DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/2007 str. 27     <-- 27 -->        PDF

IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list br. 1–2, CXXXI (2007), 25-34


UDK 630* 156 (001)


ODSTRJEL I OTPAD SMEĐEG MEDVJEDA U GORSKOM KOTARU


HARVEST AND MORTALITY OF THE BROWN BEAR IN GORSKI KOTAR


Dario MAJNARIĆ*


SAŽETAK: Rad predstavlja analizu odstrjela i otpada smeđeg medvjeda
na području Gorskog kotara od 1997/98. g. do 2002/03. g. Odstrjel i otpad
smeđeg medvjeda analiziran je unutar prostora istraživanja (Gorski kotar),
čija površina iznosi 144252 ha.


Prosječno godišnje izlučenje od 1997/98. g. do 2002/03. g. iznosi 27,84
grla; 18,17 grla mužjaka i 9,67 grla ženki. Prosječno izlučenje/1000 ha je
0,21 grla. Od toga je 0,14 grla/1000 ha mužjaka i 0,07 grla/1000 ha ženki.
Omjer spolova je 67:33 u korist mužjaka.


Prosječni odstrjel smeđeg medvjeda/1000 ha je 0,14 grla. Od toga je 0,11
grla/1000 ha mužjaka i 0,03 grla/1000 ha ženki. Omjer spolova je 76:24 u
korist mužjaka, te je očito da su se tijekom šestogodišnjeg razdoblja značajno
više odstrjeljivali mužjaci nego ženke.


Prosječni otpad smeđeg medvjeda/1000 ha iznosi 0,07 grla. Od toga je
0,03 grla/1000 ha mužjaka i 0,04 grla/1000 ha ženki. Omjer spolova je 59 :41
u korist ženki, te je vidljivo da ženke značajno više sudjeluju u otpadu od
mužjaka.Ukupno je realizirano 71 % planiranog izlučenja. Trend izlučenja od
1997/98. g. do 2002/03. g. je rastao za 3 grla godišnje. Prosječno godišnje
izlučenje, od 1997/98. g. do 2002/03. g. u Gorskom kotaru iznosilo je 10,3 %
prosječnog godišnjeg matičnog fonda. Dosadašnje izlučenje je bilo je manje
od prirasta, što je omogućilo postizanje gospodarskog kapaciteta, te porast
populacije, pa se na temelju toga može zaključiti da lovno gospodarenje nije
ugrozilo opstanak populacije smeđeg medvjeda. Na području istraživanja lov
medvjeda obavlja se 100 % iz visokih čeka, uz stručnog pratitelja.


K l j u č n e r i j e či : smeđi medvjed, odstrjel, otpad, izlučenje


UVOD – Introduction
Od lovne godine 1997/98. g. sva lovišta na podru-kada postoje podaci za sva lovišta na prostoru Gorskog
čju Gorskog kotara dobivaju pravo gospodarenja sme-kotara. U promatranom razdoblju odstrjeljeno je 116
đim medvjedom, dakle i pravo odstrjela. Prilikom izragrla,
otpad je registriran sa 51 grlom ili ukupno izlučede
lovnogospodarskih osnova nije se vodilo računa o nje iznosilo je 167 grla.
minimalnoj površini i minimalnom broju grla u popu


Površina tih lovišta, tj. površina gospodarenja na


laciji, pa su pravo odstrjela dobili i lovoovlaštenici u


kojoj je dozvoljen odstrjel iznosi 133569 ha, a ukupna


malim lovištima od svega 2000–3000 ha površine,


površina istraživanja je 144250 ha. Razlika tih dviju


iako je životni prostor medvjeda daleko veći.


površina od 10683 ha je površina izvan lovišta, a ona
Analiza odstrjela i otpada smeđeg medvjeda proveobuhvaća
područje Nacionalnog parka Risnjak i neke
dena je za razdoblje od 1997. godine, tj. od vremena od manje rubne dijelove lovišta u kojima se ne gospodari
smeđim medvjedom. Smeđi medvjed je prisutan i na
ovim površinama, ali nešto manje gustoće populacije


* Dr. sc. Dario Majnarić, Hrvatske šume, Uprava šuma
nego u lovištima. Odstrjel i otpad je analiziran u lovi


podružnica Delnice, 51300 Delnice
Rad je sažetak dijela znanstvenog magistarskog rada štima (površinama gospodarenja) od 133569 ha.




ŠUMARSKI LIST 1-2/2007 str. 28     <-- 28 -->        PDF

D. Majnarić: ODSTRJEL I OTPAD SMEĐEG MEDVJEDA U GORSKOM KOTARU Šumarski list br. 1–2, CXXXI (2007), 25-34
arta 1. Područje istraživanja – Gorski kotar
Map 1 Research area – Gorski Kotar


METODE – Methods


Vođenje evidencije odstrjela i otpada zakonska je
obveza svakog lovoovlaštenika. Podaci o odstrjelu i
otpadu smeđeg medvjeda dobiveni su iz lovnogospodarskih
osnova za razdoblje od lovne godine 1997/98.


g. do 2002/03.g. Isti podaci nalaze se u obrascima
LGO-3. Ovo razdoblje izabrano je iz razloga što se tek
od 1997. g. na cijelom području Gorskog kotara cjelovito
gospodari smeđim medvjedom i svi lovoovlaštenici,
čija su lovišta u cijelosti unutar područja istraživanja,
prema odredbama lovnogospodarske osnove imaju
pravo gospodarenja smeđim medvjedom, što uključuje
i odstrjelne zahvate. Do 1995. g. na ovom je području
pravo gospodarenja smeđim medvjedom imalo jedino
tadašnje J. P. “Hrvatske šume” p.o. Zagreb, a prije
1990. g. Šumsko gospodarstvo Delnice. Iste Organizacije
bile su ujedno odgovorne i za sve štete koje je počinio
smeđi medvjed na području Gorskog kotara i Hrvatskog
primorja.


