DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/2007 str. 91     <-- 91 -->        PDF

posljednjih poglavlja knjige posvećuju životu i radu
pok. Jurja Legca i danas počasnom članu Društva
Franji Veziliću.


Kako ovako intenzivan i vrijedan rad Društva nije
mogao ostati nezamijećen u stručnoj literaturi i tiskovinama,
kroz posljednja dva poglavlja Lovstvo na Rabu
kroz stranice Lovačkog vjesnika (12) i Lovstvo na
Rabu kroz stranice dnevnog tiska (13), autori s dozom
kritičnosti naglašavaju kako su “na žalost mnogi autori,
ne poznavajući pravu problematiku lovstva, a vođeni
samo postulatom da cilj opravdava sredstvo” pisali
senzacionalistički i ne malo puta na uštrb samih lovaca
i Društva kao cjeline. To se posebno odnosi na pisanje
riječkog dnevnika “Novi list” u vezi trovanja bjeloglavih
supova i pojavljivanja čaglja 2004. i 2005.g.


Nakladnik knjige je Lovačko društvo “Kunić” Rab,
glavni urednik Franjo Vezilić, urednika potpisuje Ro-


STRANE VRSTE DRVEĆA


man Rosavec, a recenzenta Alojzije Frković. Jezičnu
lekturu i korekturu obavila je Zrinka F r k o v i ć , a
grafičko oblikovanje, pripremu i tisak zagrebački Durieux
d.o.o. Manji broj objavljenih fotografija snimili
su Željko Španjol i Goran Novotny, dok je većina
preuzeta iz Foto-arhiva Društva, odnosno HLS-a. Desetak
uspjelih crteža divljači izradio je specijalno za
ovo izdanje crtač animalist Ivica H o d a k .


Tragajući ustrajno za minulim, gotovo stoljeće dugim
povijesnom razdobljem organiziranog rapskog
lovstva, valja zaključiti da su autori marom i nadahnućem
autentičnih istraživača iznijeli na svjetlo dana pregršt
zaboravljenih činjenica i podataka, što je najveća
vrijednost ove spomen- knjige. Neka s istim žarom prionu
radu na novoj knjizi Šumarstvo otoka Raba.


Alojzije Frković


EUKALIPTUSI


Domovina eukaliptusa (porodica Myrtaceae) je Australija
i susjedno otočje. Danas ove biljke naseljavaju
područja tropskog i suptropskog podneblja, rubne zemlje
Sredozemlja i Crnog mora.


Računa se da je poznato preko 300 vrsta i mnogo
podvrsta ovih visokih i po mnogo čemu jedinstvenih vrsta
drveća.


Eukaliptusi se ističu vrlo brzim rastom, jakom izbojnom
snagom i kratkom ophodnjom. Neke vrste na dan
narastu 2 centimetra! Većini vrsta drvo je osobito tvrdo i
koristi se u mnoge svrhe. Eukaliptusove šume brzo se
obnavljaju, često nastaju prave prašume od mnoštva
izraslih primjeraka iz sjemena. U njima je moguće intenzivno
gospodarenje. Drveće se ističe velikom visinom
(preko 40, ali do 70 i do 150 metara) i velikom drvnom
masom, po kojoj više nego tri puta premašuje bilo
koje europsko šumsko drveće.


Drvo se ističe mnogim osobitim tehničkim i biološkim
osobinama, po kojima nadmašuje bilo koju drugu
vrstu drveća. Ono je tvrdo i teško, raznih je boja. Kora
mu je glatka, sjajna i u starijih primjeraka ljušti se uzdužno
u obliku dugih traka, koje često vise sa stabala. Kod
velikog broja vrsta listovi su duguljasti i srpasto zavinuti,
vise s grana, mirišljivi zimzeleni, kožasti i glatke, sjajne
površine. Mnoge vrste imaju polimorfne listove, tako da
se značajno razlikuju mlada i starija stabla. Mlado lišće je
ovalno i često pri osnovi obuhvaća stabljiku.


Slika 1. Šuma č„.„po„„Č,„:o.o,;c:?Č




ŠUMARSKI LIST 1-2/2007 str. 92     <-- 92 -->        PDF

Slika 2. Suhi plodovi, Urubamba


Eukaliptusi se danas osim u šumarstvu koriste i za
suzbijanje klizišta i učvršćivanje tla, jer im je korijenje
snažno i najviše raste u širinu. U odnosu na osobine tla
imaju neznatne zahtjeve. Koriste se i za isušivanje
vlažnih staništa. Nerijetko su drvoredi eukaliptusa element
hortikulture, ali i dobra zaštita od jakih vjetrova.


Eukaliptusi imaju tek jednu slabu točku: većina vrsta
nije otporna na niske temperature, a i ovako gusti šumski
sklopovi skloni su požarima koje se vrlo teško gasi.


Slika 3. List okruglastog eukaliptusa, Brazil, Rio de Janeiro


Slika 4. Stara debla eukaliptusa, Peru


Zbog svih ovih i drugih korisnih svojstava eukaliptuse
su mnogi nazvali “čudom šumarstva”. U Hrvatskoj
ćemo primjerke starijih stabala eukaliptusa naći
sporadično na više mjesta uz jadransku obalu, kao i na
nekoliko naših otoka. Samo kao primjer navodim velika
stabla okruglastog eukaliptusa u Lumbardi na otoku
Korčuli.


Sigurno se sjećaju čitatelji velikih, zastrašujućih i
dugotrajnih požara u Portugalu u ljeto 2005. godine.
Bilo ih je i u Španjolskoj i u južnoj Francuskoj. U najvećem
broju slučajeva gorjele su šume eukaliptusa. U
Portugalu velike površine prekrivaju eukaliptusove
šumske sastojine različitih uzrasta i uglavnom jedne
vrste. Stabla dosežu velike promjere, a mnogo šuma se
ističe velikom gustoćom stabala i niskog raslinja.


Osobito česta vrsta diljem Perua, Brazila i Bolivije,
ali i Meksika i Središnje Amerike je okruglasti eukaliptus
(Eucalyptus globulus LABILL.), koji je svoj
naziv dobio po okruglastom poklopcu kojim su pokriveni
cvjetovi prije nego što se do kraja razviju. Cvjetovi
su mali, bijeli, skupljeni po više njih u čuperke.
Medonosni su. Lišće pri osnovi obuhvaća stabljiku i
imaju ga samo mladi još nedovoljno razvijeni primjer


ci. Po toj plavkasto zelenoj boji lišća u okolišu ga se