DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/2007 str. 96     <-- 96 -->        PDF

IZ HRVATSKOGA ŠUMARSKOGA DRUŠTVA


EKSKURZIJA HSD - OGRANAK ZAGREB
NA PODRUČJE KARLOVCA


Zbog niza objektivnih okolnosti dugo planirani dvodnevni
izlet u Našice nije se mogao ostvariti u jesenskom
razdoblju, već je odgođen za duže ljepše proljetne
dane, pa je umjesto toga predložen i dogovoren zamjenski
izlet na Karlovačko područje, što se pokazalo dobrom
odlukom.


Dana 30. studenoga u 8 sati krenuli smo autobusom
Šumarskog fakulteta za Karlovac.


Programom je predviđen posjet Drvnoj industriji
Karlovac, Šumariji Topusko, obilazak zanimljivosti
Petrove gore, sa završnim pregledom Turističkog centra,
domjenkom u Lovačkom domu Muljava.


Već u 9 sati bili smo na ulaznom prostoru drvne industrije,
gdje su nas dočekali naši domaćini Oliver
V l a i n ić dipl. ing., djelatnik UŠP Karlovac, dopredsjednik
HŠD-a i predsjednik Hrvatskoga šumarskog
društva – Ogranak Karlovac i Ines Paunović dipl.
ing., zadužena za turističku djelatnost u UŠP Karlovac,
te od Drvne industrije Ivo M i lić dipl. ing. savjetnik
uprave (sl. 1).


Uvrštenje posjeta drvnoj industriji u programu izleta
obradovao je naše kolege drvno-prerađivačkog smjera,
kao i mnoge šumare koji su dio svog radnog vijeka
proveli na poslovima prerade drva. Poznato je da tko
jednom osjeti “miris piljevine” teško to zaboravlja.
Tako smo sa zanimanjem pregledavali proizvodne prostore
drvne industrije izgrađene u prošlom stoljeću po ti-
pičnom modelu drvne industrije tog vremena. Ipak ova
drvna industrija nije doživjela tragičnu sudbinu mnogih
pogona koji su prestali s radom (sl. 2 i 3).


Kolega Milić nam je predstavio sadašnju proizvodnju,
od skladišta oblovine gdje još uvijek stoji veliki
kran za sortiranje trupaca i opskrbu pilane (koja ima
Linck-ov gater i originalnu Brentu), do finalne proizvodnje,
koja je svoje opredjeljenje našla u proizvodnji
raznih vrsta parketa.


Oko 20 000 m3 oblovine hrasta i bukve, plus znatne
količine kupljenih friza su sirovina na temelju koje je
uposleno 240 radnika. Uz nešto malo piljene građe za
izvoz, proizvodi se oko 400 000 m2 raznih parketa (klasični,
lam, lamel i dvoslojni). Proizvodnja parketa modernom
opremom, vješte ruke radnika te kvaliteta proizvoda,
ostavile su dobar dojam kod nas posjetitelja, a i
zadovoljstvo što je ova nama dobro poznata proizvodnja
uspjela preživjeti teška vremena kroz koja je prošla
cijela drvna industrija u posljednjem razdoblju.




ŠUMARSKI LIST 1-2/2007 str. 97     <-- 97 -->        PDF

Nakon ovog kratkog posjeta krenuli smo autobusom
preko Vojnića do Gvozda, gdje je privremeno smještena
uprava Šumarije Topusko. Tu je priređena zakuska i
obavljeni razgovori o djelatnosti UŠP Karlovac, radu
Ogranka Šumarskog društva Karlovac i osnovnim podacima
Šumarije Topusko.