U vlastitim lovištima gospodarenje smeđim medvjedom
počinje od 1995. g., dok u zajedničkim lovištima
počinje tek od 1997. g., tako da su cjeloviti podaci
mogli biti sakupljeni tek od 1997. g. Svi podaci u ovom
radu izračunavani su metodom prosjeka, a istaknute su
najveće i najmanje vrijednosti (ekstremi), te su ove vrijednosti
korištene za daljnje izračune i usporedbe. Podaci
o izlučenju smeđeg medvjeda razvrstavani su i
obrađivani po vrsti lovoovlaštenika, po vrsti lovišta i
po veličini lovišta.


REZULTATI – Results


U sljedećoj tablici dan je prikaz prosječnog godišnjeg
odstrjela smeđeg medvjeda i prosječni godišnji
odstrjel/1000 ha od 1997/98. g. do 2002/03. g. po lovištima
i ukupno.


Iz tablice 1. vidljivo je da je prosječni odstrjel
smeđeg medvjeda/1000 ha 0,14 grla. Od toga je
0,11grla/1000 ha mužjaka i 0,03 grla/1000 ha ženki.


Odstrjel/1000 ha je u rasponu od 0,00 u lovištima Fužine
– Lič i Višnjevica do 0,25 u lovištima Završje i Kupički
vrh.


Omjer spolova je 76:24 u korist mužjaka, te je očito
da su se tijekom šestogodišnjeg praćenja značajno više
odstrjeljivali mužjaci nego ženke.




ŠUMARSKI LIST 1-2/2007 str. 29     <-- 29 -->        PDF

D. Majnarić: ODSTRJEL I OTPAD SMEĐEG MEDVJEDA U GORSKOM KOTARU Šumarski list br. 1–2, CXXXI (2007), 25-34
Tablica 1. Prosječni godišnji odstrjel smeđeg medvjeda i prosječni godišnji odstrjel/1000 ha od 1997/98. do 2002/03.
Table 1 Average annual harvest of the brown bear and average annual harvest/1,000 ha from 1997/98 to 2002/03


Lovište
Hunting ground
Odstrjel – Harvest
Mužjak
Male
Ženka
Female
Ukupno
Total
Površina ha
Area ha
Odstrjel – Harvest/1000 ha
Mužjak
Male
Ženka
Female
Ukupno
Total
Bjelolasica 5,00 0,33 5,33 28248 0,18 0,01 0,19
Cetiti Gložac
0,50 0,00 0,50 3188 0,16 0,00 0,16
Crna gora 0,67 0,33 1,00 5925 0,11 0,06 0,17
Fužine 0,00 0,00 0,00 3185 0,00 0,00 0,00
Jelenski jarak 0,33 0,00 0,33 2962 0,11 0,00 0,11
Kupa 0,33 0,17 0,50 2232 0,14 0,08 0,22
Kupički vrh 0,33 0,83 1,17 4636 0,07 0,18 0,25
Kupjački vrh 0,50 0,50 1,00 6508 0,07 0,08 0,15
Lipov vrh 0,50 0,00 0,50 6035 0,08 0,00 0,08
Litorić 0,67 0,33 1,00 7043 0,9 0,05 0,14
Lokve 0,33 0,33 0,67 4985 0,07 0,06 0,13
Mrkopalj 0,33 0,00 0,33 2412 0,14 0,00 0,14
Petehovac 0,00 0,17 0,17 2242 0,00 0,08 0,08
Ristijak 0,83 0,67 1,50 13543 0,06 0,05 0,11
Rudač 0,33 0,17 0,50 4039 0,08 0,04 0,12
Smrekova d. – Gumance 1,83 0,00 1,83 18443 0,10 0,00 0,10
Stiježtiik 1,33 0,67 2,00 10240 0,13 0,07 0,20
Vištijevica 0,00 0,00 0,00 3688 0,00 0,00 0,00
Završje 0,83 0,17 1,00 4015 0,21 0,04 0,25
Ukupno – Total 14,67 4,67 19,34 133569 0,11 0,03 0,14


U sljedećoj tablici dan je prikaz prosječnog godišnjeg Iz tablice 2. vidljivo je da je prosječni otpad smeđeg
otpada smeđeg medvjeda i prosječni godišnji otpad/1000 medvjeda/1000 ha 0,07 grla. Od toga je 0,03 grla/1000
ha od 1997/98. g. do 2002/03. g. po lovištima i ukupno. ha mužjaka i 0,04 grla/1000 ha ženki. Otpad/1000 ha je


