DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/2007 str. 52     <-- 52 -->        PDF

R. Sabadi: UČINCI HRVATSKOG ŠUMARSTVA I PRERADE DRVA NA STANJE BILANCE PLAĆANJA ... Šumarski list br. 3–4, CXXXI (2007), 137-154
The negative balance of payments with foreeign countries was the main
reason of the lack of current capital, causing the operative performances difficult,
since the sources of required ready cash was lacking. It was esspecially
the case, as well as in other industries’ branches, in the economy of forest
industries group.


The disintegration of former state and establishment of Croatia as independent
and sovereign state hasn’t changed, regarding difficulties, except that
structure of circulation of the capital has been completely changed.


The present paper shows the development of exports and imports, and
based on earlier research performed by the author and larger number of recognized
economists, presents cautiously towards the future as well as the
respective situation of Croatia if it joins the European Union (EU). Taking
into account the national resources, it seems that specialization, for which the
author speaks in favour, should encompass one part of the national economic
body based on absolute comparative advantages, the remaining part should
be encouraged in its development, based on comparative advantages, into
one rationalised and dynamical economic system.


The research up today and acquired knowledge seems to orients the future
efforts towards the development of agriculture (due to favourable climate
which stimulate hihg harvest of clorophile assimilation, relative scarce population
dispersion, high percentage of rural-agricultural population, and large
area of arable land with favourable hydrological situation), then in forestry
and forest industries, for which the natural high valued forest stands, covering
almost one third of land surface, are available. The third aim of economic
specialization should be found in the integral tourism (transport, tourist
catering, etc.) the remaining part specialized and stimulated in its development
based on the principle of maximal relative economic advantage. It is
expected that such an orientation coulld ensure the high standard of living for
its population, regardless whether Croatia joins the EU or not. In later case
the joining to the NATO becomes questionable as well, since huge amounts of
money for the armament should be spared for financing of above proposed
programs. Politically, the Croatian status of neutral, independent state seems
the best.


Key words: Foreign timber trade, and economic orientation.




ŠUMARSKI LIST 3-4/2007 str. 51     <-- 51 -->        PDF

R. Sabadi: UČINCI HRVATSKOG ŠUMARSTVA I PRERADE DRVA NA STANJE BILANCE PLAĆANJA . Šumarski list br. 3–4, CXXXI (2007), 137-154
Tablica 4. Carinska klasifikacija šumskih i drvnih proizvoda
Table 4 Customs tariffs of forest and wood products classification


VRSTA Carinska klasifikacija proizvoda šumske induTB
TpB strije koja obuhvaća poluproizvode namijenjene
44 DRVO I DRVNI PROIZVODI UKUPNO daljoj preradi ili ugradnji
01 Ogrjevno drvo
02 Drveni ugljen
03 Neobrađeno drvo
04
05
06
07
08
09
10
11
Drvo za cijepanje i sl.
Drvena vuna, drvno brašno
Željeznički i tramwayski pragovi
Piljena i blanjana građa ukupno
Listovi furnira i furnir za šperploče
Drvo profilirano, blanjano i brušeno
Iveraste ploče – sve
Ploče vlaknatice
Iz grube specifikacije proizvoda klasificiranim
po načelu (a) vrste tvoriva od kojeg je proizvod
načinjen (u konkretnom slučaju drvo, tj. produkti
carinske klasifikacije 44 i 94), (b) prema stupnju
obrade (tj. drvni proizvodi koji služe kao materijal
za dalju preradu ili ugradnju (npr. piljena građa,
furniri i drvne ploče i sl., te namještaj različitih
namjena itd.) i (c) proizvodi koji su predme12
13
14
Šperploče svih vrsta
Poboljšano (prešano) drvo u blokovima
Drveni okviri i sl.
tom dalje obrade i/ili ugradnje. klasificirani pod
carinskim brojem 44 i proizvodi, klasificirani kao
proizvodi finalne uporabe, pod carinskim tarif15
Drvena ambalaža tipa sanduci nim brojem 94.
16 Drveni sudovi (bačve i sl.)
17 Drveni alalti i sl.
18 Građevinska stolarija ukupno
19 Drvene utenzilije
20 Marketerija i ititarzije
21 Ostali drvni proizvodi
Izvor Source: Statistika vanjske trgovine Republike
Hrvatske, DSZ, Zagreb


TB Vrsta proizvoda Carinska klasifikacija drvnih proizvoda finalne
TN« Products uporabe
94033011 Stolovi
94033019 Ostalo
94033091 Ormari s vratima, rebrenicama
ili kril. vratima
94033099 Ostalo
94034010 Ugrađeni kuhinjski elementi
94034090 Ostalo
9403500 Pokućstvo za spavaće sobe od drva
94036010 Pokućstvo od drva za blag. i dnevne sobe
94036030 Pokućstvo od drva za trgovine
94036090 Ostalo pokućstvo od drva
UKUPNO


Izvor Source: Statistika vanjske trgovine Republike
Hrvatske, DSZ, Zagreb


SUMMARY: Foreign trade of any country, it case iz is unbalanced, causes
unpredictable social and political problems.


The situation of Croatia, in time it was part of former Yugoslavia, as in
other its parts, was characterised by continuous negative balance of national
commercial and payment balance of this state.




ŠUMARSKI LIST 3-4/2007 str. 50     <-- 50 -->        PDF

R. Sabadi: UČINCI HRVATSKOG ŠUMARSTVA I PRERADE DRVA NA STANJE BILANCE PLAĆANJA .
Slika 8. Kretanje uvoza
šumsko-drvnih
proizvoda u Republiku
Hrvatsku
(carinski tarifni
broj 44 i
940) u 000 US$


Figure 8 The development
of imports
of forest products
to the Republic
of Croatia
in 000 US$


Izvor – Source:


Statistika vanjske trgovi


ne Republike Hrvatske,


DSZ, Zagreb


Šumarski list br. 3–4, CXXXI (2007), 137-154


Slika 7. Kretanje izvoza
šumsko-drvnih
proizvoda iz Republike
Hrvatske
(carinski tarifni
broj 44 i 940) u
000 US$


Figure 7 The development
of exports of forest
products from
Republic of Croatia
in 000 US$


