DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/2007 str. 103     <-- 103 -->        PDF

MEMORIAM


U SPOMEN NA MAGISTRA ŠUMARSTVA
DAVORINA PRGINA (1922 – 2006)


Preminuo je Davorin Prgin,
magistar šumarstva i naš prijatelj,
ali i prijatelj svih stabala u Šibeniku
i na Jadranskoj obali te osnivač i
predsjednik društva prijatelja prirode
Šubićevac. Našavši se istovremeno
na svom zaštićenom pješačkom
prijelazu u blizini svog doma, s automobilom
koji nije poštivao zaštitu
pješačkog prijelaza, stradao je što je
nažalost čest slučaj kod nas.


Tragična nesreća odnijela je život
jednom od rijetkih šumarskih
stručnjaka, koji je proširio horizonte
šumarstva na sve one prave vrijednosti
koje usmjeravaju kategoriju
ljudskog okoliša i bitka na korist
sveopćeg dobra. Već sam njegov
magistarski rad o značenju alepskog
bora na našem Jadranskom
prostoru dio je takvih nastojanja.
Svoje je spoznaje stjecao i obnašanjem
dužnosti direktora Nacionalnog
parka Krka.


Šumarski fakultet završio je zajedno
s većom grupom kolega, koji
su upisali taj fakultet neposredno
iza Drugog svjetskog rata 1945/46.
godine, grupom koju su sačinjavali
hrvatski i slovenski polaznici, jer
Ljubljana tada još nije imala šumarski
fakultet.


Bila je to povelika grupa budućih,
a kasnije posebno istaknutih
šumara, koji su već na fakultetu
stekli solidno znanje, zahvaljujući
grupi profesora, koji su uz dobro
poznavanje šumarske struke bili
obdareni i širokom kulturom (npr.
Aleksandar Ugrenović, Ivo Horvat,
Milan Anić, Josip Petračić i dr.)
kulturom koja je pomogla potpunijem
sagledavanju općih vrijednosti
šumskih dobara. Na takvim se
izvorima školovao i naš pokojni
Davorin, nastavljajući i produblju


jući u svakoj prigodi, ali i u konkretnim
situacijama, izradbe prostorno-
šumarskih projekata i uređajnih
osnova, načela o vrijednostima
šumarstva, koje uvelike prelaze
uske šumarsko-gospodarske okvire,
vezane uz raznorodnu proizvodnju
tzv. drvne mase.


Među brojnim Davorinim aktivnostima
vezanim uz izradbu planova
i uređajnih osnova šumsko-gospodarskih
područja, treba istaći
stručnu aktivnost obrade i zaštite šibenske,
pa i jadranske posebnosti:
Park – šumu Šubićevac. I to uz nastojanje
da se ta, po mnogo čemu jedinstvena
mediteranska park-šuma,
smještena unutar grada, primjereno
obradi i zaštiti od nezajažljive uzurpacije
onih koji nastoje izgradnjom
uništiti to izuzetno prirodno dobro
grada. U tom je smislu, a u cilju
stvaranja temeljnih preduvjeta za
obradu i zaštitu, osnovao Društvo
prijatelja prirode “Šubićevac”. Jedan
od temeljnih zadataka društva
bilo je stalno obrađivanje s užim timom
stručnjaka programa o moguć


nostima uređenja i korištenja, osiguravši
tako solidnu osnovu za budući
razvoj. Podršku svojim nastojanjima
društvo Šubićevac dobilo je i od
ekološke sekcije planinarskog društva
iz Šibenika te Hrvatskoga šumarskog
društva.


U ovom je trenutku vrijedno
spomenuti pripremljen sadržaj navedenog
elaborata, kako bi se moglo
potaknuti njegovo daljnje
ostvarenje, kao obveza motivirana i
spomenom na njegovog tvorca Davorina
Prgina.


U uvodu elaborata ističe se: Odnos
grada i prirode u današnjim
vremenima ostavlja sve manje mogućnosti
prirodi za zajedništvo u
kojemu bi se stvorili uvjeti za ljepši
i bolji život građana. Već je dobro
poznato, koje su i kakve vrijednosti
brojnih kategorija prirode utkane u
grad za život čovjeka okruženog
pretežno asfaltom i betonom. Među
brojnim kategorijama prirode u
gradu, park-šuma poput Šubićevca
označava potencijalno najjaču bioekološku
vrijednost i cjelovito uporište
prirodne ravnoteže. Šubićevac
je izvor gdje gradski čovjek može
jedino ponovno kvalitetno napuniti
svoje biološke baterije. Jednom riječju,
takva park-šuma utkana u
sam grad, može u znatnijoj mjeri
trajno osigurati zdraviji život samom
gradu.