Tablica 2. Prosječni godišnji otpad smeđeg medvjeda i prosječni godišnji otpad/1000 ha od 1997/98. do 2002/03.
Table 2 Average annual mortality of the brown bear and average annual mortality/1,000 ha from 1997/98 to 2002/03


Lovište
Hunting ground
Otpad – Mortality
Mužjak
Male
Ženka
Female
Ukupno
Total
Površina ha
Area ha
Otpad – Mortality/1000 ha
Mužjak
Male
Ženka
Female
Ukupno
Total
Bjelolasica 0,17 1,67 1,83 28248 0,01 0,05 0,06
Cetiti Gložac
0,17 0,00 0,17 3188 0,05 0,00 0,05
Crna gora 0,17 0,33 0,50 5925 0,02 0,06 0,08
Fužine 0,33 0,00 0,33 3185 0,10 0,00 0,10
Jelenski jarak 0,17 0,00 0,17 2962 0,06 0,00 0,06
Kupa 0,17 0,00 0,17 2232 0,08 0,00 0,08
Kupički vrh 0,33 0,17 0,50 4636 0,07 0,04 0,11
Kupjački vrh 0,33 0,67 1,00 6508 0,05 0,10 0,15
Lipov vrh 0,33 0,17 0,50 6035 0,05 0,03 0,08
Litorić 0,17 0,33 0,50 7043 0,02 0,05 0,07
Lokve 0,17 0,00 0,17 4985 0,03 0,00 0,03
Mrkopalj 0,17 0,00 0,17 2412 0,07 0,00 0,07
Petehovac 0,33 0,17 0,50 2242 0,14 0,08 0,22
Risnjak 0,17 0,17 0,33 13543 0,01 0,01 0,02
Rudač 0,17 0,00 0,17 4039 0,04 0,00 0,04
Smrekova d. – Gumance 0,00 0,67 0,67 18443 0,00 0,04 0,04
Snježnik 0,00 0,33 0,33 10240 0,00 0,03 0,03
Višnjevica 0,17 0,33 0,50 3688 0,05 0,09 0,14
Završje 0,00 0,00 0,00 4015 0,00 0,00 0,00
Ukupno – Total 3,50 5,00 8,50 133569 0,03 0,04 0,07
27




ŠUMARSKI LIST 1-2/2007 str. 30     <-- 30 -->        PDF

D. Majnarić: ODSTRJEL I OTPAD SMEĐEG MEDVJEDA U GORSKOM KOTARU Šumarski list br. 1–2, CXXXI (2007), 25-34
u rasponu od 0,00 u lovištu Završje do 0,22 u lovištu
Petehovac.
Omjer spolova je 59 :41 u korist ženki, te je vidljivo
da ženke značajno više sudjeluju u otpadu od mužjaka.


U sljedećoj tablici dan je prikaz prosječnog godišnjeg
izlučenja smeđeg medvjeda i prosječno godišnje
izlučenje/1000 ha od 1997/98. g. do 2002/03. g. po lovištima
i ukupno.


Tablica 3. Prosječno godišnje izlučenje smeđeg medvjeda i prosječno godišnje izlučenje/1000 ha od 1997/98. do 2002/03.
Table 3 Average annual bag of the brown bear and average annual bag/1,000 ha from 1997/98 to 2002/03


Lovište


Hunting ground


Bjelolasica


Cetiti - Gložac


Crna gora


Fužine


Jelenski jarak
Kupa
Kupički vrh
Kupjački vrh
Lipov vrh


Litorić


Lokve


Mrkopalj
Petehovac
Ristijak
Rudač


Smrekova d. – Gumance


Stiježtiik
Vištijevica
Završje


Ukupno – Total


Prosječno godišnje izlučenje
Average annual bag
Mužjaci Ženke Ukupno
Males Females Total


5,17 2,00 7,17
0,67 0,00 0,67
0,83 0,67 1,50
0,33 0,00 0,33
0,50 0,00 0,50
0,50 0,17 0,67
0,67 1,00 1,67
0,83 1,17 2,00
0,83 0,17 1,00
0,83 0,67 1,50
0,50 0,33 0,83
0,50 0,00 0,50
0,33 0,33 0,67
1,00 0,83 1,83
0,50 0,17 0,67
1,83 0,67 2,50
1,33 1,00 2,33
0,17 0,33 0,50
0,83 0,17 1,00
18,17 9,67 27,84


Iz tablice 3. vidljivo je da je prosječno godišnje izlučenje
smeđeg medvjeda/1000 ha 0,21 grlo. Od toga
je 0,14 grla/1000 ha mužjaka i 0,07 grla/1000 ha ženki.
Izlučenje/1000 ha je u rasponu od 0,10 u lovištu Fužine


– Lič do 0,36 u lovištu Kupički vrh.
Omjer spolova je 67 : 33 u korist mužjaka.
Prosječno godišnje izlučenje smeđeg medvjeda
iznosi 27,84 grla; 18,17 grla mužjaka i 9,67 grla ženki.
Od toga je odstrjel 19,34 grla; 16,67 grla mužjaka i
4,67 grla ženki, te otpad 8,50 grla; 3,50 grla mužjaka i
5,00 grla ženki.