Izvor – Source:
Statistika vanjske trgovine
Republike Hrvatske, DSZ,
Zagreb




ŠUMARSKI LIST 3-4/2007 str. 49     <-- 49 -->        PDF

R. Sabadi: UČINCI HRVATSKOG ŠUMARSTVA I PRERADE DRVA NA STANJE BILANCE PLAĆANJA . Šumarski list br. 3–4, CXXXI (2007), 137-154
Tablica 3. Izvoz drvnih poluproizvoda i drvnih proizvoda finalne potrošnje (carinski tarifni brojevi 44 & 940) postotni udio u
ukupnom nacionalnom uvozu i izvozu Republike Hrvatske
Table 3 Imports and exports of wood semi- products and other products of final use (Nos 44 & 940) percentage participation
in the total national exports & imports of the Republic of Croatia


Ukupno Ukupno
Godina
Year
izvoz
carinski
tb 44
Carinski
tb 44
Carinski
tb 940
. drvo i
drv.
proizvodi
% od ukupnog
nacionalnog
izvoza
uvoz
carinski
tb 44
Carinski
tb 44
Carinski
tb 940
. drvo i
drv.
proizvodi
% od ukupnog
nacionalnog
uvoza
& 940 & 940


u Milijunima US$


1990 4 020 184 81 265 6,59 % 5 188 16 5 21 0.40 %
1991 3 292 145 68 214 6,50 % 3 828 14 4 18 0.47 %
1992 4 597 210 56 266 5,79 % 4 461 34 16 50 1,12 %
1993 3 904 212 67 279 7,15 % 4 666 29 11 40 0,86 %
1994 4 260 208 64 273 6,41 % 5 229 33 21 54 1.03 %
1995 4 633 227 63 290 6,26 % 7 510 71 43 114 1,52 %
1996 4 512 221 53 274 6,07 % 7 788 107 27 134 1,72 %
1997 4 171 226 62 288 6,90 % 9 104 125 59 184 2,02 %
1998 4 541 215 49 265 5,89 % 8 383 119 64 182 2,17 %
1999 4 280 227 50 277 6,47 % 7 777 94 56 151 1,94 %
2000 4 432 226 51 277 6,25 % 7 923 98 60 158 1,99 %
2001 4 666 206 49 255 5,47 % 9 147 121 49 170 1,86 %
2002 4 899 222 33 255 5,21 % 10 713 153 98 251 2,34 %
2003 6 186 287 42 328 5,30 % 14 209 212 130 342 2,41 %
2004 8 024 337 50 387 4,82 % 16 589 244 140 384 2,31 %
2005 8 809 363 47 411 4,67 % 18 547 249 153 402 2,17 %
2006 10 376 418 63 481 4,64 % 21 488 290 187 477 2,22 %


Izvor – Source: Statistika vanjske trgovine Republike Hrvatske, DSZ, Zagreb


tim pilanarstvom i industrijom ploča, gospodarska poliamerički
kapital tu korupciju lakše podnosi od jedne
tika bi morala težiti da, ako je ikako moguće to učiniti male i relativno siromašne zemlje kao što je Hrvatska.
domaćim kapitalom, podstiče izgradnju velikih, proNije
međutim svejedno ako se recimo hrvatsko gospoduktivnih,
racionalnih i rentabilnih postrojenja. Uzori darstvo mjerama podsticaja usmjeri na razvoj proizpostoje,
naši stručnjaci za njih znaju i vrlo brzo mogu vodnje i izvoza šumske industrije, poljodjelstva i turizovladati
ovakvim mega postrojenjima i tehnikom. ma, da se osnovne šumske sirovine proizvode nepro


duktivno (uz prevelike i neopravdane neke od inputa –


U industriji drvnih i šumskih proizvoda usmjerenje


u šumarstvu u Hrvatskoj npr. je udio ljudskog rada u


gospodarske politike treba ići u smjeru poticanja ma


gotovu proizvodu negdje preko 46 %23, što je oko


nje, vrlo fleksibilne i visokoproduktivne te inventivne


skoro dvostruko tih od inputa industrijski razvijenih


industrije finalnih drvnih proizvoda (industrija i obrt


zemalja približno slične šumovitosti).


proizvodnje namještaja, dijelova, drvne galanterije
itd.), tj. politike koju prakticira u industriji Italija.22


U mjerama koje bi valjalo očekivati da ih država
inicira i provodi, svakako je jedno od bitnih pitanja
najveće moguće uklanjanje korupcije. Skupa država
ujedno mora biti neizbježivo i korumpirana. Nije tomu
primjer samo Hrvatska, SAD je daleko bolji primjer,
jer se ondje obrću, zbog bogatstva i mnogoljudnosti,
ogromna sredstva i korupcija je neizbježna. Ogroman


Unatoč neviđenoj konkurenciji Dalekog Istoka, Italija izvozi milijune garnitura namještaja, odjeće i obuće u SAD svake godine. Ne
treba posebno naglašavati da je talijanski uvoz u Hrvatsku premašio izvoz iz Hrvatske u Italiju, što djeluje gotovo apsurdno.
Vidi: Sabadi, R., 1977., Istraživanja determinanti tražnje sobnog i kuhinjskog namještaja u garniturama u Jugoslaviji u razdoblju
1962–1974, Disertacija, Univerzitet u Beogradu, Šumarski fakultet Beograd, pp 275>


151




ŠUMARSKI LIST 3-4/2007 str. 48     <-- 48 -->        PDF

R. Sabadi: UČINCI HRVATSKOG ŠUMARSTVA I PRERADE DRVA NA STANJE BILANCE PLAĆANJA . Šumarski list br. 3–4, CXXXI (2007), 137-154
moguće je specijalizirati oko 1/2 do 2/3 nacionalnog
gospodarstva, ostatak može i treba pokrivati domaće
potrebe i sudjelovati u izvozu po pravilima komparativnih
prednosti.


