DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/2007 str. 63     <-- 63 -->        PDF

PREGLEDNI ČLANCI - REVIEWS
Šumarski list br. 1–2, CXXXI (2007), 61-74


UDK 630* 721 + 722


PROMOCIJA ŠUMSKIH I DRVNIH PROIZVODA SAJMOVANJEM


PROMOTION OF FOREST AND FOREST INDUSTRY’S
PRODUCTS IN FAIR TRADING


Rudolf SABADI*


SAŽETAK: Šumarstvo i prerada drva u Hrvatskoj važna je privredna grana.
Vrijednost općekorisnih učinaka šuma u Hrvatskoj, prema opreznoj procjeni,
veća je za gotovo 20 puta od neto domaćeg proizvoda dobivenog sječom
i preradom drva iz godišnjeg etata i sporednih šumskih proizvoda. Hrvatska
spada, među europskim zemljama, u rjeđe naseljene, unatoč tomu što
se odlikuje relativno visokom potrošnjom drva po stanovniku, preostaju značajne
količine za izvoz.


Sajmovanje, stoljećima staro u Hrvatskoj i preko 90 godina ustanovljeno kao
značajna promotivna aktivnost plasmana hrvatskih proizvoda i usluga, (kao i
posvuda), proživljava izvjesnu strukturnu krizu, uvjetovanu velikim razvojem
komunikacija i brzim i slobodnim kretanjem kapitala, roba, ljudi i usluga.


Izvedene analize u ovom radu pokazuju da sajmovanje kao jedan od marketinških
metoda plasmana proizvoda mora biti podvrgnuto pomnijoj analizi i
reviziji, te prilagođeno novonastaloj situaciji.


K l j u č n e r ij e či : Izložbe-sajmovi – marketing šumskih i drvnih proizvoda
i usluga –Nemonetarne usluge šuma – proizvodnja trgovačkih dobara


UVOD– Introduction
Trgovačke izložbe su u stvarnosti veliki sajmovi, stvara nove i od gubitaka osigurane goleme proizvodgdje
se okupljaju mnogobrojni proizvođači da bi iz-nje (u preradi drva npr. jasna je tendencija stvaranja
ložili svoje proizvode veleprodavačima i širokoj po-ogromnih pilana, tvornica drvnih ploča, celuloze i patrošačkoj
publici. To je jedna od metoda, doduše vrlo pira), često uz sve odlike monopolizma i kartela.
skupa, reklamiranja proizvoda koja često može donijeDa
bi se postigao uspjeh u prvotnom cilju, tj. una-
ti bogat probitak. Osim izlaganja dobara, izložbena prjeđenju međunarodne trgovine stvaranjem interesa
reklama zauzima oblik distribucije publikacija i uzorakod
široke publike i dobivanja novih mušterija-izlaka.
U nekim su slučajevima dijelovi izložaba posveće-gača, međunarodne izložbe moraju u prvom redu biti


ni pregledu industrijske proizvodnje, gdje se pozornost pravovremeno i obilato oglašavane. Poslovni svijet
publike privlači prikazom uređaja koji se rabe u specikoji
bi mogao imati interes, mora cirkularnom poštom
jaliziranim fazama proizvodnje i u zadnje vrijeme, sui
sl. biti podstican da bi uzeo učešća, a široka publika,
vremenih komunikacija i informatike. Suvremena inposebno
veletrgovci koji se bave dobrima koja će biti
formatika osigurava sve veću konkurentnost, postupno izlagana, moraju izložbu prezentirati na privlačan nabrišući
mnogobrojne monopole, monopsone i kartele, čin. U tim stvarima izlagači pojedinci surađuju s orga


približavajući mnoge proizvode tržišnom obliku pernizatorom
izložbe.
fektne konkurencije. Ova tvrdnja dakako mora biti


Kao manu međunarodnih izložaba neki vide u to


uzeta s krajnjim oprezom, budući da globalni kapitali


a
me, da izlaganje nekog proizvoda može odati trgova


zam u području osnovnih i reprodukcijskih proizvoda,


u
čku ili tehničku tajnu ili pak dovesti do imitiranja, što
je razlogom da mnogi poslovni ljudi zaziru od takvih


*
Red. sveuč. prof. u m., dr. sc. Rudolf Sabadi, dipl. ing. šum., dipl.
oec., Račkoga 12; HR-10000 Zagreb; tel.: 00 385 (0)1- 46 10 262 izložaba. S druge pak strane takve izložbe daju prvo


ŠUMARSKI LIST 1-2/2007 str. 64     <-- 64 -->        PDF

R. Sabadi: PROMOCIJA ŠUMSKIH I DRVNIH PROIZVODA SAJMOVANJEM
razrednu priliku stjecanju znanja o trgovinskim uvjetima
u drugim zemljama, što pak poslovnom svijetu
ušteđuje trud čestih i dugih poslovnih putovanja uz
troškove i izgubljeno vrijeme, i uz ostale teškoće.


Sajmovi i sajmovanje, osim najprimitivnije razmjene
u davna vremena, najstariji su oblik razmjene proizvoda,
kada je proizvod postao roba, čime dolazi postupno
do podjele rada među ljudima. Trgovina koja se
na taj način odvijala pridonijela je razvoju ljudskog
društva. Poznato je da je uvjet, da bi do razmjene ili trgovine
došlo, da svi sudionici u procesu razmjene moraju
biti na dobitku.1


Kao i u ostalim srednje-europskim gradovima i u
Hrvatskoj, posebice u Zagrebu, održavala se sajamska
trgovina, utemeljena na kraljevskim privilegijama. Sajmovi
su održavani kao dnevni, tjedni, mjesečni, semestralni,
a najvažniji su bili godišnji sajmovi. Takav sajam
održavao se u Slobodnom kraljevskom gradu Zagrebu
20. kolovoza na dan Sv. Stjepana, tragovi kojega
dosežu u 11. stoljeće.


Ratovi i osvajanja (Mongoli, Osmanlije, itd.) opterećivali
su vladare velikim izdacima, da bi namaknuli
sredstva, oporezivanje i dažbine na gradove bijahu najvažnijim
vrelom prihoda tadašnjeg erara, budući da
plemstvo nije plaćalo porez. Ondašnji gradski oci koristili
bi takvo stanje poradi pridobivanja novih i sve
većih privilegija, što je pridonosilo razvoju obrta, manufakture
i trgovine.


Godine 1855. na temelju ideje Ljudevita Vukotinovića,
poslije niza smetnji apsolutizma Beča, dolazi do
“Prve dalmatinsko-hrvatsko-slavonske izložbe” u Zagrebu,
1864. godine, koju otvara veliki domoljub, feldmaršal
barun Josip Šokčević, ondašnji hrvatski ban.
Slijedi 1891. godine u čast pedesete obljetnice “Hrvatsko-
slavonskog gospodarskog društva” zapažena izložba
i po izlagačkoj površini (36.000 m2) i broju izlagača
iz cijele ondašnje K.u.K. Monarhije. Posebno je
vrijedno zabilježiti da je na toj izložbi primijenjena
električna rasvjeta koju su generirala dva parna stroja
firme Siemens & Halske iz Beča. Vrijedan spomen na
tu izložbu je izvrsno uređen katalog. Drugu skromniju
izložbu u Zagrebu priredila je grupa hrvatskih gospodarstvenika
1906. godine, koja je bila posljednjom jubilarnom
gospodarskom izložbom. Slijede sajamske
izložbe 1910, 1911. i 1913. (zbog Balkanskog rata nije
održana 1912). Na svim spomenutim izložbama-sajmovima,
kao i onima u Beču i Budimpešti, hrvatska
hrastovina iz Slavonije osvaja tržište, što omogućuje
razvoj industrije i prometa u Hrvatskoj.