Lovno gospodarenje smeđim medvjedom od
1997/98 do 2002/03 provodilo se na razini lovišta. Izlučenje
je u lovnogospodarskim osnovama planirano
kao 15 % vrijednost matičnog fonda smeđeg medvjeda.
Kako je prosječna vrijednost matičnog fonda u lovištima
koja gospodare smeđim medvjedom 259,2
grla, onda je prosječno planirano izlučenje 38,9 grla,
što znači da je realizirano 71 % planiranog izlučenja.


Iz tablica o odstrjelu, ali i ukupnom izlučenju, vidljivo
je da su najviše vrijednosti izlučenja i odstrjela u
malim lovištima, do 5000 ha. Ista lovišta, što se tiče


Prosječno godišnje izlučenje/1000 ha
Površina ha Average annual bag/1,000 ha
Area ha Mužjaci Ženke Ukupno
Males Females Total


28248 0,18 0,07 0,25
3188 0,21 0,00 0,21
5925 0,14 0,11 0,25
3185 0,10 0,00 0,10
2962 0,17 0,00 0,17
2232 0,22 0,08 0,30
4636 0,14 0,22 0,36
6508 0,13 0,18 0,31
6035 0,14 0,03 0,17
7043 0,11 0,10 0,21
4985 0,10 0,07 0,17
2412 0,21 0,00 0,21
2242 0,15 0,15 0,30
13543 0,08 0,06 0,14
4039 0,12 0,05 0,17
18443 0,10 0,04 0,14
10240 0,13 0,10 0,23
3688 0,05 0,09 0,14
4015 0,21 0,04 0,25
133569 0,14 0,07 0,21


bonitetne vrijednosti, ne mogu se mjeriti s lovištima
preko 10000 ha. Ova činjenica ukazuje na dotadašnji
pogrešan način gospodarenja smeđim medvjedom.
Zbog potreba za velikim prostorom, smeđim medvjedom
treba gospodariti na velikim područjima koja obuhvaćaju
daleko veće površine od površine pojedinačnih
lovišta. To ujedno znači da odstrjel treba planirati na
razini područja, a onda ga raspoređivati po lovištima.


Kako bi se moglo usporediti izlučenje smeđeg medvjeda/
1000 ha po vrsti lovoovlaštenika, napravljena je
analiza istog, te su doneseni zaključci.


Iz grafikona 1. vidi se da se ukupno izlučenje smeđeg
medvjeda malo razlikuje u lovištima u kojima gospodare
pravne osobe od lovišta u kojima gospodare
lovačke udruge. Kod mužjaka je veće izlučenje u lovištima
kojima gospodare pravne osobe, dok je kod ženka
veće izlučenje u lovištima kojima gospodare lovačke
udruge.


Očekivati je bilo da će veće izlučenje biti u lovištima
u kojima gospodare pravne osobe od lovišta u koji


d lo
u


ma gospodare lovačka društva, jer su to u pravilu veća
lovišta, višeg boniteta.




ŠUMARSKI LIST 1-2/2007 str. 31     <-- 31 -->        PDF

D. Majnarić: ODSTRJEL I OTPAD SMEĐEG MEDVJEDA U GORSKOM KOTARU Šumarski list br. 1–2, CXXXI (2007), 25-34
Grafikon 1. Izlučenje smeđeg medvjeda po vrsti lovoovlaštenika
Fig. 1 The brown bear bag per type of hunting ground owner


Grafikon 2. Izlučenje smeđeg medvjeda po vrsti lovišta
Fig. 2 The brown bear bag per type of hunting ground


Nadalje je izvršena analiza prosječnog izlučenja Očekivati je bilo da će veće izlučenje biti u vlastismeđeg
medvjeda/1000 ha po vrsti lovišta. tim lovištima nego u zajedničkim lovištima jer su to u
pravilu veća lovišta, višeg boniteta.


Iz grafikona 2. vidljivo je da nema značajne razlike
u izlučenju smeđeg medvjeda između vlastitih i zajed-Napravljena je i analiza izlučenja smeđeg medvjeničkih
lovišta. da/1000 ha po veličini lovišta.




ŠUMARSKI LIST 1-2/2007 str. 32     <-- 32 -->        PDF

D. Majnarić: ODSTRJEL I OTPAD SMEĐEG MEDVJEDA U GORSKOM KOTARU Šumarski list br. 1–2, CXXXI (2007), 25-34
Grafikon 3. Izlučenje smeđeg medvjeda po veličini lovišta
Fig. 3 The brown bear bag per size of hunting ground


Grafikon 4. Kretanje odstrjela i otpada smeđeg medvjeda od 1997/98. do 2002/03.
Fig. 4 Trends in the brown bear harvest and mortality from 1997/98 to 2002/03


Izlučenje smeđeg medvjeda je veće u lovištima do
10000 ha nego u lovištima preko 10000 ha. Očekivati
je bilo da će veće izlučenje biti u lovištima preko
10000 ha, jer su to kvalitetnija lovišta višeg boniteta.


