DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2006 str. 83 <-- 83 --> PDF |
Akademik Milan Anić, dr. šumarskih znanosti, redoviti profesor Šumarskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, rodio se 8. listopada 1906. godine u Plitvičkom Ljeskovcu, gdje mu je otac zaposlen kod tamošnje Šumarije. U drugoj godini njegova života, roditelji mu se vraćaju u zavičajno Krasno, ubavo mjesto u srednjemu Velebitu, gdje akademik Anić provodi djetinjstvo i prvu mladost. Pučku školu pohađa u Krasnu, a gimnaziju u Senju i Sušaku. Ljubav prema velebitskim šumama, koja se razvila uz očevo zanimanje, određuje njegov budući životni put. Godine 1924. upisuje se na Šumarski odjel Poljoprivredno-šumarskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, gdje 1929. diplomira. Iste godine izabran je za asistenta u Zavodu za uzgajanje šuma Šumarskoga odjela Fakulteta te za šumarskoga vježbenika fakultetskoga dobra. Predstojnik u Zavodu za uzgajanje šuma prof. dr. Andrija Petračić, poznati uzgajivač, Milana Anića brzo uvodi u znanstveno područje i šumarsku praksu. Godine 1931. polaže stručni ispit, a 1934. asistentski ispit. Vrlo je nadaren i marljiv, a posebno ga zanimaju ondašnji iskoraci šumarske znanosti iz područja proučavanja šumske vegetacije te ekologije i biologije e V šumskoga drveća i šuma za il Godine 1939. obranio je doktorsku disertaciju pod naslovom: Pitomi kesten u Zagrebačkoj gori, a 1940. habilitira s temom: Sociologija bilja i njezina važnost za naše šumarstvo. Poslije izložene habilitacije izabran je i postavljen za docenta iz predmeta Dendrologija i Biljno- sociološke osnove uzgajanja šuma. Za izvanrednoga profesora izabran je 1945., a za redovitoga 1949. godine kada mu Znanstveno-nastavno vijeće Fakulteta povjerava predmete Šumarska fitocenologija i Uzgajanje šuma. Od tada pa sve do svoje prerane smrti 1968. godine akademik Anić je znanstvenik koji apsolutno vlada silvikulturom i područjem šumske vegetacije, te kao vrstan dendrolog, poznavatelj šumskoga drveća i grmlja, uključujući ukrasno drveće i grmlje kao i rasadničarstvo, obuhvatio je i najveći dio hortikulture u Hrvatskoj. Zahvaljujući sretnoj okolnosti, u razdoblju pedesetih i šezdesetih godina surađuju akademik Anić i izvrstan crtač bilja Vladimir Buday, koji pomaže akademiku svojim zasigurno neponovljivim crtežima za prikaz i determinaciju šumskoga drveća i grmlja, kao i ukrasne dendroflore u sva tri izdanja Šumarske enciklopedije Leksikografskoga zavoda “Miroslav Krleža” (1980, 1983, 1987). Posebno vrijedan prilog su klijanci autohtonoga šumskoga drveća i grmlja te ukrasnoga drveća i grmlja alohtone dendroflore. Sjeme stranih vrsta nabavljeno je zamjenom iz svih krajeva svijeta kako bi se dobili klijanci s kotiledonima i prvim listovima za izradu crteža. Prikazana su i opisana 323 klijanca od kojih 46 crnogorice. Ovaj prikaz sadrži vrijedan uradak koji omogućuje determinaciju vrste u prvome stadiju razvoja. Biološka šumarska erudicija akademika Anića praktički nije imala granice. Sve što nije bilo vezano uz nastavu, znanost i šumarsku struku, za njega je bio gubitak vremena. Njegov radni dan daleko je prelazio uobičajeno radno vrijeme. Cilj profesora Anića u znanosti bilo je što bolje poznavanje svih vrlo zamršenih komponenti šumskoga ekosustava u kompleksu staništa, biocenoze s težištem na šumskome drveću, grmlju, prizemnome rašću te na biotskim utjecajima međusobne povezanosti ostalih čla- Izlaganje prof. dr. sc. dr. h. c. B. Prpića |