Šumarski list br. 1–2, CXXXI (2007), 61-74


Godine 1909. ondašnji zagrebački gradonačelnik
Milan Amruš, s drugim entuzijastima osniva Zagrebački
zbor, koji djeluje sve do 1922. Prva izložba organizirana
je 1910. i izložbe su, s izuzetkom 1912. održavane
svake godine. Zagrebački zbor prerasta u Zagrebački
velesajam 1922. godine. Poslije 2. svjetskog rata,
u uvjetima planiranog gospodarstva ZV se ubrzano
razvija i dislociranost postaje ozbiljnom smetnjom.
Onovremena namjena bila je više veličanje ondašnjeg


p


političkog sustava, a poticaj razmjeni dobara dolazi tek
u drugi, sekundaran plan. U stalnim oscilacijama hrvatskih
težnja za samostalnošću druge polovice šezdesetih,
osim obnove HNK, početka izgradnje športske
dvorane i koncertne dvorane, uz podršku ondašnjeg hrvatskog
rukovodstva, u rekordno kratkom vremenu izgrađuje
se nov, ovaj puta koncentriran na jednom mjestu,
Zagrebački velesajam 1953. godine, koji djeluje uz
stalnu dogradnju i poboljšanja, sve do naših dana.


U drugoj polovici šezdesetih, ondašnja država, nakon
što je krajem četrdesetih istupila iz Commecon-a,
uvodi niz gospodarskih elemenata u gospodarsku politiku
i praksu, što dovodi do pritiska na ZV u restruktuiranju
usmjerenja u razvoju. Početni koraci još su nesigurni,
ali početkom osamdesetih godina već se slijede
tendencije u sajmovanju svijeta slobodne trgovine, pa
se na ZV sve više organiziraju specijalizirane priredbe,
čiji broj raste iz godine u godinu.


U suvremenom svijetu, uz neviđen razvoj transporta
i komunikacija, važnost sajmova i sajmovanja, kako
investicijskih, tako i dobara široke potrošnje, znatno je
opala i dalje opada. Sajmovi su danas u mnogim slučajevima
pretvoreni, djelomično ili potpuno, u centre zabave,
koja traje po nekoliko dana. U mjestima kao što
su Frankfurt/M, Beč, Leipzig, Hannover i drugdje, zadržana
je međutim velika komercijalna internacionalna
važnost. Da se ne spominju specijalizirani sajmovi kao
npr. automobila, mode itd.2


Gospodarskim, civilizacijskim i kulturnim razvojem
ljudskog društva, uslijed nastale specijalizacije, posebno
nastalim tehničkim i inim napretkom poslije 2. svj.
rata, sajmovi i sajmovanje investicijskih i potrošnih dobara
općeg tipa, sve više gube na važnosti, zamjenjuju
ih specijalizirani sajmovi. Opća globalizacija u proizvodnji,
sve slobodnije nesmetano kretanje ljudi, kapitala
i roba, ostavili su malen prostor i u takvom razvoju specijaliziranih
sajmova malenih i slabije razvijenih zemalja.
Nestankom režima na istoku Europe, i te se zemlje
sve više i brže uključuju u opće trendove globalizacije u
svim sektorima, posebno gospodarskog života.3


R. Sabadi, 1988., Osnove trgovačke tehnike, trgovačke politike i marketinga u šumarstvu i drvnoj industriji, Sveučilište u Zagrebu,
nakl. Liber
Thomas, S. Evelyn, 1965, Commerce. Its Theory and Practice, 6th ed., Cassell, London
Sabadi, R., 2000., Gospodarska kretanja i suvremene tehnologije, Zbornik Hazu: Vrhunske tehnologije u uporabi šuma, Znanstveni skup
11. travnja 2000. u Zagrebu, pp. 1–26


ŠUMARSKI LIST 1-2/2007 str. 65     <-- 65 -->        PDF

R. Sabadi: PROMOCIJA ŠUMSKIH I DRVNIH PROIZVODA SAJMOVANJEM Šumarski list br. 1–2, CXXXI (2007), 61-74
Domovinski rat i njegovo naslijeđe značilo je za
Hrvatsku značajno smanjenje tržišta, jer je otpalo 3 teritorija
bivše države, potpun prijelaz na tržišno gospodarstvo
i napuštanje preostalih tragova središnjeg planiranja,
uz silne materijalne i ljudske žrtve uzrokovane
ratom protiv Hrvatske. Iz tog rata je izašlo i sasvim
drukčije sajmovanje. Tendencija specijaliziranih izložaba
nastavlja se, s tim da se interes izlagača i njihova
struktura u potpunosti mijenja. Opći jesenski i proljetni
Velesajam te specijalizirane izložbe više nisu prestižne
demonstracije moći i znanja izlagača i njihovih zemalja,
kao što su to bile prije. Cilj sadašnjem sajmovanju
sve je više komercijalan, ovaj puta sveden na tržište na
kojemu se on održava. Veliki poslovi zaključuju se u
gradovima kao što su Hannover, Leipzig, Köln, Frankfurt/
M, Paris, Kobenhavn, London, i drugim europskim
i izvaneuropskim gradovima. Komunikacije su
postale savršene, pri izradi nekog proizvoda danas je
moguće prikupiti najpovoljnije ponude subliferanata iz
cijeloga svijeta, unutar nekoliko sati ili dana. Zbog silnog
napretka u transportu roba i ljudi, geografski položaj
sajmovnog mjesta jedva da još igra ikakvu ulogu.
Važno je tržište i klijentela koja te sajmove posjećuje,
kupuje i prodaje na njima.


Na velikom globalnom tržištu, činjenica da je u Zagrebu
koncentriran gotovo cjelokupan financijski potencijal
Hrvatske, znači malo, uzme li se u obzir da je
Hrvatska relativno slabije gospodarski razvijena i da
broji manje od 4,5 milijuna stanovnika, dakle to više
nije ni nekadašnja K.u.K. Monarhija, niti Jugoslavija u
bilo kojem obliku.


Industrijski razvijene zemlje, da bi sačuvale neke
od svojih sajmova (Njemačka i dr. npr.), ulažu ogromna
sredstva, posebice u infrastrukturu i dodatne sadržaje.
Uslijed takvih trendova sajmovi u malim i nerazvijenim
zemljama održavaju se uz veliku muku i troškove
i sve više djeluju anakronistički.