U grafikonu 4. prikazano je kretanje odstrjela, otpada
i izlučenja smeđeg medvjeda od 1997/98. g. do
2003/04. g. Iz grafikona 4. vidljivo je da su odstrjel i
otpad smeđeg medvjeda rasli od 1997/98, te je odstrjel
kulminaciju imao 2001/02. Otpad je kulminaciju imao


Grafikon 5. Učešće odstrjela i otpada u izlučenju smeđeg medvje


2000/01. Prosječno je odstrjel rastao za 2,4 grla godiš


da od 1997/98. do 2002/03.


nje, otpad je prosječno rastao za 0,6 grla godišnje, od


Fig. 5 Participation of harvest and mortality in the brown
nosno ukupno izlučenje raslo je za 3,0 grla godišnje. bear bag from 1997/98 to 2002/03




ŠUMARSKI LIST 1-2/2007 str. 33     <-- 33 -->        PDF

D. Majnarić: ODSTRJEL I OTPAD SMEĐEG MEDVJEDA U GORSKOM KOTARU
Iz grafikona 5. vidi se da je otpad smeđeg medvjeda
visok, te čini 31 % izlučenja. Razlozi otpada su raznoliki.
Smeđi medvjed strada od prometa na cestama i
prugama, ranjavanja u legalnom lovu, krivolova, kanibalizma,
od napada vukova, od uznemiravanja brloga,
od bolesti i od nepripremljenosti za zimu.


Ako analiziramo prosječno godišnje izlučenje i
prosječni matični fond smeđeg medvjeda na području
Gorskog kotara, dolazimo do podatka da se godišnje
izlučuje 10,3 % matičnog fonda smeđeg medvjeda.


Tablica 4. Postotni odnos prosječnog izlučenja i prosječnog


matičnog fonda smeđeg medvjeda
Table 4 Percentage ratio of average bag and average


parent stock of the brown bear


Prosječno izlučenje %


od prosječnog matičnog


fonda smeđeg medvjeda


Lovište Average bag %


Hunting ground of average parent stock


of the brown bear


Mužjaci Ženke Ukupno


Males Females Total
Bjelolasica 20,0 7,6 13,8
Cetiti - Gložac 22,3 0,0 8,7
Crna gora 16,6 12,2 14,3
Fužine - Lie 15,2 0,0 7,3
Jelenski jarak 15,8 0,0 7,9
Kupa 12,0 3,4 7,3
Kupički vrh 11,5 17,1 14,3
Kupjački vrh 13,1 19,5 16,2
Lipov vrh 20,8 4,3 12,5
Litorić 19,2 11,8 15,0
Lokve 12,0 8,6 10,4
Mrkopalj 21,4 0,0 9,7


N.R Ristijak 0,0 0,0 0,0
Ostale površine izvan lovišta


Other areas outside 0,0 0,0 0,0


the hunting rounds


Petehovac 14,1 14,1 14,1
Ristijak 4,1 4,2 4,1
Rudač 16,7 6,8 12,2
Sm. d. – Gumance 12,1 4,4 8,2
Stiježtiik 17,7 13,0 15,4
Vištijevica 6,0 11,6 8,8
Završje 20,8 4,3 12,5
Ukupno – Total 13,4 7,1 10,3


Iz tablice 4. vidi se da se taj postotak razlikuje od
lovišta do lovišta. Najveći postotak je u lovištu Kupjački
vrh, te on iznosi 16,2 %. Ovo lovište nema najveće
izlučenje smeđeg medvjeda po ha, ali na ovako visoki
postotak izlučenja u odnosu na matični fond utjecao je
svakako veliki otpad, što nije čudno kada se zna da


Šumarski list br. 1–2, CXXXI (2007), 25-34


Slika 1. Kapitalno grlo smeđeg medvjeda odstrjeljeno na području
šumarije Mrkopalj


Figure 1 Top quality trophy brown bear killed in the area of Mrkopalj
Forest Office


Slika 2. Smeđi medvjed s karakterističnom ogrlicom odstrjeljen


na području šumarije Gomirje
Figure 2 A brown bear with a characteristic ring around the neck


killed in the area of Gomirje Forest Office


kroz cijelo lovište prolazi pruga na kojoj često stradava
smeđi medvjed, kao i stara cesta Zagreb – Rijeka.


Najmanje izlučenje smeđeg medvjeda u odnosu na
matični fond je u lovištima Risnjak, Kupa i Fužine –
Lič. Ako znamo da su lovišta Risnjak i Kupa ujedno i
lovišta u kojima je iskazan najveći matični fond smeđeg
medvjeda po jedinici površine, podatak o značajno
manjem izlučenju u odnosu na matični fond od drugih
lovišta, daje nam za pravo da opravdano sumnjamo u
veličinu iskazanog matičnog fonda smeđeg medvjeda


v
u


ova dva lovišta. Možemo sumnjati u prikaz većeg
matičnog fonda smeđeg medvjeda zbog apetita lovoovlaštenika
za velikim odstrjelom, koji isti nisu uspjeli
realizirati. U lovištu Fužine – Lič postotak je nizak
zbog slabe realizacije odstrjela.




