DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2007 str. 24 <-- 24 --> PDF |
M. Idžojtić, M. Glavaš, M. Zebec, R. Pernar, J. Bećarević, K. Glova, S. Plantak: ŽUTA I BIJELA IMELA . Šumarski list br. 3–4, CXXXI (2007), 125-135 crnog oraha (29 % od 361 pregledanog stabla), a dolazi i na 12,6 % od 318 pregledanih stabala običnog bagrema. Ključne riječi: Loranthus europaeus Jacq., Viscum album L., imela, zaraza, Quercus L., Populus L., Salix L., Fagus L., Carpinus L., Prunus L., Fraxinus L., Juglans L., Robinia L., Hrvatske šume d.o.o. Zagreb, UŠP Naši ce, UŠP Osijek 1. UVOD – Žuta imela (Loranthus europaeus Jacq.) i bijela imela (Viscum album L.), poluparaziti su koji dolaze na velikom broju domaćina (Barney i dr. 1998, Hegi 1981). Različita su gledišta dosadašnjih istraživanja imela u Hrvatskoj (Ettinger 1889, Klepac 1955, Domitrović 2003, Babić 2004, Pernar i dr. 2005). Osim toga, za obje vrste napravljen je popis domaćina i izrađene su karte rasprostranjenosti (I d ž o j t ić 2003, I d ž o j tić i Koge lni k 2003, Ze b e c i Idž o j- t i ć 2005, Id žojt i ć i dr. 2006a). Također je istražen intenzitet zaraze različitih domaćina (kitnjaka, lužnjaka, medunaca, cera, sladuna, crvenog hrasta i pitomog kestena) žutom imelom na području Uprava šuma podruž- Introduction nica (UŠP) Požega, Bjelovar, Vinkovci i Nova Gradiška (I d žoj t i ć i dr. 2005a, 2006b, 2006c). Intenzitet zaraze različitih domaćina (bijele topole, poljskog jasena, malolisne lipe, klena, običnog graba, divlje kruške, crnog oraha, običnog bagrema i kanadske topole) bjelogoričnom bijelom imelom (V. album ssp. album) istražen je na području UŠP Bjelovar, Vinkovci i Nova Gradiška (I d žoj t i ć i dr. 2006b, 2006c). Za podvrstu bijele imele, V. album L. ssp. abietis (Wiesb.) Abrom., istražen je intenzitet zaraze obične jele na području UŠP Delnice, Gospić, Senj, Ogulin, Karlovac, Zagreb, Bjelovar, Koprivnica i Našice te Nacionalnog parka Plitvička jezera (I d žoj t i ć i dr. 2003, 2005b). 2. PODRUČJE I METODE RADA -Research Area and Methods Istraživanje je provedeno na području kojim gospodare Hrvatske šume d.o.o. Zagreb, UŠP Našice i Osijek, za dvije vrste: žutu (L. europaeus) i bjelogoričnu bijelu imelu (V. album ssp. album). Domaćini na kojima su te imele istražene bili su: kitnjak (Quercus petraea /Matt./ Liebl.), lužnjak (Q. robur L.), cer (Q. cerris L.), bijela topola (Populus alba L.), trepetljika (P. tremula L.), crna topola (P. nigra L.), kanadska topola (P. ×canadensis Moench), bijela vrba (Salix alba L.), obična bukva (Fagus sylvatica L.), obični grab (Carpinus betulus L.), divlja trešnja (Prunus avium L.), poljski jasen (Fraxinus angustifolia Vahl), pensilvanski jasen (F. pennsylvanica Marshall), crni orah (Juglans nigra L.) i obični bagrem (Robinia pseudoacacia L.). Za UŠP Našice istraživanje je provedeno na području šest šumarija: Ćeralije, Donji Miholjac, Đurđenovac, Koška, Slatina i Voćin, a za UŠP Osijek na području pet šumarija: Batina, Darda, Đakovo, Levanjska Varoš i Tikveš. Izabrani su odsjeci stariji od 30 godina, koji su zatim dijagonalno pregledani, u formulare su upisani podaci o broju zaraženih i nezaraženih stabala, te o broju grmova imele na zaraženim stablima. Prebrojavanje je rađeno okularnom metodom (prostim okom i dalekozorom), a obavili su ga djelatnici navedenih šumarija tijekom zime 2002/03. Broj pregledanih odjela i broj pregledanih stabala prema šumarijama i gospodarskim jedinicama prikazan je za žutu imelu na području UŠP Našice u tablici 1 (za lužnjak) i tablici 2 (za kitnjak), a na području UŠP Osijek u tablici 4 (za lužnjak), tablici 5 (za kitnjak) i tablici 5 (za cer, običnu bukvu i obični grab). Za različite domaćine bijele imele prikazan je broj pregledanih odjela i broj pregledanih stabala prema šumarijama i gospodarskim jedinicama na području UŠP Našice (tablica 3) i UŠP Osijek (tablica 7). Kartiranje je rađeno na osnovi digitaliziranih granica gospodarskih jedinica i rezultata istraživanja. U programu ArcView GIS 3.3 (2002) napravljen je tematski sloj (karta), u kojemu je na razini odsjeka prikazana prostorna raspodjela intenziteta zaraze lužnjaka i kitnjaka žutom imelom, u po četiri gospodarske jedinice za svaku UŠP. 3. REZULTATI Results Rezultati su prikazani posebno za UŠP Našice i UŠP Osijek, a unutar tih uprava šuma podružnica po a unu sebno za žutu i bijelu imelu. 3.1. Žuta i bijela imela na području UŠP Našice 3.1.1. Žuta imela Na području UŠP Našice žuta imela istražena je na lužnjaku i kitnjaku, te su rezultati istraživanja prikazani posebno za te dvije vrste. 3.1.1.1. Žuta imela na hrastu lužnjaku Žuta imela istražena je na lužnjakunana području 3 šumarije (Đurđenovac Košk , ,, Kooška aa i ii Slatina) Slatina)Slatina), ,, 5 55 gospodarskih jedinica i 183 odjela,, n nna aa uzorku od 27.592 stabla (tablica 1). Od ukupnog broja pregledanih stabala 1,7 % bilo je zaraženo imelom. Intenzitet zaraze bio je različit za pojedine gospodarske jedinice unutar navedenih šumarija (slika 1), što se iznosi u daljnjem tekstu. |