Kolega Oliver Vlainić predsjednik Šumarskog
društva Ogranak Karlovac, najvećeg šumarskog ogranka
u Hrvatskoj, predstavio je svoj ogranak koji broji 317
članova, većinom zaposlenika Hrvatskih šuma d.o.o.,
njih 247, a od toga 238 je zaposleno u Upravi šuma Podružnici
Karlovac, dok je 9 članova iz drugih podružnica.
Šumarska i drvodjeljska škola Karlovac ima 14 članova,
umirovljenika je 29, a preostalih 27 članova su iz
raznih tvrtki i institucija. U ogranku ima 121 diplomirani
inženjer šumarstva, među kojima su 2 doktora i 7 magistara
šumarskih znanosti. Diplomiranih inženjera
drvne tehnologije je 7, s time da je 1 magistar. Šumarskih
tehničara ima najviše, ukupno 138 članova, dok je
tehničara drvarske struke samo 2 člana. Od preostalih
49 članova 14 ima visoku, 16 višu i 19 srednju stručnu
spremu. Muških članova ima 237 ( 75%), a ženskih 80
(25 %). Nakon toga je predsjednik u kratkim crtama
iznio osobnu iskaznicu Uprave šuma podružnice Karlovac.
To je jedna od 16 podružnica u sklopu Hrvatskih
šuma d.o.o. U sjeverozapadnom dijelu je omeđena državnom
granicom s Republikom Bosnom i Hercegovinom.
Sa sjevera i istoka omeđuje je UŠP Zagreb i Sisak,
sa zapada UŠP Delnice i Ogulin, a s juga UŠP Gospić i
dijelom Nacionalni park “Plitvička jezera”.


Gospodari s državnim šumama na površini od 82 tisuće
ha, dok raspolaže drvnom zalihom od 16 milijuna m3
godišnje s godišnjim prirastom od 470 tisuća m3
(5,7m3/ha) i etatom od 290 tisuća m3 (3,5 m3/ha). Šume i
šumska zemljišta razdijeljene su na 44z gospodarske jedinice.
Uz državne šume vodi brigu i o šumama drugih vlasnika
na površini od 40 tisuća ha. Ima 1.130 km šumskih
prometnica s otvorenošću od 12 m/ha. Uprava šuma Podružnica
Karlovac putem 14 šumarija gospodari šumama
koje se nalaze većim dijelom na području Karlovačke,
manjim dijelom u Zagrebačkoj i Sisačko-moslavačkoj
županiji te neznatno u Gradu Zagrebu i Ličko-Senjskoj
županiji. Šume većinom pripadaju regularnim, a samo
manjim dijelom prebornim sastojinama u južnom dijelu
podružnice. U poslovanju podružnice sudjeluju i 1 radna
jedinica transporta i mehanizacije, 2 odmarališta na
moru (Selce i Sv. Filip i Jakov) i 1 lovačka kuća (Muljava)
obnovljena u 11. mjesecu 2006. godine.


Zatim nam je upravitelj Šumarije Topusko Željko
Šimunović dipl. ing. dao osnovne podatke o Šumariji
Topusko, koja još uvijek osjeća posljedice domovinskog
rata. Površina šumarije iznosi 7320 ha, drvna masa
1,980.000 m3 prirast 43.500 m3 i etat 35.000 m3 (17 %
hrasta, 65 % bukve i 8 % kestena i OTL). Ukupno je 26
zaposlenih, od toga 10 proizvodnih radnika te 4 inženje


ra šumarstva. Predviđen
je posjet jednoj od tri gospodarskih
jedinica – Topličke
kose. Nakon kraćeg
zadržavanja i razgovora
uputili smo se kroz
Topusko do odredišta u
Topličkim kosama, gdje
nam je upravitelj predstavio
zahvate na obnovi
šuma (sl. 4).