Analiza takvih trendova vrlo često nosi subjektivne
prizvuke, gdje se traži identifikacija krivaca za promijenjena
kretanja u sajmovanju. Jasno je da takvo, rekli
bismo jalovo rezoniranje ne pridonosi racionalnom
rješenju problema gašenja sajmova i sajmovanja u ma


lim i nerazvijenim zemljama. To uostalom potvrđuje
praksa Zagrebačkog Velesajma. Na specijaliziranim izložbama
Ambienta, od stranih izlagača sve više prevladavaju
talijanski proizvođači namještaja, reprodukcijskih
materijala i proizvodne opreme, to isto, u manjoj
mjeri ako se tiče namještaja, događa se i s njemačkim i
austrijskim proizvođačima. I posljedice su vidljive:
Hrvatska potkraj desetljeća gotovo da nije uvozila namještaj,
danas uvozi dvostruko od onog što izvozi, s
vrtoglavo rastućim trendom. Hrvatski proizvođači suočavaju
se na domaćim izložbama s padajućim brojem
inozemnih posjetitelja koji bi mogli biti potencijalni
kupci, i sve se više usmjeravaju na domaće kupce,
čime sajmovanje postaje sve više tržnicom, gotovo poput
zelene pijace. Možda ovako uopćenje ne odgovara
za sve sektore gospodarstva, ali kada je riječ o drvnoj
industriji, onda ovaj zaključak stoji. Nije na odmet
ovom prilikom izraziti bojazan da nije daleko dan kada
će nas prilike natjerati da priđemo novom tipu sajmovanja,
koji bi bio specifičan za našu zemlju. Rješenja
ima i naći će se kada Hrvatska bude u stanju postaviti
nove ciljeve gospodarske politike, gdje vodeću
ulogu ima ponajprije proizvodnja usmjerena na izvoz.
U slučaju malih zemalja vrijedi pravilo da je
svaštarenje u proizvodnji nedopustivo, moraju postojati
izvozno orijentirani sektori koji će zemlji bez
potresa i teškoća pribavljati sredstva za one robe i
usluge koje je jeftinije uvoziti nego proizvoditi. Na
tom načelu uostalom i postoji razmjena. U tom slučaju
mogu specijalizirani sajmovi i izložbe izvrsno poslužiti
za sklapanje izvoznih poslova, uz uvozne, izvozno orijentiranog
hrvatskog gospodarstva.


Od niza specijaliziranih sajmova koji se održavaju
u Zagrebu (uglavnom, iako se ovdje-ondje pojavljuju
tendencije otvaranja lokalnih ili regionalnih sajmova)
za šumarstvo i preradu drva ostaju značajnim Jesenski
međunarodni sajam, Međunarodni sajam graditeljstva i
Ambienta.


Naša zadaća trebao bi biti odgovor na pitanje:
“Kakva i koliko signifikantna veza postoji između sajmovanja
i veličine plasmana šumskih i drvnih proizvoda
u Hrvatskoj i u inozemstvu?”


I. ŠUMSKI I DRVNI PROIZVODI: NJIHOVA PRIRODA
I TRŽIŠNE STRUKTURE
Forest and wood products: their nature and market structures
Ekološki gledano, šume su sastavni dio biosfere i
zbog specifičnosti obavljaju niz funkcija kao što je utjecaj
na režim voda, sprječavanje erozije, prečišćavanje
zraka, uskladištenje CO2 iz atmosfere, oslobađanje kisika,
itd. Uz naprijed navedene nerobne usluge šuma,
šume daju niz proizvoda koje su ishodišnim sirovinama
neophodne u gospodarskom životu ljudi. Ponajprije je


to drvo, potom niz sporednih šumskih proizvoda (npr.
šumsko voće, gljive, divljač itd.) koji se mogu količinski
definirati, gdje za te proizvode postoji tržište i za koje
se na njemu uslijed ponude i potražnje formiraju i cijene.
Zbog ove važne gospodarske funkcije šumarstvo
je gospodarska grana, koja u gospodarstvima razvijenih
zemalja sudjeluje u stvaranju bruto domaćeg proizvoda




ŠUMARSKI LIST 1-2/2007 str. 66     <-- 66 -->        PDF

R. Sabadi: PROMOCIJA ŠUMSKIH I DRVNIH PROIZVODA SAJMOVANJEM
– BDP4 s oko 0,5–1,3 %, a na temelju šumarstva proistekla
industrija: pilanarstvo, drvne ploče, ostala proizvodnja
reprodukcijskih materijala temeljenih na drvu,
finalna prerada drva – tj. proizvodnja drvnih izradaka finalne
potrošnje, potom proizvodnja celuloze i proizvodnja
te prerada papira u tim zemljama sudjeluje u stvaranju
BDP (izuzevši Švedsku i Finsku, zemlje borealnog
pojasa, posebno bogatih šumama, uslijed čega je i relativno
učešće šumarstva i prerade drva natprosječno visoko
u relativnom udjelu BDP) sa čak i preko 3–3,5 %
nacionalnog BDP.
Inducirano djelovanje egzistencije šumarstva kao
gospodarske grane još je značajnije. Jedan značajan
primjer kojeg valja spomenuti je Italija: “ U 1986. prodaje
talijanskog šumarskog sektora (bez usluga kao što
je rekreacija, koja se ne iskazuje u društvenim nacionalnim
računicama posebno) iznosio je 1,2 % od cjelokupnog
outputa primarnog sektora. Kao što je naprijed
rečeno, manje od 0,1 % ukupne proizvodnje u talijanskoj
privredi u vezi je sa površinom koja predstavlja
29 % nacionalnog teritorija. S druge strane, šumarski
sektor postaje znatno signifikantniji kada se u lancu
proizvodnje pođe ka finalnim proizvodima. Prema industrijskom
cenzusu iz 1981., u preradi i obradi drva u
Italiji djelovalo je 92 000 poduzeća koja su zapošljavala
452 000 radnika i službenika. U industriji celuloze i
papira djelovalo je 4 700 poduzeća, koja su zapošljavala
281 000 radnika i namještenika. Te su brojke međutim
samo ograničen uvid u ukupnu gospodarsku važnost
industrija prerade drveta. Posebice tu nisu prikazani
inducirani efekti na proizvodnju u ostalim sektorima,
od kojih su neki značajni na nacionalnoj razini, a
koji tradicionalno izvrsno posluju na međunarodnoj
razini (npr. sektor za proizvodnju strojeva za preradu i
obradu drveta, ili industriju opreme za proizvodnju celuloze
i papira, oba sektora čine da je Italija u njima
drugi najveći izvoznik u svijetu). Isto je tako u društvenim
računima podcijenjen doprinos šuma talijanskom
pejzažu, koji je temeljem vrlo razgranate turističko rekreacijskih
aktivnosti.”5


U strukturi društvenog bruto proizvoda pilanarstva
u Austriji, vrijednost domaćih inputa iz šumarstva su
54,5 %, uvozni iz šumarstva 0,5 %, dok ostali sektori
narodnog gospodarstva i uvoza sudjeluju sa 17,6 % u


BDP = GDP = Gross Domestic Product


Šumarski list br. 1–2, CXXXI (2007), 61-74


intermedijamoj potrošnji pilanskog sektora, koji u
BDP pilanarstva sudjeluje s 27,3 % primarnih inputa.
U istoj zemlji, kako se stupanj obrade povećava, povećavaju
se i inputi u intermedijamoj potrošnji ukupnog
BDP sektora.


U Hrvatskoj je udio intermedijamih inputa šumarstva
prije Domovinskog rata bio oko 21 % , pilanarstva
i proizvodnje drvnih ploča oko 64 %, finalne prerade
drva oko 60 %, a celuloze i papira oko 73 %, od BDP
konkretnog sektora. Prema djelomičnim i nepotpunim
podacima, struktura BDP šumsko-drvopreradivačkih
sektora postaje sve sličnija onima iz razvijenih tržišnih
gospodarstava.´´


U posljednje vrijeme, porastom ekološke svijesti
najširih slojeva, sve više i češće dolazi do pronalaženja
i unapređenja metoda vrednovanja općekorisnih, nemonetarnih
vrijednosti šuma i njihovo izražavanje u novcu.
Na taj se nacm dobija sve dublji, potpuniji i vjerodostojniji
uvid u čmjemcu, da sama egzistencija šuma
predstavila osromnu vrijednost, iako za takve racunice
ne postoje potvrde na trž/štu o cijenama kao
spletu tržišnii struktura, ponude, potražnje i različitih
kartelnih prepreka nacionalnih i internacio
nalnih gospodarstava. Prema trenutačnim vrijednosnim
kriterijima izrađena je studija o procjeni ukupne
gospodarske vrijednosti šuma u Hrvatskoj 2001. godine.
Č Došlo se do vrijednosti šuma od oko 2.691,7 milijuna
€, pri čemu monetama vrijednost drva i sporednih
šumskih proizvoda iznosi negdje oko 282 milijuna


nemonetarne će vrijednosti vjerojatno vrtoglavo
rasti, dok će ponuda drva uglavnom stagnirati, jer se
očekuje da će postupno sve zemlje obvezati svoje subjekte
na potrajnost gospodarenja šumama. Nema sumnje,
da ako bi se ostalo pri sadašnjim površinama šuma,
postoji mogućnost intenzifikacije korištenja šumskih
površina svrsishodnijim gospodarenjem prirodi bliskih
šumskih sastojina. Tako npr Švicarska posjeduje najveću
prosječnu drvnu zalihu po 1 ha šumske površine
od 363 mČ/ha, iz čega slijedi i vrlo visok godišnji prirast
od gotovo 10 milijuna mČ (mjereno s korom).Č Takav
proces konverzije nižih gospodarskih oblika (niske i
srednje šume) u više (sjemenjače) dug je i spor, otežan


Wibe, S., Jones, T. (Ed.), 1992, Forests: Market and Intervention Failures, Five Case Studies, Italy by Massimo Florio, pp. 90-126,


Earthscan Publication Ltd., London


6
U sektoru pilanarstva i drvnih ploča u Hrvatskoj, prije Domovinskog rata vrijednost inputa iz šumarstva bila je oko 32 % od BDP, sada
počinje dosezati skoro 40 %, a za očekivati je dalje povećanje uspije li gospodarska politikau
uu eliminaciji korupcije, prvog preduvjeta
uspostavi prirodnih gospodarskih odnosa i djelovanja tržišnih sila.


7
Sabadi, R., Vuletić, D., Gračan, J. (ed.), 2002, Mediterranean forests and people: the total value, (Croatia) Padua University Press Contagra,
Solsona & Padua


8
Vuletić, D., 2002., Metode vrednovanja cjelovitog učinka turističkih i rekreacijskih usluga šuma za otok Korčulu kao pilot objekt, Doktorska
disertacija, Šumarski fakultet Sveuč. u Zagrebu; Sabadi, R., 1997., Vrednovanje šuma u njihovoj ukupnosti, Hrvatske šume, Zagreb


9
Sabadi, R., 2003.,Očekivanja u razvoju šumarstva i prerade drva u 21. stoljeću na temelju primjera Švicarske, Rukopis za “Radovi”
Šum. Instituta Jastrebarsko


64




ŠUMARSKI LIST 1-2/2007 str. 67     <-- 67 -->        PDF

R. Sabadi: PROMOCIJA ŠUMSKIH I DRVNIH PROIZVODA SAJMOVANJEM
Šumarski list br. 1–2, CXXXI (2007), 61-74
i činjenicom da je šumoposjed posvuda velikim dijelom
rascjepkan. Drvo i drvne izrađevine, limitirane u
ponudi, susreću se na tržištu s rastućom potražnjom
(kao rezultatom općeg povećanja pučanstva i sve većim
brojem onih koji si te proizvode žele i imaju sredstva
da ih kupe) tako da se svrstavaju na temelju mjerenja
koeficijenta potražnje u odnosu na cijenu, u luksuzne
proizvode, s tim da taj koeficijent neprekidno raste,
ali se isto tako neprekidno traže supstituti (npr. drvene
prozore već su u velikoj mjeri zamijenili prozori od
plastike i aluminija, masivna vrata na uklade zamijenjena
su surogatima od furnira, umetaka, plastike i sl, itd.).
S druge pak strane drvo ostaje atraktivnim materijalom,
pa su razvijene nove, revolucionarne tehnologije za korištenje
sirovina malih promjera, zatim proizvodnje
najrazličitijih vrsta drvnih ploča i sl.


Iscrpljivanjem i političkim teškoćama u zemljama
bogatim naftom, vjerojatno će slabiti embargo naftnih
magnata usmjeren na ometanje istraživanja alternativnih
izvora energije. Kada se to dogodi, drvo će biti među
prvim materijalima idealno prilagođenim da dijelom
supstituira fosilne energente.


Slika o drvetu kao tvari iz koje su izrađeni različiti
proizvodi koji na tržištu, u susretu sa tržišnim silama
proizašlih iz strukture tih proizvoda, ponude i tražnje, te
subjektivnih i objektivnih tržišnih i gospodarskih čimbenika,
kao i sve stvari na svijetu, stalno se mijenja. Pod
utjecajem razvoja tehnologije i novih proizvoda koji su
njome omogućeni, drvo i sadržaj drva u finalnim proizvodima
te cijene tih proizvoda isto se stalno mijenjaju.
Danas se kao s prosjekom u industrijski razvijenim
europskim zemljama računa da se od 100 % posječenih
šumskih proizvoda oko 28 % rabi za ogrjev,
23 % u građevinarstvu, 7 % u proizvodnji namještaja,
6 % za proizvodnju ambalaže i paleta, po 1 %
za individualnu uporabu “uradi sam” i za različite
drvene utenzilije, te oko 33 % za proizvodnju celuloze
i papira.10 Još samo prije osamdesetak godina od
1 m3 posječenog drva tek bi oko 1 bilo ugrađeno u finalni
proizvod, 3 završilo bi tijekom preradnih zahvata
u gorivim otpacima. Iz naprijed iznesenih podataka danas
je stanje potpuno promijenjeno. Na tom području za
zemlje u razvoju i one u tranziciji kao što je Hrvatska,
ima mnogo prostora za racionalizacije u potrošnji drva.


Pri definiranju šume i proizvoda, monetarnih i nemonetarnih,
ekonomskom terminologijom, moramo
napraviti oštru distinkciju u dva smjera:


1.
Nemonetarni učinci, usluge koje čini šuma svojim eo
ipso postojanjem, moraju se vrednovati tako da se izračuna
vrijednost u aktualnim cijenama svih tih neophodnih
usluga koje bi valjalo platiti za uslugu, kada
šume i njezinih učinaka ne bi bilo. Drugim riječima,
za vezanje CO2, za kisik kojega emitira u atmosferu,
za sprječavanje erozije, za djelovanje protiv
poplava i još bezbroj drugih učinaka, koje šuma
svojim bitkom ostvaruje, a bez kojih učinaka život
na planeti zemlja ne bi bio moguć ili bi bio otežan.
Metoda ovakvog računa u ovom specifičnom slučaju
općenito je prozvana “cost-benefit”, koja unatoč zamjerkama
da je suviše akademska, nepraktična i puna
individualnih, subjektivnih procjena, može pružiti
osnovne predodžbe o kakvim se vrijednostima ustvari
radi, bez obzira što vjerojatno nije moguće sve
“pro” i “contra” procjembenim modelom obuhvatiti.


