DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/2007 str. 87     <-- 87 -->        PDF

pređenje rada šumarskih strukovnih udruženja u Bosni
i Hercegovini i izdavačku djelatnost. Naglašeno je da
Šumarski fakultet u Sarajevu i udruženja šumarskih
inženjera i tehničara, uz publiciranje radova u drugim
časopisima moraju očuvati i unaprijediti postojeće časopise.
Sastanku su bili nazočni i prof. dr. sc. Milan
Glavaš i doc. dr. sc. Josip Margaletić a nakratko su nas
posjetili i prof. dr. sc. Marijan G r u b e š i ć te doc. dr.
sc. Danko Diminić , koji zbog obveza nisu mogili
ostati čitavo vrijeme posjete.


Posjeta je u cjelini bila vrlo sadržajna, korisna, a program
po kojemu je realizirana može poslužiti kao dobar
model unapređenja suradnje i ostalih organizacijskih di-


ZNANSTVENI I STRUČNI SKUPOVI


jelova naših ustanova. Suradnja Katedre za zaštitu šuma
i urbanog zelenila i Zavoda za zaštitu šuma i lovno gospodarenje
nastavlja se i u idućem razdoblju. Dogovoreno
je da u uzvratnoj posjeti, u ožujku 2007. godine budu
upriličena predavanja kolega sa Zavoda, prof. dr. sc.
Milana Glavaša i doc. dr. sc. Josipa Margaletića. O temama
predavanja bilo je govora tijekom ove posjete, a
konačan odabir uslijedit će uskoro.


Milan Glavaš, Šumarski fakultet Zagreb
Mirza Dautbašić, Tarik Treštić,
Šumarski fakultet Sarajevo


SJEDNICA UPRAVNOGA VIJEĆA ASOCIJACIJE
PRO SILVA EUROPA


U Namuru, glavnom gradu federalne belgijske pokrajine
Valonije, održana je od 10. do 14. rujna 2006.
godine sjednica Upravnoga vijeća asocijacije Pro Silva
Europa. Da podsjetimo, riječ je o asocijaciji koja na
europskoj razini okuplja šumarske praktičare, znanstvenike,
šumovlasnike i ostale zainteresirane s ciljem
promicanja ideje prirodnoga gospodarenja šumama.
Prethodna sjednica upravnoga vijeća asocijacije Pro
Silva Europa održana je godinu dana ranije u Hrvatskoj,
o čemu je izvješćeno na stranicama Šumarskoga
lista (broj 5–6, 2005, str. 364–365). Tom je prilikom
utemeljen hrvatski ogranak asocijacije (Pro Silva
Croatia) koji djeluje kao sekcija Hrvatskoga šumarskog
društva.


Sjednici u Namuru nazočili su predstavnici Austrije,
Belgije, Bugarske, Češke, Danske, Francuske, Hrvatske,
Irske, Italije, Mađarske, Njemačke, Portugala,
Rumunjske, Slovenije, Srbije, Španjolske, Švicarske i


Velike Britanije. Tom je prilikom službeno potvrđeno
pristupanje hrvatskoga ogranka pod imenom Pro Silva


Slika 1. Domaćini su tijekom ekskurzije istaknuli kako je tijekom
prošloga stoljeća uzgajanje topole u šumskim kulturama,
intenzivnim kulturama i šumskim plantažama bila profitabilna
djelatnost koja je od topole stvorila prepoznatljiv
europski proizvod. Međutim, danas je ovo problematična
djelatnost koja najčešće traži konverziju nasada. Razlozi
su višestruki: od stanišnih promjena preko problema sa
štetnicima i gljivičnim oboljenjima do niske cijene topolovme
na europskom tržištu (20 €/m´). Domaćini predlažu
postupnu konverziju nasada uz pomoć grupa autohtonih
vrsta drveća (javor, jasen) koje se u nasadima topola spontano
pojavljuju kao podrast ili oblikuju podstojnu etažu.


Croatia. Odano je priznanje Hrvatskoj za uspješnu
organizaciju sjednice upravnoga vijeća za 2005. godinu.
Osim toga, potpisan je ugovor o suradnji između
Pro Silva Europa i IUCN (International Union of Nature
Conservation). Pristupilo se izradi Web stranica




ŠUMARSKI LIST 1-2/2007 str. 88     <-- 88 -->        PDF

asocijacije. Razgovaralo se o visini članarine koju će
svaka zemlja članica uplaćivati u zajedničku blagajnu
asocijacije.


Na tematskom dijelu sjednice raspravljani su problemi
šuma i šumarstva u Sredozemlju te mogućnost
provedbe načela asocijacije Pro Silva Europa u tom


Slika 2. Prezentirane su “preborne” bukove sastojine u oblasti
Ardena, iste one o kojima je u nas često pisao akademik
Dušan Klepac. Iako dendrometrijski podaci za prezentirane
sastojine ukazuju na njihovu prebornu strukturu, nedostatak
priliva i kvalitetnih stabala u njihovu srednjem
sloju ne govore u prilog trajne uporabe klasičnoga prebornoga
gospodarenja u kompleksima bukovih šuma.


Slika 3. Prirodno pomlađivanje hrasta lužnjaka u grupama. Slični
primjeri mogu se vidjeti i u nas, primjerice u Park-šumi
Maksimir. U gospodarskim hrastovim šumama u nas ovakvih
primjera nema.


području. Uvodno izlaganje priredio je predstavnik
Španjolske. Istaknuo je kako je Sredozemlje prostrano
područje koje povezuje mnoge zemlje različitog povijesnog
naslijeđa i odnosa prema šumskim ekosustavima.
To je područje specifično po stanišnim i sastojinskim
prilikama posebice degradaciji, niskoj drvnoj zalihi
i prirastu te ekstenzivnom gospodarenju šumama.


s: 4. Prezentirani primjer postupne konverzije smrekove monokulture
umjetno oblikovanim grupama autohtonih bjea.
očuvanje ovakvih grupa mlađim razvojnim stadijima od
u
divljači.


Na šume i šumarstvo posebice utječu požari i ekspanzija
turizma. U raspravi je ukazano na glavna polazišta
svake rasprave o šumama i šumarstvu u Sredozemlju:
požare, stočarstvo, nedostatak prirodnoga pomlađivanja
i općekorisne funkcije šuma. Zaključeno je kako
treba oformiti posebnu radnu skupinu koja će pripremiti
polazišta za primjenu načela prirodnoga gospodarenja
šumama u Sredozemlju. Radna skupina okupit će
se u tijekom 2007. godine u Španjolskoj. Hrvatska će
se uključiti u ovu radnu skupinu.


Najavljen je kongres asocijacije Pro Silva Europa.
Kongres će se održati 18–21. lipnja 2008. godine u
južnoj Njemačkoj (Freudenstadt), i to povodom 100.
obljetnice uvođenja prebornog gospodarenja u tom
području. Naslov kongresa glasi: “Prirodne šume – garancija
gospodarskog boljitka”.


Belgijski domaćini na ekskurzijama su prezentirali
sljedeće primjere iz njihove prakse:


1.
konverziju nasada topola u mješovite raznodobne
sastojine autohtonih vrsta drveća (Slika 1).
2.
prebornu sječu u bukovim sastojinama (Slika 2).
3.
prirodno pomlađivanje hrasta lužnjaka u grupama te
racionalizaciju njege hrastova mladika čišćenjem
(Slika 3).
4.
konverziju smrekovih monokultura u raznodobne
mješovite sastojine autohtonih vrsta drveća (Slika 4).
Igor Anić, Milan Oršanić
Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu