DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2007 str. 27 <-- 27 --> PDF |
M. Idžojtić, M. Glavaš, M. Zebec, R. Pernar, J. Bećarević, K. Glova, S. Plantak: ŽUTA I BIJELA IMELA . Šumarski list br. 3–4, CXXXI (2007), 125-135 Do 10 % zaraženih, od pregledanih stabala, bilo je u GJ Slatinske prigorske šume, Šumarije Slatina (4,0 %) i Šumarije Ćeralije (7,4 %). Između 10 i 20 % zaraženih, od pregledanih stabala, bilo je u GJ Jovanovica, Šumarije Voćin (17,2 %) i GJ Krndija Gazijska, Šumarije Đurđenovac (19,4 %). Više od 20 % zaraženih stabala, od ukupnog broja pregledanih, imale su GJ Kupres-Slana voda, Šumarije Slatina (22,1 %), GJ Krndija Našice, Šumarije Đurđenovac (23,5 %), te dvije GJ Šumarije Voćin, GJ Jovac-Slana voda (43,1 %) i GJ Medveđak- Kusac (55,7 %). Na zaraženim stablima prosječno su a z bil bilbila aa 2, 2,2,5 55 gr imelee, ,, a aanajveći broj grmova na jednom grm grmgrma aa im stablu biio oo j jje ee 3 330 00 (odjel 46, GJ Jovac-Slana voda, Šumarija Voćin). Na slici 2 crvenom bojom prikazan je intenzitet zaraze i prostorni raspored pregledanih odsjeka kitnjka za tri gospodarske jedinice: GJ Kupres-Slana voda, GJ (ŠumarSlatinsk SlatinskSlatinske ee prigorsk prigorskprigorske ee šum šumšume ee (Šumarija Slatina) i GJ Jo vac-Slana voda (Šumarija Voćin). 3.1.2. Bijela imela Na području UŠP Našice, zaraza bijelom imelom istražena je za sljedeće vrste potencijalnih domaćina: bijela topola, crna topola, kanadska topola, bijela vrba, poljski jasen i obični bagrem (tablica 3). Na području šumarija Donji Miholjac i Slatina pregledano je 335 stabala bijele topole, od kojih je na 4,2 % zabilježena bijela imela. Od 2.119 pregledanih stabala Tablica 3. UŠP Našice, Viscum album ssp. album na različitim domaćinima: broj pregledanih odjela i broj pregledanih stabala, prema šumarijama i gospodarskim jedinicama. Table 3 Forest Administration Našice, Viscum album ssp. album on different hosts: number of examined compartments and number of examined trees, according to forest offices and management units. Domaćin Host Populus alba Č Populus nigra Populus ×canadensis Č Salix alba Č Robinia pseudoacacia Broj pregledanih odjela Broj pregledanih stabala Šumarija Gospodarska jedinica Number of Examined Forest Office Management Unit Compartments Donji Miholjac Miholjačke podravske šume 1 Slatina Slatinske podravske šume 5 6 Slatina Slatinske podravske šume 1 Donji Miholjac Miholjačke podravske šume 3 Slatina Slatinske podravske šume 1 4 Donji Miholjac Miholjačke podravske šume 6 Slatina Slatinske podravske šume 5 11 Slatina Slatinske prigorske šume 1 Number of Examined Trees 3 332 335 75 2.111 8 2.119 1.357 357 1.714 148 kanadske topole na području istih šumarija, imela je bila prisutna na 21.1 % stabala. Na crnoj topoli imela je zabilježena na 4 %, od 75 pregledanih stabala, na području Šumarije Slatina. Na području šumarija Donji Miholjac i Slatina, imela je bila prisutna na 6,5 % od 1.714 pregledanih stabala bijele vrbe. U GJ Slatinske nizinske šume, Šumarije Slatina, bijela imela nije zabilježena na poljskom jasenu niti u jednom od 21 pregledanog odjela. U istoj gospodarskoj jedinici od 148 pregledanih stabla običnog bagrema zaraženo je bilo 1,4 % stabala. 3.2. Žuta i bijela imela na području UŠP Osijek 3.2.1. Žuta imela Na području UŠP Osijek žuta imela istražena je na lužnjaku, kitnjaku, ceru, običnoj bukviini običnom grabu. 3.2.1.1. Žuta imela na lužnjaku Na hrastu lužnjaku žuta imela istražena je na području četiri šumarije: Batina, Darda, Đakovo i Tikveš. Istraživanje je provedeno za 6 gospodarskih jedinica i 89 odjela, na uzorku od 6.164 stabla (tablica 4). Od ukupnog broja pregledanih stabala 10,1 % bilo je zaraženo imelom. Do 10 % zaraženih, od pregledanih stabala, bilo je u GJ Đakovački Lug i Gajevi, Šumarije Đakovo (5,6 %) i u GJ Haljevo-Kozaračke šume, Šumarije Darda (6,4 %). Između 10 i 20 % zaraženih od pregledanih stabala bilo je u GJ Kunjak-Rakovac-Mačkovac, Šumarije Đakovo (11,9 %), GJ Dvorac-Siget, Šumarije Tikveš (15,4 %) i GJ Baranjska planina, Šumarije Batina (15,5 %). Najveća zaraza, 27,1 %, zabilježena je na području Šumarije Batina, GJ Zmajevačke podunavske šume (slika 4). Prosječni broj grmova na stablu iznosio je 2,5, a najveći broj bio je 10 grmova (odjel 7, GJ Baranjska planina, Šumarija Batina). Na slici 5 plavom bojom prikazan je intenzitet zaraze i prostorni raspored pregledanih odsjeka hrasta lužnjaka za GJ Kunjak-Rakovac-Mačkovac (Šumarija Đakovo). Pregledani odsjeci u kojima imela nije zabilježena prikazani su sivom bojom, dok su nepregledani odsjeci prikazani bijelom bojom. |