2.
Metode procjena nemonetarnih vrijednosti u novije
vrijeme razvijene su pri izračunu turističko-rekreativnih
vrijednosti šuma. U jednom slučaju procjenjuje
se iznos kojega je pojedinac spreman platiti da
bi stigao na mjesto rekreacije, uključivši troškove
transporta, ulaznica itd. U drugom slučaju izračunava
se koliko je pojedinac spreman potrošiti za turizam
i rekreaciju u šumi, odričući se kupnje drugih
roba i usluga. Ovaj potonji način praktičniji je pri
procjenama, budući da bi metoda “cost-benefit” bila
neuporabiva zbog subjektivnosti individualnih
koristi i njihova vrednovanja od pojedinaca.11
Od monetarnih vrijednosti usluga šuma najveći dio
pripada drvu posječenom na temelju načela etatnog iskorištenja
u potrajnom gospodarenju šumama. Dakako
da prema prilikama, vrstama drveća i drugim, te vrijednosti
mogu biti rangirane drugim redom (npr. proizvodnja
pluta, kaučuka, smola, itd.).


Proizvodnja drva (i drugih monetarnih proizvoda
i/ili usluga) za ljudske potrebe za njima kreće se od nule
(slučaj prašume), preko 2–20-ak m3/ha (slučaj uređenih
šuma gdje se siječe samo etat, tj. gdje je sječa
uglavnom uzgojna metoda), pa sve do čiste sječe, tj.
krčenje šume, uglavnom skopčane s rizikom da pošumljenje
potpuno ili djelomično izostane ili pak ne
uspije, u potpunosti ili djelomično.


Od ukupne kopnene površine svijeta od 130,6 milijuna
km2 38,7 milijuna km2 nalazi se pod šumom u
kojima se siječe godišnje oko 3,3 milijarde m3 drva.12
Broj stanovnika danas prelazi 6 milijardi i dalje se, iako
uz smanjujuću stopu, povećava. Unatoč velikom siromaštvu
i gladi, stalno se povećava nacionalni dohodak
i životni standard. Svijet je, posebice nakon Industrijske
revolucije u 18. stoljeću, sve više napredovao,
kako brojem tako i kupovnom moći, pa je daljnji razvoj
posegao i poseže za supstitutima glavnih sirovina
(sintetičko vlakno, alternativna goriva, itd.).


OFEFP, Direction fédérale des forets, calculé selon l’étude de Planconsult, Bale 1993/1999
Vuletić, D., 2002.,, I Ibid.
FAO, 2001, Stateof of World’s Forests, Rome




ŠUMARSKI LIST 1-2/2007 str. 68     <-- 68 -->        PDF

R. Sabadi: PROMOCIJA ŠUMSKIH I DRVNIH PROIZVODA SAJMOVANJEM
Šumarski list br. 1–2, CXXXI (2007), 61-74
Unatoč mnoštvu supstituta potražnja za prvotnim
tvorivima ostaje, pa je očigledno da supstituti pokrivaju
samo rastuću potražnju, nastalu kao rezultat povećanja
broja stanovnika i njihove kupovne moći, uz proizvodnju
prvotnih tvoriva koja ostaje prilično konstantnom.
Kako se u takvim slučajevima nikada zapravo nije radilo
o trgovini homogenim proizvodima, oni su tvorili
tržišnu strukturu monopolističke konkurencije i diferenciranog
oligopola (npr. sintetska sukna kao zamjena za
vunenu tkaninu Trevira i sl., ili sint. vlakna – rayon, nylon,
viskoza i sl.) ili u drvnoj branši frunir kao zamjena
za masivno drvo, lamel parket kao zamjena za klasične
drvene podove, različite drvne ploče kao zamjena za
masivno drvo (npr. iveraste ploče, OSB ploče, ploče
vlaknatice, MDF ploče i td.).13 Nova gospodarska kretanja
okrupnjivanja proizvodnje u pilanarstvu, proizvodnji
drvnih ploča, celuloze i papira upravo pokazuju kako
se u kratkom razdoblju (zahvaljujući velikoj koncentraciji
kapitala)´proizvodnja diferenciranih proizvoda
(reproduktivnih sirovina iz 2. faze – tj. iz drva u reproduktivna
tvoriva, ploče, piljena građa, furniri, papir i celuloza)
iz strukture monopolističke konkurencije seli u
tržišnu strukturu diferenciranog oligopola.14


Limiti postavljeni sječama sučeljavaju se s potražnjom
rastuće i sve bogatije populacije, pa cijene drvu i
drvnim proizvodima, nezavisno o nemonetarnim vrijednostima
šuma, imaju tendenciju rasta, što potvrđuje
tezu da se kada je o drvu i proizvodima riječ, radi o
luksuznim proizvodima, tj. onima čiji je elasticitet potražnje
u odnosu na dohodak stanovništva eM > 1. I ova
teza je već potvrđena time što proizvođači iz drvne


13 Sabadi, 1982., Ekonomika – Osnovi gospodarske analize u šum


arstvu i drvnoj industriji, Sveuč. u Zagrebu, Liber
14 Uz značajnu ekonomiju obujma, sve manji broj proizvođača za


dovoljava tržišnu potražnju pa se u strukturi diferenciranog oli


gopola sve više smanjuje broj proizvođača, Sabadi, ibid.


branše svakodnevno donose nove poluproizvode od
drva (drvne ploče, prstasto spojene elemente, lamelirane
elemente, itd.) na tržište da bi odgovorili toj rastućoj
potražnji.


Pokazalo se, pri današnjem stanju tehnike i tehnologije,
da je drvo zadržalo, kao masiv ili reproduktivna
sirovina (drvne ploče npr.), važnu ulogu u životu čovječanstva
i po svemu sudeći će ju i zadržati. Ubrzane
invencije novih supstituta i njihov sve veći broj i kakvoća,
imaju dakako velik utjecaj na tom tržištu diferenciranog
oligopola i monopolističke konkurencije,
tako da drvo ponegdje gotovo da nestaje ili je značajno
istisnuto, npr. pri izradi drvenih prozora koje sve više
zamjenjuju alu-i plastični, zatim sve veća uporaba metala
pri izradi namještaja itd.


U daljem gospodarskom razvoju svijeta sve je vjerojatnije
da će:


1.
šumom obrasle zemlje u razvoju biti sve više primorane
na čuvanje svojeg šumskog bogatstva, tako
da se može racionalno očekivati da će sljedeće desetljeće
susresti čvrsto limitiranu ponudu drva, kako
materijala za proizvodnju stanova, kuća i njihove
opreme;
2.
da će se sve više pojavljivati supstituti za masivno
drvo. Pri tom valja voditi računa da će, kada se radi
o tvorevinama od drva, ponuda drvnih sirovina biti
limitirana aktualnom ponudom iz etata;
3.
pojava nedrvnih supstituta za drvo izgleda neće
ugroziti potražnju za drvom, pa se može racionalno
očekivati da će udio šumskoprivredne grane u industrijski
razvijenim zemljama ostati prilično konstantan,
tj. od 1,2 do 3,5 % od GDP.
Ostvari li se naprijed pobrojano, proizlazi da će šumom
bogata Hrvatska imati uz ostale resurse, značajan
udio i iz šumarstva i šumskih industrija.