Iz slike 5. ujedno je vidljivo kolika je važnost šumsko-
drrvnog sektora u međunarodnoj razmjeni za Hrvatsku.
Ne smije se međutim izgubiti iz vida da je
struktura te industrije svaštarska i pozitivni rezultati
koji bi se u slučaju specijalizacije i racionalizacije
mogli očekivati djeluju gotovo zbunjujuće. Izvozno
najznačajnija grupacija, količinski i vrijednosno, je
pilanarstvo i proizvodnja drvnih ploča. Poslije 2. svjetskog
rata, sve do iza Domovinskog rata, broj tzv. društvenih
pilana, godišnjeg kapaciteta >10 000 m3 prerade
oblovine bilo je osamdesetak, s otprilike 1/2 tog
broja manjih privatnih pilana, godišnjeg kapaciteta prerade
0,5–1 000 m3 oblovine. Zamahom koji je zahvatio


cijelu zemlju, pilanarstvo postaje interesantnim ulaganjem
za brzu i relativno dobru zaradu. Lokacije pilana
postaju koncentrirane u sjeverozapadnom kontinentalnom
dijelu zemlje, otvara ih se gotovo svakodnevno
(posebno u razdoblju 1992–1998) i njihov broj premašuje
450. Stupanj iskorištenja drvne mase rapidno pada,
produktivnost i kakvoća izradaka katastrofalna je i
obraz spašavaju još pokoja preostala dobro organizirana
pilana, kojih je unatoč neusporedivo boljem radu od
novoniklih “instant” pilanara mala.


Kod drvnih ploča situacija je nešto bolja zahvaljujući
jednom postrojenju za proizvodnju iverastih ploča i
šperploča, koja su opet u usporedbi s međunarodnim
mega postrojenjima premala za usmjeravanje ka inozemnom
tržištu sve dok se ne riješe problemi proizvodnosti
i cijena osnovnih resursa (oblovine). U usmjerenju
ka visokoproduktivnoj i kapitalno suficijentno zbrinu-


Slika 6. Kretanje izvoza piljene i blanjane građe iz hrvatske u us$ po tekućim cijenama
Figure 6 The development of exports of sawn- and planed timber from croatia in us$ currenr prices
Polynomial approximation
Izvor – Source: Statistika vanjske trgovine Republike Hrvatske, DSZ, Zagreb




ŠUMARSKI LIST 3-4/2007 str. 47     <-- 47 -->        PDF

R. Sabadi: UČINCI HRVATSKOG ŠUMARSTVA I PRERADE DRVA NA STANJE BILANCE PLAĆANJA . Šumarski list br. 3–4, CXXXI (2007), 137-154
moguću proizvodnost. Kako je već naprijed rečeno, za
razliku od poljodjelskih proizvoda, proizvodi šumarstva
i prerade drva, posebno proizvodi roba finalne
potrošnje iz šumskoindustrijskog sektora, imaju relativno
visok elasticitet tražnje u odnosu na cijene, što
sobom povlači marketinške posljedice, u kojima nema
mjesta za rasipanje čimbenika proizvodnje, što je uostalom
svugdje slučaj. Ne treba zaboraviti da su cijene
izrade masivnog namještaja, ručno rezbarenog, iz najplemenitijih
egzota, iz npr. Thailanda, Indonezije, Malezije,
itd. cjenovno konkurentne, upravo zbog niske
cijene inputa ljudskog rada, što razvijene zemlje kao
naša Hrvatska, mogu eventualno sustići samo visokom
produktivnošću, počevši od mlade branjevine do finalnog
proizvoda.


Na slici 4. prikazan je tijek izvoza i uvoza Hrvatske
proizvoda šumsko-drvne industrije. Tu se jasno vidi
odraz rekli bismo pogrešne gospodarske politike, koja
neopravdano dopušta i zanemaruje vlastitu industriju, a
pogrešnom monetarnom politikom podstiče uvoz roba i
usluga ovih gospodarskih grana koje ne samo da je
moguće proizvesti u zemlji, već je to moguće, uz objektivne
uvjete, povoljnije učiniti u zemlji.


Iz slike 4. moguće je nadalje isčitati da su gospodarska
kretanja ipak krenula, unatoč istaknutim zablu


dama, u pozitivnom smjeru. Posljedice rata se, kako
vrijeme teče, osjećaju sve manje. Bez obzira na to, pripreme
i dodvoravanje za pristupanje u EU, otvorile su
širom vrata velikim trgovačkim lancima, koji su stvorili
neviđenu ponudu. Takav tijek podsjeća na prvobitnu
akumulaciju i iz iskustva nam je poznato, da je ulazak
u razvijen svijet na ovaj način, vrlo bolan i dosta
dugotrajan, ali izgleda neizbježan, bude li domaće tržište
i proizvodnja snage u zemlji u stanju izdržati ovakav
pritisak.


Silna konkurencija koju ti trgovački lanci proizvode
pritišće sve, uključivši domaće proizvođače, na žrtve
koje odnose i odnijet će u sferu potrošnje najveći dio ili
sav kapital potreban za proširenu reprodukciju nacionalnog
gospodarstva.


Upravo je to cilj ove rasprave: krajnji je trenutak da
se usredotočimo na pronalaženje optimalnog modela
specijalizacije, da se odlučimo za puteve razvoja i
usmjerimo onamo sva raspoloživa sredstva. Bez uravnoteženja
platne bilance s inozemstvom to ne će ići.


Da bi se ovoj zadaći moglo pronaći rješenje, iz velikog
broja istih valja optimizirati jedno i usmjeriti mjere
gospodarske politike na jedno od njih.


Koliko nam je poznato, za šumsko-drvno gospodarstvo,
zajedno s poljoprivredom i integralnim turizmom,


Slika 5. Postotni udio izvoza i uvoza drvnih proizvoda (carinski tarifni brojevi 44 I 940) u
Ukupnom hrvatskom nacionalnom izvozu/uvozu
Figure 5 The percentage of exports and imports of forest-industries’producs in the overall Croatian
national exports and imports (Customs Nos 44 & 940)
Izvor – Source: Statistika vanjske trgovine Republike Hrvatske, DSZ, Zagreb




ŠUMARSKI LIST 3-4/2007 str. 45     <-- 45 -->        PDF

R. Sabadi: UČINCI HRVATSKOG ŠUMARSTVA I PRERADE DRVA NA STANJE BILANCE PLAĆANJA . Šumarski list br. 3–4, CXXXI (2007), 137-154
svojim djelovanjem na tržištu ne može poremetiti osci-uvodi niz različitih mjera, kako bi se uklonile ili umanlirajuću
ravnotežu koja se uspostavlja veličinom ponujile
imperfekcije tog tržišta.


de i tražnje. Perfektna konkurencija pretpostavlja potpuno
slobodan pristup tržištu svih kupaca i proizvođača,
pretpostavka je da ne postoje nikakve monopolističke ili
oligopolističke prepreke ulasku na tržište. Pri tržišnoj
strukturi perfektne konkurencije pretpostavka je da kapital
i radna snaga stalno fluktuirajuća, tj. neprekidno se
premješta iz područja marginalne proizvodnosti ka
većoj. Rezultat bi bio da su tako formirane cijene uvijek
u optimumu, što znači da potrošač plaća za perfektno
konkurentno dobro najnižu moguću cijenu. Idealno i
priželjkivano perfektno tržište ne postoji nigdje. Poljodjelska
tržišta međutim su najbliža tom obliku, iako ne u
potpunosti, pa je formiranje nacionalne politike u
poljoprivredi zadaćom nacionalnih vlada, pri čemu se, u
provođenju nacionalnih poljoprivrednih politika, stalno


Američki farmeri teško su stradali tijekom Velike
ekonomske krize tridesetih godina 20. stoljeća. Državna
vlast učinila je niz mjera politike stabilizacije, koje
su bile usmjerene na umirenje cijena, koje su ponajprije
bile usmjerene na kupovinu tržnih viškova i ograničenje
sjetvenih površina za kritične kulture. S tom se
politikom nastavilo i u pedesetim i šezdesetim godinama,
a tu je politiku djelomično preuzela u Europska
Zajednica, o čemu će kasnije biti govora. Prilike su se
međutim, zbog rata u Koreji, djelomično i Vijetnamu,
te izdašnoj pomoći siromašnim zemljama, sedamdesetih
godina velike državne zalihe nestale su, tako da
dolazi i do promjena, koje se vrlo brzo mijenjaju.


GOSPODARSKA KRETANJA U HRVATSKOJ 1990–2006.
Economic Performances in Croatia 1990–2006


Raspad bivše države i rat koji je slijedio protiv Hrvatske,
donio je temeljne promjene u gospodarskom
sustavu. Osim razaranja, dolazi do tzv. “privatizacije”
u kojoj nestaje velik broj poduzeća, od kojih bi mnoga
doduše morala otići s tržišta zbog nerealnih uvjeta poslovanja,
ali još veći je broj onih poduzeća koja su
mogla opstati i uspješno nastaviti rad da nije došlo do
grabeži imovine. Najgore od svega dakako da je bezumna
“prodaja” nacionalno bitnih institucija, tako da
je Hrvatska prodajom npr. novčarskog sustava, ostala
bez obrtnih sredstava neophodnih za pokretanje i održavanje
proizvodnje. Predana je tako na milost i nemilost
stranom kapitalu, koji ima, što je i razumljivo,
sasvim drukčije ciljeve od potrebe održanja i napretka
hrvatske privrede.


Slično drugim zemljama istočne Europe, izvoz
vrtoglavo raste, izvoz i ptoizvodnja struktura lome se i
nestaju jedan za drugim.


Uvaživši činjenicu da se Hrvatska morala braniti,
da su u tom ratu velike sile bile i dobrim dijelom ostale
na strani agresora, razumljivo je da je ogroman dio narodnog
bogatstva morao otići za plaćanje oružja za
samoobranu, jer velike sile nametnule su embargo
napadnutoj Hrvatskoj, samo da bi “perfidni Albion” i
ostali sljedbenici mogli održati svoja nekad dana
obećanja za danak u topovskoj hrani obrane vlastite
svjetske dominacije.19 Zbog svega dolazi do bitnih
promjena u svekolikoj strukturi hrvatske privrede. U
tab. dana je klasifikacija šumsko-drvnih proizvoda po


grupama proizvoda pri izvozu i uvozu. Valja napomenuti
da u drugoj grupi, drvni proizvodi finalne uporabe
nisu izdvojeni proizvodi koji sadrže metalne u ojastučene
materijale, budući da to nije u službenoj statistici
u potpunosti rasčišćeno. Na sljedećim slikama vidi se
kako se mijenjala struktura izvoza i uvoza hrvatske
šumske industrije. Znakovitost je u tom, što se u strukturi
i količinama proizvoda kao predmeta vanjske trgovine,
nema nikakvog trenda koji bi ukazivao na proces
specijalizacije šumsko-drvne gospodarske grupacije,
prema načelima koji su naprijed iznijeti.


Na slikama koje slijede vidi se jasna tendencija da
izvoz raste znatno sporije od uvoza, da je struktura
izvoznih, ali i uvoznih roba, iz godine u godinu
različita. Obje ove pojave potvrđuju naprijed navedenu
tezu da ne postoji nikakav trend koji bi ukazivao na
proces specijalizacije šumsko-drvne gospodarske grupacije.
Manje drastična situacija je u poljoprivredi, djelomično
zbog specifičnosti proizvoda i tehnologije, a
djelomično, rekli bi, u značajnoj mjeri većoj brizi koja
se pridaje duže vrijeme poljodjelstvu.


Orijentacija jednog dijela šumsko-drvne privrede na
povećanje domaće ponude i izvoz značila bi specijalizaciju
još jednog dijela hrvatskog narodnog gospodarstva.
Kako je bilo rečeno, znatne mogućnosti specijalizacije
i iz nje rezultirajućeg povećanja domaće ponude
i izvoza, otvara široke perspektive razvoja priobalnog
i kontinentalnog turizma, povećanjem turističke
industrije bio bi omogućen ogroman plasman poljo


Čudno je da se rijetko ili nikada ne spominje Londonska konferencija 1915. godine, gdje su ponajprije Engleska, a potom i Francuska,
obećale Srbiji ratni plijen u granicama do linije Virovitica-Karlobag, zatim sjevernu jadransku obalu Talijanima, uključivši Istru, itd. Isto
tako nitko do sada nije vjerodostojno rekao kako su Englezi potakli travanjski puč 1941. godine, kojega posljedice svi znamo. Naziv perfidni
Albion rabljen je najčešće od neprijatelja V. Britanije, koji su imali iste kolonijalističke ambicije, ali naziv potpuno odgovara svemu
što je Engleska činila da očuva svoju svjetsku premoć, bez obzira na žrtve koje su morali za njih snositi drugi.