Gospodarska jedinica
Topličke kose površine
od 690 ha nalazila se u
okupiranoj zoni i u njoj nisu od 1993. godine obavljani
nikakvi radovi. U svrhu obnove šume ograđeno je 138 ha
površine, gdje je obavljena sjetva žira omaškom. Utrošeno
je 80 tona žira hrasta lužnjaka ili 600 kg po hektaru.
Žir je dopremljen s područja Jastrebarskog, Draganića,
Čazme i drugih šumarija. Ovaj zahvat će pratiti i drugi
potrebni uzgojni radovi (sječa graba i drugih vrsta koje
ometaju rast mladih biljaka hrasta, sl. 5).


Zainteresiranost izletnika bila je tako velika, da je
upravitelj jedva stigao odgovarati na sva pitanja i primjedbe.
Njegov optimistički stav nas je ipak uvjerio da
se može očekivati uspješnost ovog zahvata. Šteta što je
to u šumarstvu tako, da mi nećemo vidjeti konačni
ishod, ali da nije bilo ambicioznih šumara ne bi naše
šume danas tako izgledale.


Nakon obilaska radilišta uputili smo se dalje autobusom
u obilazak kulturno-povijesnih znamenitosti Petrove
gore, koje nam je opširno predstavila elokventna
inženjerka Ines Paunović.


O izboru Petra Svačića za hrvatskog kralja, pohodu
Ugarskog kralja Kolomana na Hrvatsku, bitci na planini
Gvozdu 1097. godine te pogibiji Petra Svačića po
kojemu je Petrova gora dobila ime, zatim o nagodbi
Kolomana s hrvatskim velikašima (Pacta conventa –
1102 godine), krunisanju Kolomana u Biogradu za hr




ŠUMARSKI LIST 1-2/2007 str. 98     <-- 98 -->        PDF

vatskog kralja, saznali smo više nego što smo učili u
školi. Pogibija Petra Svačića nadahnula je mnoge autore
kao na primjer slikara Otona Ivekovića i spisatelja
Josipa Horvata.


Karlovački šumari su znali ocijeniti vrijednost ovih
povijesnih zbivanja, te su obilježili spomenikom mjesto
gdje se pretpostavlja da je poginuo Petar Svačić
(Kraljev grob 2006. g., sl. 6).


Na Petrovoj gori se nalaze ostaci Pavlinskog samostana
iz 13. stoljeća, a iz novije povijesti Petrova gora
je poznata po zbivanjima iz II. svjetskog rata (Partizanska
bolnica i Spomenik posvećen partizanskoj borbi
koji se gradio od 1978 – 1981. g).


Magla koja se počela spuštati malo je omela kompletan
program obilaska. Petrova gora je poznata i kao
lovno područje. Tu je još 1947. g. osnovano lovište na
teritoriju šumarija Vojnić, Gvozd i Topusko, s površinom
od 10.800 ha i ograđenim dijelom od 1800 ha.


O tome nas je detaljno informirao također umirovljeni
kolega Mladen Špi g e l s k i dipl. ing., koji je specijalno
pozvan od organizatora da upotpuni ovaj sadržajni
program. Pričao nam je mnoge interesantne stvari,
kako to već lovci znaju. Posebno je zanimljiv detalj o
odstrelu vepra od 306 kg, što je pažljivo slušao njegov


sugovornik kolega Alojzije F rkov i ć , koji je malo
sumnjičav kad se radi o “velikim brojevima” (sl. 7).


Završni dio našeg izleta odvijao se u prekrasno
obnovljenom lovačkom domu Muljava, gdje nas je dočekao
voditelj UŠP Karlovac Zoran Sabljarić dipl.
ing. Tu su uz zakusku izmijenjene zdravice i uručeni
sitni pokloni za domaćine (vino, knjige i šestinski kišobran
za simpatičnu kolegicu, sl. 8 i 9).


Ugodni razgovori upotpunili su ovaj kratki ali po
sadržaju bogati izlet, koji su oplemenili domaćini dobrom
organizacijom i velikom gostoljubivošću, na čemu
im zahvaljujemo kao i našem Šumarskom fakultetu
na ustupljenom autobusu.


Frane Grospić