Finalna uporaba različitih kakvoća papira – Utilisation finales des diverses qualités de papiers


KATEGORIJA– CATÉGORIE


Bezdrvni premazni papir s manje od 10 % drvenjače ili


termomehaničke celuloze – Couché sans bois, avec moins


que 10 % de pâte mécanique ou thermomécanique


Bezdrvni nepremazani papir – Non couché sans bois


Premazni papir s 10 % drvenjače uključiv tanke papire
malog formata – Couché avec bois (y compris papiers
couché minces)


Nepremazni papir s drvenjačom (uključiv posebno valjane


i novinske papire bolje kakvoće) – Non couché avec bois


(y compris papier supercalandré et papier journal


FINALNAUPORABA– UTILISATIONS FINALES
Tiskarski papir visoke kakvoće rabljen za opće publikacije,
specijalne revije i knjige – Papier impresssion de trés
grande qualité utilisé pour la publicité générale,
les revues spécialisées et les livres
Papir za fotokopiranje i umnažanje, papir u rolama, papir
za škole, papir za pisma, knjige i promptne otiske –
Photocopie et reproduction par duplicateur, papeterie
en continu, livres et impressions sur place
Specijalne revije, direktne publikacije i prodajni katalozi
koje se razašilju poštom, prospekti – Revues spécialisée,
publicité directe par la poste et catalogues de vente
par correspondance, encarts
Revije velike tiraže, dodaci dnevnim listovima, godišnjaci,
brošure – Revues agrand tirage, suppléments de journaux,
annuaires, livres brochés de meilleure qualité)




ŠUMARSKI LIST 1-2/2007 str. 69     <-- 69 -->        PDF

R. Sabadi: PROMOCIJA ŠUMSKIH I DRVNIH PROIZVODA SAJMOVANJEM Šumarski list br. 1–2, CXXXI (2007), 61-74
Novinski papir – Papier journal


Karton za kutije i valoviti papir i karton – Carton de
couverture et papiers et cartons pour cannelures


Karton za složivu ambalažu – Cartons pour boîtes pliantes


Ostali papiri i kartoni za ambalažu i zamatanje – Autres
papiers et cartons d’emballage


Celulozna vata, tkanine od vate i krep tkanine od celuloze


– Ouates de cellulose, tissu ouate et tissu crepé
Nacionalne, lokalne i besplatne novine – Journaux
nationaux, locaux et gratuits


Kakvoća, uglavnom utemeljena na novim vlaknima, manje
na starom papiru, rabljen za kutije i prezentabilnu
ambalažu od valovitog kartona – Qualités, tant a base de
fibres vierges que de vieux papiers, utilisées pour les
caisses et emballages présenteoirs en carton ondulé
Kakvoća, uglavnom utemeljena na novim vlaknima, manje
na starom papiru, rabljen za složive kutije uglavnom
namijenjene za proizvode masovne potrošnje, uključiv
i nepromočivu ambalažu za tekućine – Qualités, tant a base
de fibres vierges que de vieux papiers, utilisées pour les
boîtes pliantes utilisées pour les produits de grande
cosommation, y compris ceux nécessitant un
emballage étanche aux liquides
Uključiv papire za vrećice i torbe te mnoštvo ostalih papira
i kartona – Y compris les papiers pour sacs et sachets
et une gamme étendue d’autres papiers et cartons
Obuhvaća proizvode za brisanje i čišćenje osoba i u
industriji, za unutrašnju i vanjsku uporabu – Comprend
produits d’essuyage et de netttoyage personnels et
industries utilisés dans les foyers et au dehors


Označivanje kakvoće papira prema finalnoj uporabi – Qualités énumérés par utilisation finale


UPORABA– UTILISATION
Papiri za grafičku uporabu – Papiers a usages graphiques
Novine – Journaux


Revije – Revues


Opće publikacije – Publicité généralé


Direktne poštanske publikacije/ prodajne reklame –
Publicité directe par la poste/vente par correspondance
Uredski papiri – Papiers pour le bureau
Knjige – Livres


Razno (papir za pisma i školski papir, telefonski imenici,
papirne izrađevine, naljepnice) – Divers (papier a lettre et
papier écolier, annuaires téléphoniques, papeterie, étiquettes)


Ambalažni papiri – Papiers d’emballage
Ambalažne i izložbene kutije – Caisses d’emballage
et emballages présentoirs
Ambalaža za potrošna dobra – Emballage des biens
de consommation


Papiri za različite vrećice i torbe – Paapiers pour sacs
et sachets divers


UPORABLJENAKAKVOĆA– QUALITÉS UTILISÉS


Novinski papiri: dnevnici, prospekti; plakati; dodaci:
posebno valjani i novinski papir više kakvoće – Corps
du journal: couchés minces; suppléments: superclandré
et papier journal de meilleure qualité
Velika tiraža: fino valjan; specijaliziran: plakati najčešće
premazni bezdrvni – A grand tirage: supercalandré;
spécialisées: couché mince, parfois couché sans bois
Valjani bezdrvni papir drži prvo mjesto – najveći dio vrsta
rabi se za ove svrhe – Le papier couché sans bois tient
la premiere place – la plupart des qualités sont utilsées
Fini papir malog formata – Couché mince


Bezdrvni nepremazni – Non couché sans bois
Nepremazna drvenjača i bezdrvni papir – Non couché
mécanique et sans bois
U prvom redu nepremazna drvenjača i bezdrvni –
Pricipalement non couché mécanique et sans bois


Karton za omote i valovita ljepenka – Carton de couverture
et papiers et cartons pour cannelures
Karton za složive kutije (uključiv karton za ambalažu


za tekućine) – Carton pour boîtes pliantes (y compris
carton pour emballage de liquides)
Kraft papir za pakiranje i ostali papiri za paakiranje –
Kraft d’empaquetage et autres papiers d’emballage




ŠUMARSKI LIST 1-2/2007 str. 70     <-- 70 -->        PDF

R. Sabadi: PROMOCIJA ŠUMSKIH I DRVNIH PROIZVODA SAJMOVANJEM Šumarski list br. 1–2, CXXXI (2007), 61-74
Papiri za domaćinstvo i higijenski papiri – Papiers de ménage et papiers hygiénique


Higijenski papiri, papirni ubrusi, papiri za brisanje,
higijenski ubrusi, koji se rabe u domaćinstvu i izvan,
Vata od celuloze, tkanina od vate i krep-papir
– Ouate de cel tissu ouate, papier-serviette et papier crepé
uključiv proizvode za bolničku i medicinsku uporabu
– Papier hygiénique, papier-serviette, papier a demaquiller,
serviettes hygiénique. utilisées dans les foyers et au dehors,
y compris produits a usage hospitalier et médical lulose
Slika 1. Klasifikacija kakvoće papira i njihova finalna uporaba


Fig. 1 Classificaation des qualités de papiers et de leurs utilisation finales


Pod imenom OSB valja podrazumijevati građevinske ploče (1) Waferboard WB, (2) Oriented


Slika 2. Komponente grupa šumskih proizvoda
Fig. 2 Components of forest products groups




ŠUMARSKI LIST 1-2/2007 str. 71     <-- 71 -->        PDF

R. Sabadi: PROMOCIJA ŠUMSKIH I DRVNIH PROIZVODA SAJMOVANJEM Šumarski list br. 1–2, CXXXI (2007), 61-74
II. SAJMOVANJE I NJEGOV UTJECAJ NA VELIČINU
PROIZVODNJE I UVOZ-IZVOZ
Exhibiting fairs and its influence on production volume and imports-exports