ŠUMARSKI LIST 1-2/2007 str. 34     <-- 34 -->        PDF

D. Majnarić: ODSTRJEL I OTPAD SMEĐEG MEDVJEDA U GORSKOM KOTARU Šumarski list br. 1–2, CXXXI (2007), 25-34
Slika 3. Trag krupnog medvjeda


Slika 4. Komforna visoka čeka za lov medvjeda


Figure 3 A large bear’s track


Figure 4 A comfortable high seat for bear hunt


RASPRAVA – Discussion


Iz šestogodišnje analize odstrjela vidimo da je
omjer spolova 76:24 u korist mužjaka. Iz analize otpa


mu
da vidi se da je omjer spolovva
aa 559:41 u korist ženki. Iz
ukupnog izlučenja vidi se da je omjer spolova 67:33 u
korist mužjaka.


Istraživanja u Slovačkoj pokazuju da su podaci o
omjeru spolova u odstrjelu i izlučenju slični. Između
1971.g. i 1976. g. između 117 odstrjeljenih grla, 94
(80 %) bili su mužjaci (Jamnicky, 1988). Godine
1980. od 28 odstrjeljenih grla, samo 8 (28,5 %) su bile
ženke (Hell, 1981). U Čierny Balog od 1964. g. do
1989. g., mužjaci odstrjeljeni uz meku činili su 70 %
svih gubitaka u pokrajini (Bevilaqua, 1998). Nakon
promjene lovnog režima 1994. g. taj omjer je promijenjen.
Udio mužjaka pao je na 57 % (Hell, 1994), odnosno
55 % (Kassa, 1997). Iako je 90 % dozvola za
odstrjel izdavano za medvjede lakše od 100 kg., omjer
odstrjeljenih medvjeda nije se približio uravnoteženom
omjeru 1:1, već je i dalje naginjao prema mužjacima
(Kassa, 1998,1999).


U Švedskoj se odstrjeljuje 53 % mužjaka i 47 %
ženki (F uj i ta et al. 2004). Treba isto napomenuti da
većina lovaca ili 64 % u Švedskoj lovi smeđeg medvjeda
usput, loveći soba. Samo 36 % lovaca lovi ciljano
samo smeđeg medvjeda (Fujita et al. 2004). Ovdje
se ne radi o lovnom turizmu, već o dozvoli registriranih
lovaca za lov. Čini se da švedski lovci kod odstrjela
previše ne mare za spol smeđeg medvjeda, sudeći
bar po rezultatima istraživanja odstrjela.


Otpad smeđeg medvjeda u Gorskom kotaru visok je
i iznosi 31 % od ukupnih gubitaka. Istraživanja u Sloveniji
od 1991. do 1998. g. pokazuju da je postotak
otpada u ukupnim gubicima niži, te iznosi 11 % (Simonič,
2000).


Razlika između najmanjeg mogućeg godišnjeg prirasta
i prosječnog godišnjeg izlučenja iznosi 40 grla


godišnje. Godišnje povećanje populacije od najmanje
40 grla izazvalo bi vrlo brzo eksploziju populacije. Budući
da se to ne događa, postavlja se pitanje što se događa
sa onih 40 grla razlike godišnje. Drugo pitanje odnosi
se na omjer spolova. Iako se odstrjeljuje značajno veći
broj mužjaka, kako to da je omjer spolova 1:1?


Kako je smeđi medvjed, nesumnjivo postigao lovnogospodarski
kapacitet na istraživanom području, populacija
smeđeg medvjeda širi se na rubna područja.
Evidentno je da je smeđi medvjed danas prisutan na
području Hrvatskog primorja, ali i na području Vukove
Gorice i Bosiljeva. Prije 80-tih godina pojavljivanje
smeđeg medvjeda na ovim prostorima bio je više izuzetak
nego pravilo. Danas je dokazano da je nekoliko
grla smeđeg medvjeda zabilježeno i na otoku Krku. Činjenica
je također da se na ovim područjima radi o prisutnosti
u pravilu mlađih grla koja su otjerana od starijih
i snažnijih jedinki smeđeg medvjeda u Gorskom
kotaru. Zbog prisutnosti smeđeg medvjeda na područjima
na kojima nije ranije obitavao, te širenju područja
populacije, možemo zaključiti da je trend populacije
u porastu i da je područje istraživanja postalo premaleno
za ukupni broj smeđeg medvjeda na širem
području. Međutim porast od 40 grla godišnje izazvao
bi uskoro zasićenje i na širim prostorima. Budući da se
to ne događa, za pretpostaviti je da postoji velik broj
nezabilježenih gubitaka smeđeg medvjeda, te da je porast
populacije manji od računnalog. Razlozi tomu leže
svakako u tome što se radi o velikom, rijetko naseljenom
prostoru u kojemu je nemoguće pronaći sve uginule
medvjede. Drugi razlog leži u dotadašnjem načinu
gospodarenja. Smeđim medvjedom se gospodari na
razini lovišta. Odstrjel je bio propisan odredbama lovnogospodarske
osnove i svaki evidentirani otpad smeđeg
medvjeda značio je isto toliko smanjenje odstrjela
za lovoovlaštenika. Stoga postoji sumnja da su lovo




ŠUMARSKI LIST 1-2/2007 str. 35     <-- 35 -->        PDF

D. Majnarić: ODSTRJEL I OTPAD SMEĐEG MEDVJEDA U GORSKOM KOTARU Šumarski list br. 1–2, CXXXI (2007), 25-34
ovlaštenici prikrivali otpad kako ne bi izgubili pravo
odstrjela. Kako je sadašnji omjer spolova cijele populacije
na istraživanom području također 1:1, za pretpostaviti
je da u neevidentiranom otpadu ima više ženki,
čime se nadoknađuju veći gubici mužjaka prilikom
odstrjela, te izjednačavaju ukupni gubici između mužjaka
i ženki. Tome u prilog idu i rezultati istraživanja
koji pokazuju da u otpadu sudjeluju ženke sa 59 %, dok
mužjaci sudjeluju sa 41 %.