ŠUMARSKI LIST 3-4/2007 str. 38     <-- 38 -->        PDF

R. Sabadi: UČINCI HRVATSKOG ŠUMARSTVA I PRERADE DRVA NA STANJE BILANCE PLAĆANJA . Šumarski list br. 3–4, CXXXI (2007), 137-154
U godini 1990. izvoz šumskodrvnih proizvoda iz
Hrvatske iznosio je 183 883 tisuća US$, a 2006. iznosio
je 418 000 tisuća US$, odnosno


188 883 Px e r(1)


r(16)


418 000


P× e r(16)
Imamo dvije jednadžbe s dvije nepoznanice, moguće
jje
ee supstitucijom pronaći rješenje


.


Logaritmiramo obje jednadžbe rabeći prirodne logaritme
(Napierove logaritme):
12,1448883 = ln P + r, odnosno 12,943237 = ln P + 16r.


Oduzimamo drugu jednadžbu od prve, da bi eliminirali
P, pa imamo
-0,794354 = -15 r, tako da dobijamo vrijednost
r = 0,0529569
Potom substituiramo tako dobivenu vrijednost r u


jednu od gornjih jednadžbi
12,1448883 = ln P + 0,0529569, tako da je ln P =
12,197845, i antilogaritmirajući ln P imamo da je P =
198 361.2, tako da je jednadžba kontinuiranog rasta
izvoza šumsko-drvnih reprodukcijskih proizvoda (broj
carinske tarife 44):


S = 198 361,2 e 0,0529569


iz čega proizlazi da je izvoz drvnih reprodukcijskih
proizvoda iz Hrvatske rastao, bez obzira na kolebanja
izazvana agresijom protiv Hrvatske, godišnje u prosjeku
5,3%.


Na isti način izračunavamo i prosječnu godišnju
stopu rasta uvoza šumsko drvnih reprodukcijskih proizvoda
u Hrvatsku, tako da je ona:


S = 18 866,2 e 0,1821842
iz čega proizlazi da je stopa rasta uvoza u Hrvatsku
drvno-šumskih reprodukcijskih proizvoda, bez obzira


na kolebanja izazvana agresijom protiv Hrvatske, rasla
po prosječnoj godišnjoj stopi od 18,2 %.


Svaka roba ili usluga po svojoj prirodi ima posebnu
i specifičnu tržišnu strukturu koja uvjetuje način na
koji je proizvodnja određenih roba i usluga na tržištu
primljena i kako se odnosi prema istovrsnim i različitim
dobrima i uslugama.6


Prema najsuvremenijim kretanjima takva podjela
nalazi potvrdu u ekspanziji u investicijama u mega postrojenja
reprodukcijskih drvnih industrija (pilane, drvne
ploče, celuloza i papir), koja su specifična za tržišnu
strukturu monopolističke konkurencije, jer ograničenja
osnovnih elemenata proizvoda nailazi na ograničenja ili
raspoloživih sirovina ili pak tražnji koja još uvijek nije
u stanju omogućiti pojavu supstituta. Daleko je rjeđa
pojava mega postrojenja u industriji drvnih proizvoda
finalne potrošnje (namještaj i sl.). Takav oblik tržišne
strukture, gdje se na tržištu pojavljuje velik broj kupaca,
od kojih pojedinci gotovo nemaju nikakva utjecaja
niti na količine, niti cijene, a proizvođači, njih velik
broj koji se na tržištu pojavljuje s manjim količinama
specifičnih proizvoda, također je oblik imperfektne
monopolističke konkurencije.


Otkada postoji, ekonomika je uvijek bila zainteresirana
za gospodarski rast, tj. za povećanje narodnog
dohotka po glavi stanovnika. Intenzitet i usredotočenje
takvog zanimanja se međutim mijenja. 7


Poljoprivreda u razvoju pojedinačnih zemalja igra
nekoliko važnih uloga.


U nerazvijenim zemljama poljodjelstvo je najveći
poslodavac i ujedno je najvažnijim izvorom radne
snage za industrijalizaciju. Povećanjem proizvodnosti


6
Čuveni pijanist Vladimir Horowitz tipkao je na pisaćem stroju nevjerojatnom brzinom, no ipak je zaposlio tajnicu da mu rješava korespondenciju,
koja je brzinom tipkanja zaostajala uvelike za Horowitzem, zbog toga što je Horowitz ispravno držao da je bolje rješenje da
svira na klaviru, što je donosili ogromne komparativne prednosti prema tipkanju na pisaćem stroju. Tim primjerom se ovo načelo može
objasniti sve ili gotovo sve slučajeve i potvrdu postojanja ovog načela.
Opportunity (Alternative) Cost. Troškovi propuštene prilike (Alternativni troškovi). To su troškovi proizvodnje neke robe mjereni
gubitkom povoljne prilike da se proizvede slijedeća najpovoljnija roba umjesto nje i za isto vrijeme i utroške sirovina, amortizacije i i
ostalih materijala (inputa).
Zakon komparativnih troškova kaže da će države ostvariti profit trgujući s drugim zemljama ako (a) imaju različite odnose alternativnih
troškova i (b) ako međunarodni uvjeti trgovine leže unutar granica utvrđenih domaćim odnosima alternativnih troškova. Sasvim pojednostavnjeno,
povod za trgovačku razmjenu uvijek je u tome da razmjena donosi učesnicima profit, koji ostvaruju mijenjajući međusobno
robe i usluge uz profit koji se očituje manjim utrošcima inputa, koji su rezultat različitih komparativnih troškova.