Na slikama 3–8 prikazan je broj izlagača i veličina 1. piljena građa i drvne ploče
izložbenog prostora domaćih i stranih izlagača na ZV 2. drvni podovi i drvene obloge
za tri grupe proizvoda: 3. celuloza, papir, ambalaža


* Izvor – Source: ZV – Služba za istraživanje i razvoj
(IISZV – Integralni Informacijski sistem Zagrebačkog Velesajma
Zagreb Fair – Dept. for research and development
Slika 3. Kretanje sajmovnog udjela izlagača i površine izlaganja na prostoru Zagrebačkog jesenskog velesajma
hrvatskog pilanarstva i proizvodnje drvnih ploča
Fig. 3. The development in exhibiting participation on Zagreb autumn fair of croatian lumber and wooden
board industries*


Izvor – Source: Izvor – Source: ZV – Služba za istraživanje i razvoj
(IISZV – Integralni Informacijski sistem Zagrebačkog Velesajma
Zagreb Fair – Dept. for research and development


Slika 4. Kretanje sajmovnog udjela izlagača i površine izlaganja na prostoru Zagrebačkog jesenskog velesajma
inozemnog pilanarstva i proizvodnje drvnih ploča
Fig. 4 The development in exhibiting participation on Zagreb autumn fair of foreign lumber and wooden
board industries




ŠUMARSKI LIST 1-2/2007 str. 72     <-- 72 -->        PDF

R. Sabadi: PROMOCIJA ŠUMSKIH I DRVNIH PROIZVODA SAJMOVANJEM Šumarski list br. 1–2, CXXXI (2007), 61-74
Ako uzmemo u obzir da u Hrvatskoj radi oko 450
pilana, od kojih najmanje pedesetak prerađuje godišnje
preko 1.000 m3 oblovine, da broj proizvođača drvenih
podova i drvenih obloga te drvnih konstrukccija raste
iz dana u dan, a da u Hrvatskoj, osim velikog proizvođača
poluceloze, krafta i valovite ambalaže u Belišću
radi velik broj konfekcionara za papir, uglavnom na
uvoznom reprodukcijskom materijalu i sirovini, kada
po desetak ili nešto više izlagača iz nabrojane tri grupe,
koji osciliraju pa se pojavljuju kao izlagači, da bi u budućnosti
od toga ponekad ili zauvijek odustali, tada je


teško ustvrditi da je sajmovanje na Zagrebačkom velesajmu
općeusvojen oblik marketinške politike nastupa
hrvatskih proizvođača slabo diferenciranih proizvoda.


Još je uočljivija slika kod inozemnih izlagača. Njihov
broj nešto je manji od broja domaćih izlagača, površina
izložbenog prostora također varira, ali količina
uvoza sve tri grupe proizvoda raste iz godine u godinu.
Očito strani proizvođači nemaju iluzija da će sajmovanjem
u Zagrebu, osim možda slučajno, naći druge osim
hrvatskih mušterija, pa im dolaze s ponudama prihvatljivih
programa, koji očigledno dobro prolaze.


* Izvor – Source: ZV – Služba za istraživanje i razvoj
(IISZV – Integralni Informacijski sistem Zagrebačkog Velesajma
Zagreb Fair – Dept. for research and development
Slika 5. Kretanje sajmovnog udjela izlagača i površine izlaganja na prostoru Zagrebačkog jesenskog velesajma
hrvatske ponude drvenih podova i obloga
Fig. 5 The development in exhibiting participation on Zagreb autumn fair of croatian supply of wooden
flooring and covers*


Izvor – Source: ZV – Služba za istraživanje i razvoj
(IISZV – Integralni Informacijski sistem Zagrebačkog Velesajma
Zagreb Fair – Dept. for research and development


Slika 6. Kretanje sajmovnog udjela izlagača i površine i izlaganja na prostoru Zagrebačkog jesenskog velesajma
strane ponude drvenih podova i obloga
Fig. 6 The development in exhibiting participation on Zagreb autumn fair of foreign supply of wooden
flooring and covers*




ŠUMARSKI LIST 1-2/2007 str. 73     <-- 73 -->        PDF

R. Sabadi: PROMOCIJA ŠUMSKIH I DRVNIH PROIZVODA SAJMOVANJEM Šumarski list br. 1–2, CXXXI (2007), 61-74
Ne treba međutim ovo promatrati pojednostavnjeno. održavati standard življenja i društvene troškove, itd.
Rat i posljedice rata, nastojanje Hrvatske da uđe u EZ i Ne bi se moglo posumnjati u zaključak, da su strani
obveze koje iz tog proistječu, imaju velik utjecaj na izlagači grupa proizvoda 1–3 spomenutih naprijed u najopćegospodarsku
sliku, sajmovanje je samo odraz te sivećem
broju slučajeva dolazili s tehnički i tehnološki dotuacije.
Npr. Hrvatska mora srediti vlastito gospodartjeranim
proizvodima, kakvi se u Hrvatskoj ne proizvode
stvo. Bez obzira na drukčija mišljenja, čvrst odnos do-uglavnom zbog tehničko-tehnološke zaostalosti, da bi ih
maće valute prema € i US$ na hrvatsko gospodarstvo, u plasirali pretežito na hrvatskom tržištu i samo iznimno


biti na nižem razvojnom stupnju, djeluje stimulirajuće na eventualnim kupcima izvanhrvatskog domicila.
uvoz, kojemu domaća proizvodnja ne može konkurirati.
Iz toga započinje vrzino kolo, bez konkurentne sposobnosti
nema svrsishodnih i racionalnih investicija, bez
njih nema potrebnog gospodarskog rasta koji je u stanju


* Izvor – Source: ZV – Služba za istraživanje i razvoj
(IISZV – Integralni Informacijski sistem Zagrebačkog Velesajma
Zagreb Fair – Dept. for research and development
Slika 7. Kretanje sajmovnog udjela izlagača i površine izlaganja na prostoru Zagrebačkog jesenskog velesajma
hrvatske industrije celuloze i papira
Fig. 7 The development in exhibiting participation on Zagreb autumn fair of croatian pulp and paper industries*


* Izvor – Source: ZV – Služba za istraživanje i razvoj
(IISZV – Integralni Informacijski sistem Zagrebačkog Velesajma
Zagreb Fair – Dept. for research and development
Slika 8. Kretanje sajmovnog udjela izlagača i površine izlaganja na prostoru Zagrebačkog jesenskog velesajma
inozemnih proizvođača celuloze i papira
Fig. 8 The development in exhibiting participation on Zagreb autumn fair of foreign manufacturers of pulp and paper*




ŠUMARSKI LIST 1-2/2007 str. 74     <-- 74 -->        PDF

R. Sabadi: PROMOCIJA ŠUMSKIH I DRVNIH PROIZVODA SAJMOVANJEM
Šumarski list br. 1–2, CXXXI (2007), 61-74
Slika 9. Proizvodnja piljene građe u Hrvatskoj
Fig. 9 Production of lumber in Croatia


Slika 10. Proizvodnja drvnih ploča u Hrvatskoj
Fig. 10 Wooden board production in Croatia


Iz kretanja broja izlagača i izložbenog prostora grupe
proizvoda drvenih podova i drvnih obloga, gdje se
radi o izrazitijoj diferenciranosti proizvoda – dakle o
mogućnosti postojanja konkurencije oligopolističke
i/ili monopolističke tržišne strukture, prednja tvrdnja o
motivima izlaganja i značaju tog izlaganja, još je očitije
da strani izlagači nastoje odgovoriti potražnji na hrvatskom
tržištu.