Na području Gorskog kotara odstrjel smeđeg medvjeda
obavlja se samo iz visoke čeke, uz postavljenu
meku. Načini lova smeđeg medvjeda bitno se razlikuju
od zemlje do zemlje. Tako je, primjerice u Švedskoj, u
razdoblju od 1981–1998, g. analiziran odstrjel 558
grla. Uz primamljivanje hranom odstrjeljeno je 24 %
smeđih medvjeda, lovom sa psima 45 % smeđih medvjeda,
dočekom 19 %, te potražice 12 % (Fujita et al.
2004). U Sjevernoj Americi lov crnog medvjeda obavlja
se primamljivanjem hranom u rasponu od 20 % do
80 %, zavisno od države do države (Burch 1997). U
ruskoj pokrajini Kareliji odstrjeljeno je od 1955. g. do
1959. g. 3,8 % smeđih medvjeda uz primamljivanje
hranom, a lovom lovačkim psima «laika» 18.5 %, a od
1973. g. do 1976. g. odstrjeljeno je 6,1 % smeđih medvjeda
uz primamljivanje hranom, te 15.5 % lovom lovačkim
psima “laika” (Danilov et al. 1993). U SAD,


ZAKLJUČAK


Godišnje izlučenje iznosi 10,3 % matičnog fonda,
što je znatno manje od planirane vrijednosti od 15 %, a
pogotovo od vrijednosti prirasta koji iznosi najmanje
25 %. Najmanji mogući godišnji prirast je za 40 grla
veći od izlučenja. Iako u odstrjelu znatno više sudjeluju
mužjaci nego ženke, u registriranom otpadu više sudjeluju
ženke nego mužjaci. Pretpostavka je da postoji
i velik dio neregistriranog otpada u kojem više sudjeluju
ženke nego mužjaci. Na taj način izjednačuju se gubici
između mužjaka i ženka, što rezultira omjerom
spolova 1:1. Zbog velike razlike između prirasta i od


a
strjela i
ii otpada, došlo bi uskoro do eksplozije popu-


LITERATURA


Burch, R. A., 1997: 1997 North American black bear
report. Colombia, South Carolina, USA.


Danilov, P. I., I. L. Tumanov i O. S. Rusakov,
1993: The north-west of European Russia. Str.
34–37 u Vaisfeld, M. A., i Chestin, I. E., editors.
Bears: Game animals of Russia and adjacent
countries and their environment. Nauka, Moscow,
Russia. (In Russian with English summary)


Frković, A., 2002: Smeđi medvjed u Primorsko-goranskoj
županiji. Upravni odjel za gospodarski razvoj
Primorsko-goranske županije. Rijeka, 60 str.


Kanadi i Finskoj je zabranjen lov smeđeg medvjeda
primamljivanjem hranom, mada je dosta raspravljano


o toj temi, te ima zagovornika za i protiv. U zemljama
srednje i istočne Europe lov primamljivanjem hranom
je dozvoljen, te je najčešći način lova smeđeg medvjeda
(Servheen et al. 1999). U Švedskoj je 2001. g. također,
uz dosta polemika, zabranjen lov smeđeg medvjeda
uz primamljivanje hranom (Fujita et al. 2004).
Na području Gorskog kotara i dalje se preporučuje
lov uz postavljenu hranu kao jedini način lova, jer od
svih ostalih načina lova ima više prednosti nego nedostataka.
Za sada nema nikakvih dokaza da je smeđi
medvjed povezao postavljenu hranu u šumi s nazočnošću
čovjeka, te ne postoji opasnost da se zbog toga previše
približi čovjeku i naseljenim mjestima. Dapače,
izlaganjem hrane daleko od naselja zadržavamo smeđeg
medvjeda u dubokoj šumi, te se time smanjuju štete na
poljoprivredi, a smanjuju se i stradanja smeđeg medvjeda
na prometnicama. Smeđi medvjed se na području
Gorskog kotara odstrjeljuje uglavnom kroz lovni turizam,
tako da svaki lovac ima lovnog pratitelja. Pratitelj
je educirana osoba koja određuje koje se grlo može
odstrjeliti, tako da se mogućnost pogrešnog odstrjela
svodi na najmanju moguću mjeru. Ovakav način lova


a na
također n
nne
ee izlaže gosta – turista nikakvoj opasnosti.


i


-Conclusion
lacije smeđeg medvjeda. Budući da se to ne događa,
zaključak je da znatan dio neregistriranog otpada s većim
udjelom ženki održava populaciju smeđeg medvjeda
stabilnom, što se tiče omjera spolova, sa tendencijom
laganog rasta populacije.