Bilo je zamišljeno da se ovakva
tema zbog svog višestrukog značenja
kao model proširi na cijeli naš
Mediteran. Ono što izdvaja planiranu
studiju od standardnih elaborata
šumsko-uređajnih osnova, odnosi
se na fizionomsko-estetske karakteristike,
tako da bi se obradi načina
gospodarenja dodala i estetika
šumskog prostora, rijetka naznaka




ŠUMARSKI LIST 1-2/2007 str. 104     <-- 104 -->        PDF

Prastari bijeli dud uz crkvu Sv. Nikole


u takvim elaboratima. Gornjemu
treba dodati ideju izgradnje mediteranskog
parka na Šubićevcu, što
identificira kreativnu osnovu i dopunu
ove značajne šibenske parkšume.
Ova je ideja izrečena u suprotstavljanju
izgradnje trgovačkog
poslovnog prostora na dijelu
Šubićevca, s dosta velikim asfaltnim
parkiralištem, što je kako ističe
Prgin, u suprotnosti s osnovnom
namjenom prostora tj. park-šume.
Opravdanom suprotstavljanju takvih,
čak i protuzakonitih namjera,
Prgin povećava prirodnu raznolikost
dodatkom izvedbe mediteranskog
vrta, čime na određen način
slijedi i ostavštinu velikog Roberta
Vizijanija Šibenčanina, dodavši u
drugoj prigodi prezentaciju biljnih
vrsta, koje je otkrio taj naš i svjetski
poznat botaničar s padovanskog
sveučilišta.


Ne možemo prihvatiti da bi sve
to dobro i kreativno stručno i znanstveno,
koje je potaknuo Davorin
Prgin, moglo umrijeti zajedno s
njim, nego moramo vjerovati, da
će se njegovo djelo nastaviti. Nije
to samo dug grada Šibenika prema
svom preminulom sugrađaninu, pa
i obveza nas kolega, koji smo surađivali,
nego imperativ naše zajed


ničke budućnosti. Možemo dodati
da se takva obveza uvjetuje i slijedom
potpisane konvencije o Europskim
krajobrazima, donešene u
Hrvatskom Saboru 19. rujna 2002.,
a potaknute u Vijeću Europe. Navedenim
saznanjima treba pridodati
i brojne inicijative i brige doslovno
oko svakog šibenskog stabla.


Nadalje, čitamo u Slobodnoj
Dalmaciji od 25. i 26. 5. 2005. Prginov
članak “Šibenik – ćelavi grad”,
u kojemu je upozorio na brzoplete i
nesmotrene sječe stabala bez neophodne
zamjene.


Na istom tragu je i posebna Davorinova
briga za stara stabla povijesnog
značenja, kao što je samo dijelom
ostvarena sanacija prastarog
bijelog duda kraj crkve sv. Nikole.
U toj se prigodi Davorin Prgin poziva
na status starog drveća u svijetu,
ističući svjetska iskustva oko vrednovanja
i korištenja starog drveća
kao velikih prirodnih vrijednosti,
koje obuhvaćaju odgojno-obrazovne
znanstvene i turističke namjene.
Ističe takvo drveće i kao nacionalnu
svetinju, pa je nezamislivo da budu
prepuštena “zubu vremena”. U prilogu
dopisa, kojega je uputio uredništvu
časopisa “Okoliš“, nalazi se i
projekt sanacije tog duda. Grad
Šibenik je prihvatio sanaciju, a po


zitivno je reagiralo i tadašnje Ministarstvo
zaštite okoliša i prostornog
uređenja (dopis Ministarstva od 4.
ožujka 2003.).


U ovoj prigodi ne treba izostaviti
ni prijedlog Davorina Prgina za
prezentaciju, odnosno otvoreni
ogled zbirke biljaka koje je otkrio i
istražio Robert Visiani Šibenčanin,
ondašnji profesor na čuvenom sveučilištu
u Padovi. Ovome treba pridodati
i Prginov zahtjev Ministarstvu
poljoprivrede i šumarstva od


10. 9. 2003. za zaštitu borove šume
na otoku Obonjanu, nazvanom kasnije
i “Otok Mladosti”. U tom zahtjevu
Prgin upozorava ministarstvo
na loše gospodarenje šumom
alepskog bora, podignutom zaslugom
tadašnjeg upravitelja šumarije
ing. Mate Huljeva. Loše gospodarenje
Prgin obilježava sljedećim riječima:
Iako je podignuta šuma alepskog
bora, koja je danas stara 47
godina (dopis je poslan 10. 9.
2003.), omogućila podizanje čitavog
naselja za rekreaciju, o njoj se
ne vodi nikakva briga. Ne zna se tko
s njom gospodari, ona je prepuštena
sama sebi: ne obavljaju se uzgojni
zahvati, njega, čišćenje i prorjeđivanje,
zaštita od biljnih bolesti
i štetočina. Nema uređajne osnove,
kao dugoročnog planskog dokuŠubićevac
-r=sČ na park-šumu, čije je uređenje i obnovu uporno pokretao
Davor Prgin