7
Merkantilisti su željeli razvijati industriju i trgovinu da bi učinili državu jakom i bogatom, pa su smatrali ograničenja uvoza najpogodnijim
načinom da postignu svoj cilj. Adam Smith vjerovao je da slobodan razvoj proizvodnih snaga najbolje služi napretku. Akumulacija
kapitala , tehnološki napredak i povećana podjela rada postupno uzrokuje da će proizvodnja po glavi stanovnika rasti. Ricardo je o tom
imao daleko sumornije mišljenje: povećanje stanovništva dovest će do nižih nadnica i plaća, do oskudice zemljišta, a kroz to i više rente;
od toga će trpjeti profiti, pa će gospodarski rast kao rezultat toga, stagnirati. Taj je pesimizam zvonio kroz cijelo 19. stoljeće, pribavivši
ekonomici ime turobne znanosti. Prema Marxovoj teoriji također, “razvoj” je značio pad, dakako u kapitalizmu. Marxova makroekonomska
teorija podsjeća i potječe od Ricarda, ima međutim dramatski zaključak: propast kapitalističkog sustava.
Optimistički pogled Adama Smitha, koji se pokazao daleko više realističan, utjecao je na briljantnog ekonomistu John Stuart Mill-a
(1806-1873) te kasnije na Josef Alois Schumpetera (1883–1950) i Friedrich August von Hayek-a (1899–1991). Ovaj potonji je u vrijeme
kada su se ekonomisti, pobornici slobodnog tržišta mogli nabrojati na prste, vizionarski upozoravao na opasnost planiranja i miješanja
države u poslovno odlučivanje. Moramo spomenuti i ekonomistu Phillips-a, po kojemu je poznata Phillipsova krivulja. Hayek bijaše
toliko uvjerljiv da se može reći da je on glavni spasitelj tržišnog gospodarstva, što je potvrđivao ne samo radovima, već i praktičnim
rješenjima američki ekonomist, osnivač Čikaške Škole ekonomike, Milton Friedman, ekonomist i nobelovac.


Neoklasična ekonomska teorija, sazdana na idejama A. Smith-a u 20. stoljeću počinje se usmjeravati na stacionarnu državu, tj. ekonomski
krug koji se okreće u istom krugu i gdje su sve ostale količine i veličine jednostavno ostatak. Time bi ekonomski život ušao u svoju
završnu fazu. Ekonomist A.C. Pigou npr. time negira štednju i investicije, tako da problem gospodarskog rasta nestaje iz vidokruga, kao


140




ŠUMARSKI LIST 3-4/2007 str. 37     <-- 37 -->        PDF

R. Sabadi: UČINCI HRVATSKOG ŠUMARSTVA I PRERADE DRVA NA STANJE BILANCE PLAĆANJA . Šumarski list br. 3–4, CXXXI (2007), 137-154
Pretpostavka o specijalizaciji izvedena je na primjeru
da se svijet sastoji samo od dvije zemlje. Ta pogreška
ne dovodi u pitanje zaključke do kojih se dolazi razmatranjem
trgovine na osnovama naprijed opisanih zakona,
već valja voditi računa da se osim specijalizacije
između samo dvije zemlje, ona događa u svim zemljama
svijeta. Mnogobrojne zemlje proizvode drvo i drvne
proizvode, no neke preferiraju da drvo i drvne proizvode
kupuju od zemalja koje imaju u području te proizvodnje
komparativne prednosti. Umjesto da dođe do
specijalizacije u proizvodnji roba i usluga apsolutnih i
komparativnih prednosti, u proces se uključuju sve
zemlje svijeta. Kako sve te zemlje trguju robama i uslugama
pod različitim uvjetima (terms of trade), poput
zbivanja u mikroekonomici, stalna ravnoteža ne može
se postići, već rezultati međunarodne razmjene osciliraju
oko relativnog ekvilibrija (ravnoteže). Kako se ovo
načelo i prečesto krši, dokaze za to moguće je pronaći
posvuda, u svim zemljama (npr. gotovo sve države podržavaju
nerentabilne nacionalne zrakoplovne kompanije,
Britanija podržava nerentabilnu poljoprivredu,
SAD da bi sačuvali vlastite izvore nafte, kupuju u arapskim
i latinskoameričkim zemljama, itd.).


Sljedeći razlog napuštanja specijalizacije je nedostatak
perfektne konkurencije između zemalja i tržišne
strukture roba i usluga koje se razmjenjuju. Valja voditi
računa da tržišna struktura roba uvjetuje mikroekonomski
oblik proizvodnje i prodaje na domaćem tržištu,
a slijedom toga i na međunarodnom. Niti jedna zemlja
ne može se nadati da će partneri druge zemlje trgovački
striktno poštovati načelo perfektne konkurencije, bez da
iste poštuju i u vlastotoj zemlji, a upravo je to svakodnevan
slučaj.


Treći razlog da do ekvilibrija ne može doći pri maksimizaciji
apsolutnih i relativnih prednosti u proizvodnji
u pojedinim zemljama su stalne promjene količina i
cijena inputa, te kolebanja njihovih cijena i promjenama
u tehnologiji, sve izazvano različitim utjecajima
nezavisnim o procesima makro- i mikroeokonske situacije
i uvjeta trgovine izazvanih tim ili drugim čimbenicima.
U šumarstvu i preradi drva imali smo krajem


20. stoljeća primjer totalnog poremećaja ponude i tražnje
šumskih proizvoda zbog dvije pojave razornih oluja
u alpskom europskom dijelu, posljedice kojih su
gotovo potpuno izmijenile do tada na neki način uravnotežene
čimbenike proizvodnje, ponude, tražnje, cijena
itd. Do promjena razloga za razmjenu u pravilu dolazi
kada u jednoj ili nekoliko zemalja proizvođači
počnu gubiti apsolutnu ili relativnu prednost, što će
izazvati sasvim sigurno smanjenje prednosti specijalizacije
kao poticaja za međunarodnu razmjenu i podstaći
ulazak na tržište novih kompetitora.4


Transportni troškovi također utječu na pojednostavnjenu
sliku teorije vanjske trgovine. Transportni su
troškovi nedjeljiv dio specijalizacije jedne zemlje u trgovini.
Učinak transportnih troškova sužava granice
unutar kojih postaje trgovanje profitabilnim.


Tražnja mora biti jaka da opravda potpunu specijalizaciju,
ako to nije slučaj, specijalizacija se u slučaju i
najmanjeg poremećaja uvjeta trgovanja može pretvoriti
u katastrofu.


Nepostojanje ograničenja kao što su carine i kvote.
Radi se o umjetnim preprekama kojima se jedna zemlja
zaštićuje od pretjeranog uvoza koji ugrožava nacionalno
gospodarstvo.