III. ZAKLJUČCI
Iz naprijed iznijetog nameću se zaključci:


1.
Slabljenje interesa za izlaganje, a posebice na Zagrebačkom
velesajmu (ali i na mnogim drugim, prije
poznatim sajmovima, posebice u manje gospodarski
razvijenim zemljama) posljedica je ogromnog
razvoja informatike, prometa i povećanja i slobode
kretanja kapitala, ljudi, roba i usluga.
Konačno, kako to prikazuju slike 9. i 10. vidi se da
ako u kretanjima proizvodnje i broja izlagača te izložbenog
prostora, ako bi i postojala barem i približna
sličnost, ona može biti samo slučajna.


-
Conclusions
2.
Nastojanje tih sajmova da posebnim izložbama
kompenziraju nestajanje interesa za opće sajmove,
ima i imati će samo djelomičan uspjeh.
3.
Nastojanja čuvenih sajamskih gradova kao npr.
Hannover, Leipzig, Köln, Frankfurt/M, Beč, Paris,
Milano, te mnogi drugi izvaneuropski sajmovi da ih
infrastrukturno obogate, predstavljaju veliku kušnju


ŠUMARSKI LIST 1-2/2007 str. 75     <-- 75 -->        PDF

R. Sabadi: PROMOCIJA ŠUMSKIH I DRVNIH PROIZVODA SAJMOVANJEM
Šumarski list br. 1–2, CXXXI (2007), 61-74
i napor za državni proračun, kakav si male i siromašnije
zemlje jedva mogu priuštiti.


4.
Iz tog razloga valjalo bi se glede dalje budućnosti
ZV i sajmovanja u Hrvatskoj općenito, okrenuti
realističkom rješenju. Sve je manje vjerojatnosti da
je i da će odlučivanje kakav i koliko sajmova i sajmovanja
organizirati u Hrvatskoj biti političkoprestižne,
a sve vjerojatnije poslovno-poduzetničke.
S takvog stajališta nalaže da se sajmovanje i
sajmovi u Hrvatskoj podvrgnu ozbiljnoj studiji o
objektivnom realističnom razvoju.


5.
Ne treba izgubiti iz vida da je, govoreći sa stajališta
šumarstva i prerade drva, grupacijama koje zauzimaju
gotovo 1/15 bruto domaćeg proizvoda, a da ti
proizvodi mogu bez posebnih napora, samo uz korekcije
gospodarske politike, sudjelovati s oko1/8
ukupnog izvoza zemlje (ne dođe li do skokova u
drugim oblastima, kao npr. turizmu i sl.).
LITERATURA – References


Agreste – Service central des enquetes et études statistiques,
2000: La foret et les industries du bois
2000., Paris.


B r ež n j a k , M.: Pilanska tehnologija drva, I/II,
1997/2000, Šumarski fakultet u Zagrebu.


Bruči, V., V. Jambreković, 1996: Ploče iverice i
vlaknatice, Sveučilište u Zagrebu.


Common, M., 1988: An Environmental and Resource
Economics: An Introduction, Longman, London
& New York.


FAO, 1994: The State of Food and Agriculture 1994,
Special Chapter; In: Part III.: Forest Development
and Policy Dilemmas, Rome.


Gl av a č, V., 2001: Uvod u globalnu ekologiju, II. ispravljeno
i dopunjjeno izdanje, Hrv. sveuč. naklada
i Min. zaštite okoliša i prostornog uređenja,
Pučko otvoreno Sveučilište, Zagreb.


Hartwick, J., N. Dolewiler, 1986: The Economics
of Natural Resource Use, Harper & Row,
Publishers, New York.


tl


Martinović, J., 2003: Gospodarenje šumskim
mm tlima
u Hrvatskoj, Šum. Institut, Jastrebarsko & Hrvatske
šume, Zagreb.


M eš i ć , N., 1998., Furniri, furnirske i stolarske ploče,
Grafika “Šaran” Sarajevo.


Nations Unies, Commission économique pour l’Europe,
Geneve, & FAO, Rome, 1987: Tendances et
perspectives du bois en Europe jusqu’en l’an
2000 et au-dela, Volumes I et II.


Ni eß l e i n , E., 1985: Forstpolitik – Ein Grundriß sektoraler
Politik, Pareys Studientexte No 47, Paul
Parey Verlag, Berlin & Hamburg.


Pranjić, A., N. Lukić, 1997: Izmjera šuma, Udžbenik
Sveučilišta u Zagrebu.


Sp r i ng er, O.P. (red.), 2001: Ekološki leksikon, Min.
zaštite okoliša i prostornog uređenja, Zagreb.


Sabadi, R., 1982: Ekonomika – Osnovi gospodarske
analize u šumarstvu i drvnoj industriji, Sveučilište
u Zagrebu, Liber.


Sabadi, R., 1988: Osnove trgovačke tehnike, trgovačke
politike i marketinga u šumarstvu i drvnoj
industriji, Sveučilište u Zagrebu, nakl. Liber.


indu


Sabadi, R., 1997: Vrednovanje šuma u njihovoj ukupnosti,
Hrvatske šume, Zagreb.


Sa b a d i , R., D. Vul e t i ć, J. Gra č a n , (ed.), 2002:
Mediterranean forests and people: the total value,
(Croatia) Padua University Press Contagra,
Solsona & Padua.


Sabadi, R., 2003: Očekivanja u razvoju šumarstva i
prerade drva u 21. stoljeću na temelju primjera
Švicarske, Rukopis za “Radovi” Šum. Instituta
Jastrebarsko.


Vukelić, J., Đ. Rauš, 1998: Šumarska fitocenologija
i šumske zajednice u Hrvatskoj, Sveučilište u
Zagrebu, Šumarski fakultet.


Vuletić, D., 2002: Metode vrednovanja cjelovitog
učinka turističkih i rekreacijskih usluga šuma za
otok Korčulu kao pilot objekt, Doktorska disertacija,
Šumarski fakultet Sveuč. u Zagrebu.


Zagrebački velesajam, 1999: Od Zbora do Velesajma,
90 godina Zagrebačkog velesajma, ZV, Zagreb.


SUMMARY: Forestry and wood manufacturing is in Croatia very important
economic sector. The value of non-monetary services supplied by forest
in Croatia, estimated very cautiously, is abou twenty times the annual added
value obtained by harvesting annual allowable cut, manufacturing wood products
thereof, and secondary products. Croatia belongs, between European




ŠUMARSKI LIST 1-2/2007 str. 76     <-- 76 -->        PDF

R. Sabadi: PROMOCIJA ŠUMSKIH I DRVNIH PROIZVODA SAJMOVANJEM Šumarski list br. 1–2, CXXXI (2007), 61-74
countries, in less inhabited, neverthelss its wood consumption is relativelly
high, but significant quantities have traditionally to find market abroad, Exhibition-
fair, old for centuries in Croatia, and in its modern shape exsisting already
for more than 90 years, has been established as important promotive
activity of Croatian products and services, as everywhere, is passing through
structural crisis, caused by tremendous development of communications and
easy and free quick movement of capital, goods, people and seervices.


Performed analysis in this paper shows tha exhibiting as one of marketing
promotive methods should be ssubmitted to careful analysis, and adapted to
the newly created situation.


Key words: Exhibitions-Fairs – Marketing of forest and forest industries
products and services – Non-Monetary services from forests – Produc


s ption of
ff marketable goods


o