DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/2007 str. 2     <-- 2 -->        PDF

RIJEČ GLAVNOGA UREDNIKA


PRAŠINAU OČI ZAŠTITARIMAPRIRODE I OKOLIŠA, APOSEBNO ŠUMARSTVU
PRILIKOM NOVELIRANJA STUDIJE UTJECAJANAOKOLIŠ
KANALA DUNAV-SAVA (KDS)


O kanalu Dunav-Sava, čija bi izgradnja izazvala nepovoljan utjecaj i na nizinske šume kroz koje
prolazi, a zasigurno i na one udaljenije, pojavila se za nas nova, a inače već oko 4 mjeseca stara priča.
Prema temi tjedna poslovnoga tjednika Business, od 23. studenoga 2006. godine, prema napisu novinara
J. Bohutinskoga, Agencija za plovne putove unutarnjih voda mora kao investitor gradnje kanala
novelirati tehničku dokumentaciju. Glavni sugovornik autoru bio je koordinator projekta kanala
Dunav-Sava prof. dr. sc. Josip Marušić.


Među desetak dokumenata potrebno je izraditi novu, ili kako kaže koordinator, obnoviti Studiju
utjecaja na okoliš, koju je potrebno uskladiti s novim propisima. Šumarski fakultet Sveučilišta u
Zagrebu izradio je 1997. godine prethodnu Studiju o utjecaju na okoliš KDS, u kojoj upozorava kako
će kanal nepovoljno utjecati na nizinske šume gornjega Bosuta kroz koje prolazi, te će zasigurno
utjecati i na najveću cjelovitu šumu hrasta lužnjaka u Europi, Spačvu, pa je stoga potrebno
dugoročnije pratiti tokove podzemnih voda koji je opskrbljuju, budući da oborinama dobiva premalo
vode za svoj opstanak. Napomenuto je kako će KDS presjeći te tokove, što bi trebalo istražiti.
Investitor je poslije toga prekinuo odnose sa Šumarskim fakultetom i pronašao novi, poslušni tim kojemu
je povjerio izradu Studije o utjecaju na šume. Poslije toga, sve se odvija kako je lobi zamislio.


U fakultetskoj studiji predloženo je izgraditi novu modernu vukovarsku luku koja je predviđena projektom
te promet usmjeriti željeznicom, nizinskom prugom do Rijeke. Dio projekta koji se odnosi na
vukovarsku luku dobio je 1999. godine od Državne uprave za zaštitu prirode i okoliša RH sve potrebne
dozvole.


U navedenom napisu o KDS-u navodi se kako će prvi radovi na KDS-u započeti 2010. i trajati do
2020. godine, ali se već u proljeće 2007. godine, znači upravo sada, treba izvesti dio profila i objekata
na dijelu KDS-a od Save do Cerne. Razlog je opskrba materijalom dio koridora autoceste Vc, te
stvaranje uvjeta za navodnjavanje 8.000 ha poljoprivrednih površina. Trasa KDS-a od Save do Vinkovaca
kritična je zbog svojega najvjerojatnijega nepovoljnog utjecaja na šumu Spačvu, pa je početak
gradnje potpuno omalovažavanje prve studije o utjecaju KDS-a na šume. Prema informacijama koje
posjedujemo materijal iz trase KDS-a nije pogodan za izgradnju autoceste, a navodnjavanje savskom
vodom imat će za posljedicu proizvodnju onečišćene hrane. Stoga smatramo da je ta odluka bacanje
prašine u oči, kako bi gradnja KDS-a pod svaku cijenu započela u onome dijelu koji je sporan zbog
utjecaja na šume. Studiju o utjecaju KDS-a na šume bez rasprave, Hrvatsko šumarsko društvo ne može
prihvatili. O toj studiji koju je trebalo novelirati, šumarska struka nije imala prilike raspraviti, a kada
smo je zatražili od koordinatora projekta KDS-a, koji je predlagao i zajednički skup o KDS-u u organizaciji
Akademije tehničkih znanosti, što smo prihvatili, nismo dobili odgovor.


O utjecaju KDS-a na šume raspravili smo prvi puta na sastanku u organizaciji Ogranka Hrvatskoga
šumarskoga društva Vinkovci 1999. godine, a iza toga na više skupova naše stavove iznose bivši i sadašnji
predsjednik HŠD akademik Slavko Matić i mr sc. Petar Jurjević. Mišljenje šumarske struke
i znanosti predstavljene Akademijom šumarskih znanosti koja okuplja četrdesetak znanstvenika sa
Šumarskoga fakulteta, šumarskih instituta (Jastrebarsko i Split) i iz šumarske prakse, kao i znanstvenika
iz inozemstva koji surađuju s Akademijom šumarskih znanosti i Hrvatskim šumarskim društvom,
poznato je, ali se ne uzima u obzir.


Prema mišljenju više skupova šumarskih znanstvenika i stručnjaka, kanal Dunav-Sava trebao bi
završiti u novoizgrađenoj vukovarskoj luci s priključkom na željeznicu.


Čistu vodu za navodnjavanje slavonskih njiva može se osigurati cijevima iz akumulacija na Papuku
i Psunju i to besplatno gravitacijom.


Dio novca iz proračuna RH predviđenoga za KSD predlaže se uložiti u klaster prerade slavonske
hrastovine, od drvenih kuća do luksuznoga namještaja, koji u svijetu ima veliku cijenu. To bi zasigurno
značajno povećalo zaposlenost i standard tamošnjega pučanstva.


Prof. dr. sc. Branimir Prpić


Naslovna stranica – Front page:
Šupaljka (Corydalis cava), vjesnik proljeća u bukovim šumama Gorskoga kotara
(Litorić, kraj Vrbovskog)


Hollow Corydale, announcing the spring in the beech forests of Gorski Kotar
(Litorić, near Vrbovsko)
(Foto – Photo: B. Hrašovec)


Naklada 1870 primjeraka