To bi ukratko bili razlozi zbog kojih se države ne
smiju u potpunosti specijalizirati u realnom svijetu. Iz
svega proizlazi jednostavan zaključak da su dobra i
usluge razmjenjivane među različitim zemljama, ako
su komparativni troškovi pod kojima se to obavlja
unutar granica vladajućeg domaćeg odnosa alternativnih
troškova. Izračunavanje prosječne stope rasta iz
krajnjih podatkovnih točaka


Imamo dvije skupine podataka neke funkcije, npr.
kretanje izvoza i uvoza drvnih i šumskih proizvoda (poluproizvoda,
carinski tarifni broj 44) koji je padao i rastao
u razdoblju 1990–2006. od P1990 do P2006, kako slijedi:


P IZVOZ u 000 US$ UVOZ u 1000 US$


P1990
183 883 15 724
418 000 290 074


P2006


Godišnju stopu rasta moguće je izmjeriti i s uspostavljenom
prirodnom eksponencijalnom funkcijom
dobiti željenu prosječnu stopu rasta sustavom eksponencijalnih
jednadžbi. Dvije skupine podataka mogu
se izraziti izrazom:


S =P × ert


Iz tablice 1 prikazano je hrvatsko kretanje izvoza i
uvoza šumsko drvnih poluproizvoda (Iako su u količinama
i vrijednostima uključeni predmeti relativno visoke
obrade (npr. parket, građevinska stolarija, utenzilije,
marketarija i sl.), radi se o proizvodima koji se u
daljnjem procesu proizvodnje proizvoda finalne potrošnje
rabe kao inputi i kao takvi imaju specifičnju tržišnu
strukturu, sa svim gospodarskim posljedicama.


4
Apsolutna prednost (Absolute Advantage). U međunarodnoj trgovačkoj teoriji to je sposobnost neke zemlje da proizvede neko dobro uz
apsolutno niže troškove, mjereno čimbenicima utrošaka (inputa), od svojih trgovačkih partnera.
Komparativna prednost (Comparative Advantage) u međunarodnoj trgovinskoj teoriji je sposobnost neke zemlje da proizvede neko
dobro uz niže troškove od nekih drugih dobara i usluga.
Protekcionizam (Protectionism). Politika kojom se zaštićuje domaća industrija od strane konkurencije.
Carina (Tariff). Porez na uvozna dobra.
Uvozna kvota (Import Quota). Ograničenje količine nekog dobra koje smije biti u zemlju uveženo u određenom razdoblju.


139




ŠUMARSKI LIST 3-4/2007 str. 36     <-- 36 -->        PDF

R. Sabadi: UČINCI HRVATSKOG ŠUMARSTVA I PRERADE DRVA NA STANJE BILANCE PLAĆANJA . Šumarski list br. 3–4, CXXXI (2007), 137-154
ili ne. U posljednjem slučaju pristup u NATO postao bi također upitan, budući
da bi ogromne svote novca za naoružanje morale biti sačuvane za financiranje
naprijed predloženog programa. Politički, čini se najboljim status Hrvatske
kao neutralne, nezavisne države.


Ključne riječi: Vanjska trgovina drvom i gospodarsko usmjerenje.


UVOD – Introduction


U petnaest godina otkako postoji Republika Hrvatse
ne predajemo očaju već da s optimizmom gledamo u
ska kao samostalna država, mogli bi dramatskim rječ-budućnost.
nikom reći da je to bilo razdoblje “znoja, krvi i suza” i Prateći politička i gospodarska kretanja, moramo


da je gospodarski i društveni razvoj poprimao i poprizaključiti
da se i naša zemlja, unatoč stalnim prigovoma
vrlo često nepovoljne obrise. Strahote rata koji smo rima ulasku u EU sadašnjih članica (svih pretvorenih u
morali otrpjeti od onih koji su najmanje vrijedni da na-“svece” i “žrece” novog poretka, ne mareći što su do
plaćuju bilo kakve račune, mjereni brojem ubijenih, jučer činili), ipak odlučila da se pridruži toj tvorevini.1


li), i


izranjavanih, silovanih i drugih mučenika, ne možemo


Ušli mii u u EU ili ne, radi vlastitog življenja, moramo


ukloniti iz naše memorije, pa se moramo okrenuti sebi


poraditi da stvorimo prvi preduvjet za napredak, a taj je


i vlastitom gospodarstvu, da bi bar malo olakšali teret


ostvarenje pozitivne i dinamične bilance plaćanja s


kojega unutar sebe nosimo, i da bi se razinom životnog


inozemtstvom (ili ako uđemo u EU s tuzemtvorm, ne


standarda približili najboljima u svijetu, za što imamo


želimo li biti sluge kao što bijasmo kroz tisuće godina).


gotovo sve uvjete: bogatu i najljepšu zemlju na svijetu,
vrijedan i inteligentan narod, te naposlijetku volju da


Zašto se mora trgovati sa stranim zemljama?
Why to trade with foreign countries?


Pojedine zemlje imaju različite razloge da trguju Prema Zakonu komparativnih troškova, ako međujedna
s drugom. Priroda je prirodne izvore razbacala narodni uvjeti prelaze okvire postavljene domaćim
posvuda, tako da pojedine države imaju prirodne izvoomjerima
alternatnivnih troškova, trgovina prestaje
re kao što su rudače, nafta, šume itd., dok druge to nebiti
profitabilnom. Uz naprijed pobrojane uvjete da do
maju. Drugi razlog je u tome što su mnogobrojni izvori trgovine uopće dođe između dvije ili više zemalja,
resursa vezani a priori uz geografski položaj, kao npr. osnovni je preduvjet postojanje specijalizacije temeljetropsko
drvo, južno voće i sl. Treće, katkada se događa ne na apsolutnoj i relativnoj komparativnoj prednosti.3
da pojedina država, unatoč djelotvornoj proizvodnji, Ako bi se ovoga dosljedno držali, svaka bi se zem


na vlastitom tržištu nailazi na takvu tražnju, koju ponulja
specijalizirala i prestala bi svaka promjena i nastalo
da iz vlastitih izvora nije u stanju podmiriti. mrtvilo. Razloga da se zemlje nikada u potpunosti ne


Do trgovine dolazi i stoga što pojedine zemlje imaju specijaliziraju ima velik broj, od kojih glavne valja
gospodarske prednosti pri nekoj od proizvodnji, što se nabrojati.
objašnjava zakonom komparativnih troškova.2


Budućnost će ubrzo pokazati da li će i koliko ta tvorba trajati i da li je to upravo ono najbolje što Europi i svijetu treba – za sada EU nije
više sklonost da se nešto postigne, već sudbina. Zar se nije svaki rat vodio da bi prestali svi ratovi? Što je rezultat: ratuje se na svim
stranama, sve češće i okrutnije!