Dosadašnje izlučenje bilo je manje od prirasta, te se
može zaključiti da lovno gospodarenje nije ugrozilo
populaciju smeđeg medvjeda u Gorskom kotaru. Zbog
pravilnog načina utvrđivanja i raspodjele odstrjelnih
kvota, odstrjel treba planirati na razini područja, a tek
tada ga rasporediti po lovištima.


– References
Fujita, R., J. E. Swenson, A. Soderberg i F.
Sandegren, 2004: Temporal and spatial patterns
and hunter selectivity of brown bear harvest
methods in Sweden. Journal of wildlife management.
U tisku, 19 str.


Grupa autora, 2003: Living with bears. Ecological Forum
of the Liberal Democracy of Slovenia in cooperation
with the Liberal Academy. Ljubljana,
368 str.


Grupa autora, 1981: Gorski Kotar, Fond knjige “Gorski
kotar” – Delnice. Delnice, 7–25 str.




ŠUMARSKI LIST 1-2/2007 str. 36     <-- 36 -->        PDF

D. Majnarić: ODSTRJEL I OTPAD SMEĐEG MEDVJEDA U GORSKOM KOTARU Šumarski list br. 1–2, CXXXI (2007), 25-34
Grupa autora, 2004: Plan gospodarenja smeđim med-Majnarić, D., 2002: Gospodarenje medvjedom kao


vjedom u Republici Hrvatskoj. Ministarstvo po-zadatak državnog šumarstva. Šumarski list


ljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva, 11–12: 601–611.


Uprava za lovstvo,Ministarstvo kulture, Uprava Majnarić, D., 2005: Značaj gospodarenja smeđim


za zaštitu prirode. Zagreb, 84 str. medvjedom (Ursus arctos L.) u Gorskom kotaru
H ub e r, Đ., J. Ku s a k i A. F r k ov i ć , 1998: Traffic za stabilnost i strukturu populacije. Magistarski


kills of brown bears in Gorski kotar, Croatia. rad na Šumarskom fakultetu. Zagreb, 116 str.


Ursus 10: 167–171. Servheen, C., S. Herrero i B. Peyton, 1999:
Huber, Đ., A. Frković i J. Kusak, 2002: Plan go-Bears-Status survey and conservation action


spodarenja medvjedom na području priobalja Pri-plan. IUCN/SSC, Bear and polar bear specialist


morsko-goranske županije. Primorsko-goranska groups, IUCN, Gland, Switzerland and Cam


županija. Rijeka, 42 str. bridge, United Kingdom.
K u s ak , J. i Đ. H ub e r, 1998: Brown bear habitat qua-S t a n k o vi ć, J., B. Ku l i ć , A. F r kovi ć, J. Tr o h a r,


lity in Gorski kotar, Croatia. Ursus 10:281-291. A. F u ć a k , V. K ost i j a l , 1999: Vodić kroz lovi-
Mclaughlin, C. R. i H. L. Smith, 1990: Baiting šta (Primorsko-goranske županije). Rijeka,174 str.


black bears: hunting techniques and management


issues. Eastern Workshop on Black Bear Re


search and Management 10: 110–119.


SUMMARY: The analysis of the brown bear bag and mortality was conducted
for the period 1997/98 to 2002/03. The brown bear has been managed
and harvested in all the hunting grounds of Gorski Kotar since 1997. The
amount of 116 animals were harvested in the observed period, 51 animals
were affected by mortality, while the total bag included 167 animals. The surface
area of the hunting ground, or the management area where harvest is
allowed, is 133,569 ha, and the total investigation area is 144,250 ha including
Risnjak National Park and non-hunting grounds. The average annual bag
for the period 1997/98 to 2002/03 was 27.84 animals; there were 18.17 males
and 9.67 females. The average bag/1000 ha was 0.21 animals. Of this number,
males accounted for 0.14/1000 ha and females for 0.07/1000 ha. The
gender ratio was 63:33 in favour of the males. The average brown bear
bag/1000 ha was 0.14 animals. Of this, there were 0.11 males/1000 ha and


0.03 females/1000 ha. Since the gender ratio was 76:24 in favour of the
males, it is clear that the male bag was significantly higher than the female
bag in the observed period. The average brown bear mortality/1000 ha was
0.07 animals with 0.03 males/1000 ha and 0.04 females /1000 ha. The gender
ratio was 59:41 in favour of the females, indicating that the female participation
in mortality was significantly higher than the male.
A total of 71 % of the planned bag was accomplished. The bag trend from
1997/98 to 2002/23 indicates that the average bag rose by 3 animals per
annum. Of this, the average harvest increased by 2.4 animals per year and the
average mortality by 0.6 animals per year. The average annual bag from
1997/98 to 2002/23 in Gorski Kotar was 10.3 % of the average annual parent
stock, which is significantly less that the average annual population increase,
which is 25 % minimally of the average annual parent stock. Since the bag to
date has been less than the population increase, the management capacity
and the brown bear population growth was achieved. To conclude, hunting
management did not endanger the survival of the brown bear in the area of
Gorski Kotar. Bear hunt is carried out from high seats exclusively (100 % of
the cases) and professional guides are used: therefore, such a hunt has more
advantages than disadvantages.


vantag
Key words: the brow
browbrown bear


n