DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2007 str. 30 <-- 30 --> PDF |
M. Idžojtić, M. Glavaš, M. Zebec, R. Pernar, J. Bećarević, K. Glova, S. Plantak: ŽUTA I BIJELA IMELA . Šumarski list br. 3–4, CXXXI (2007), 125-135 Lug i Gajevi, Šumarije Đakovo (0,4 %). Zaraza manja od 5 % bila je i u GJ Vuka, Šumarije Đakovo (1,96 %) i GJ Breznica, Šumarije Levanjska Varoš (4,1 %). U GJ Kunjak-Rakovac-Mačkovac, Šumarije Đakovo, imela je zabilježena na 8,5 % pregledanih stabala, a najviše zaraženih, od pregledanih stabala, 12,9 %, bilo je u GJ Sjeverni Dilj, Šumarije Levanjska Varoš (slika 6). Na zaraženim stablima prosječno su bila 2 grma imele, a najveći broj grmova na jednom stablu bio je 13 (odjel 43, GJ Breznica, Šumarija Levanjska Varoš). Na slici 5 crvenom bojom prikazan je intenzitet zaraze i prostorni raspored pregledanih odsjeka hrasta kitnjaka za GJ Sjeverni Dilj, GJ Breznica (Šumarija Levanjska Varoš) i GJ Vuka (Šumarija Đakovo). 3.2.1.3. Žuta imela na ceru, običnoj bukvi i običnom grabu Intenzitet zaraze žute imele na ceru istražen je na području 2 šumarije, 3 gospodarske jedinice i 151 odje la, na uzorku od 5.644 stabla (tablica 6). Imela je zabilježena na 3,7 % pregledanih stabala. U GJ Haljevo-Kozaračke šume, Šumarije Darda, bilo je zaraženo 3,7 %, u GJ Breznica, Šumarije Levanjska Variš, 3,1 %, a u GJ Sjeverni Dilj, iste šumarije, 6,3 % pregledanih stabala. Na običnoj bukvi i običnom grabu imela je istražena na području dvije gospodarske jedinice Šumarije Levanjska Varoš (tablica 6). U GJ Sjeverni Dilj imela nije zabilježena ni na bukvi niti na grabu. U GJ Breznica imela je bila prisutna na 36 stabala obične bukve (0,7 % pregledanih stabala) i na jednom stablu običnog graba (0,01 % pregledanih stabala). 3.2.2. Bijela imela Na području UŠP Osijek, zaraza bijelom imelom istražena je za sljedeće vrste potencijalnih domaćina: trepetljiku, kanadsku topolu, bijelu vrbu, divlju trešnju, crni orah, obični bagrem i pensilvanski jasen (tablica 7). Tablica 7. UŠP Osijek, Viscum album ssp. album na različitim domaćinima: broj pregledanih odjela i broj pregledanih stabala, prema šumarijama i gospodarskim jedinicama. Table 7 Forest Administration Osijek, Viscum album ssp. album on different hosts: number of examined compartments and number of examined trees, according to forest offices and management units. Domaćin Host Populus tremula Č Populus ×canadensis Č Salix alba Prunus avium Juglans nigra Č Robinia pseudoacacia Fraxinus pennsylvanica f i t, Šumarija Forest Office Levatijska Varoš Darda Tikveš Levatijska Varoš Levanjska Varoš Batina Batina Batina i t f t ffi Gospodarska jedinica Management Unit Breznica Sjeverni Dilj Darđanske šume Dvorac-Siget i Tikveške podun. šume Breznica Breznica Baranjska planina Zmajevačke podunavske šume Zmajevačke podunavske šume Zmajevačke podunavske šume t it . Broj pregledanih odjela Number of Examined Compartments 15 1 16 3 2 5 9 2 1 5 6 1 2 Broj pregledanih stabala Number of Examined Trees 205 13 218 325 251 576 139 17 99 262 361 30 170 U GJ Breznica, Šumarije Levanjska Varoš, 16,1 %, a u GJ Sjeverni Dilj, iste šumarije, 15,4 % pregledanih stabala trepetljike bilo je zaraženo imelom. Na kanadskoj topoli bijela imela zabilježena je na 1,5 % pregledanih stabala u GJ Darđanske šume, Šumarije Darda i na 13,9 % stabala u GJ Dvorac-Siget i Tikveške podunavske šume. Na području Šumarije Levanjska Varoš, u GJ Breznica, 17,3 % pregledanih stabala bijele vrbe i 23,5 % stabala divlje trešnje bilo je zaraženo bijelom imelom. U GJ Zmajevačke podunavske šume, Šumari je Batina, imela je bila prisutna na 13,3 % pregledanih stabala običnog bagrema, 22, 4 % stabala pensilvanskog jasena i 35,5 % stabala crnog oraha. Na crnom orahu zaraza je istražena i u GJ Baranjska planina, Šumarije Batina, gdje je bila prisutna na 11,1 % pregledanih stabala. |