2
Načelo komparativnih prednosti
Ekonomisti vele da će, općenito govoreći, za čovječanstvo biti prednost specijaliziraju li se ljudi u onim zanimanjima u kojima imaju
najveće komparativne prednosti, odnosno najmanje komparativne nedostatke, ostave li drugima da proizvode dobra i usluge za koja
imaju neznatnu sklonost. Načelo komparativne prednosti na temelju specijalizacije u trgovini i zanimanjima ima veliko značenje u teoriji
međunarodne trgovine.
Čuveni pijanist Vladimir Horowitz tipkao je na pisaćem stroju nevjerojatnom brzinom, no ipak je zaposlio tajnicu da mu rješava korespondenciju,
koja je brzinom tipkanja zaostajala uvelike za Horowitzem, zbog toga što je Horowitz ispravno držao da je bolje rješenje da
svira na klaviru, što je donosilo ogromne komparativne prednosti glede tipkanja na pisaćem stroju. Tim primjerom ovo načelo može
objasniti sve ili gotovo sve slučajeve i potvrdu postojanja ovog načela.
Opportunity (Alternative) Cost. Troškovi propuštene prilike (Alternativni troškovi). To su troškovi proizvodnje neke robe mjereni
gubitkom povoljne prilike da se proizvede sljedeća najpovoljnija roba umjesto nje, za isto vrijeme i utroške sirovina, amortizacije i ostalih
materijala (inputa).
Zakon komparativnih troškova kaže da će države ostvariti profit trgujući s drugim zemljama ako (a) imaju različite odnose alternativnih
troškova i (b) ako međunarodni uvjeti trgovine leže unutar granica utvrđenih domaćim odnosima alternativnih troškova. Sasvim pojednostavnjeno,
povod za trgovačku razmjenu uvijek je u tome da razmjena donosi sudionicima profit, koji ostvaruju mijenjajući međusobno
robe i usluge uz profit koji se očituje manjim utrošcima inputa, koji su rezultat različitih komparativnih troškova.


3
Vidi: R. Sabadi, 1988., Osnove trgovačke tehnike, trgovačke politike i marketinga u šumarstvu i drvnoj industriji, Sveučilište u Zagrebu,
Šumarski fakultet – Udžbenik.




ŠUMARSKI LIST 3-4/2007 str. 39     <-- 39 -->        PDF

R. Sabadi: UČINCI HRVATSKOG ŠUMARSTVA I PRERADE DRVA NA STANJE BILANCE PLAĆANJA . Šumarski list br. 3–4, CXXXI (2007), 137-154
agrikulturnog sektora omogućuje se radnicima zapošljavanje
u industriji, a da pri tom ne dolazi do ozbiljnih
smetnji u ponudi hrane.


Agrikulturni sektor potreban je da bi osigurao dostatnu
ponudu hrane i sirovina potrebnih industriji i
urbanim industrijskim radnicima. Zanemari li se poljodjelstvo
i uslijed toga nastupi prekid redovite opskrbe
prehrambenih proizvoda i industrijskih sirovina zasi


vina,
,, zas
gurno će doći i dolazi do teškoća u industrij cje


riji
ii t
tte
ee cje
lokupnom gospodarskom i društvenom razvoju neke
zemlje.


U ranim razdobljima, industriji je bilo potrebno da
namakne strana sredstva plaćanja kako bi se uvozili
strojevi i sirovine koje ne bi bilo moguće proizvoditi u
vlastitoj zemlji. Od tada su primarni proizvodi glavnim
izvorom izvoznih prihoda zemalja u razvoju, gdje poljodjelstvo
mora odigrati ovu vitalnu zadaću.


Razvojni plan industrijalizacije zahtijeva značajne
iznose za investicije. Budući da je najveći dio narodnog
dohotka tih manje razvijenih i nerazvijenih zemalja
stvaran u poljoprivredi, ona mora biti ujedno i glavnim
izvorom ušteda.


Industrija ne može funkcionirati ili ekspandirati
djelotvorno do konkurentne razine sve dok se ne stvori
dovoljno snažno tržište. Napredan poljoprivredni sektor
omogućuje takve potrebe industrije.


Naprijed izrečene teze sigurni su recept da se
pokrene razvoj nerazvijenih zemalja. Bez obzira na to
što je u industrijski razvijenim zemljama broj zapo


rezultat takvih čudnih stajališta.


slenih od ukupnog broja, po tendenciji padajući, poljoprivreda
i ondje ostaje značajnim čimbenikom gospodarskog
rasta i približno slobodnog tržišta, temeljenog
na ponudi i tražnji.


Razvijeni svijet vjerojatno ne može opstati ako zanemari
svoj poljoprivredni sektor i tržište prepusti
zemljama u razvoju, koje svoj razvoj, sljedeći prirodni
put toga razvoja, moraju na ovaj ili onaj način započeti
u poljodjelstvu.


Neizvjesno je doduše kakve prepreke trebaju premostiti
zemlje kojima od jedne do dvije trećine narodnog
dohotka dolazi iz poljoprivrede, pretežito naturalne
(subsistentne = subsistence agriculture). 8


Raspad sustava središnjeg planiranja, koji je vladao
oko pedeset godina u nekadašnjem Sovjetskom savezu,
a poslije 2. svjetskog rata bijaše transplantiran u
različitim oblicima i različitim zemljama, ne može se
pripisati tržištu u tim zemljama, već naprotiv, njegovu
postojanju. Od tržišnih struktura koja s obzirom na
čimbenike proizvodnje, te ponudu i tražnju, jedina
oblast gdje vlada približno perfektna konkurencija, je
poljoprivreda. Baš stoga, što u poljoprivredi vladaju
strukture približne perfektnoj konkurenciji, ta oblast je
u neku ruku mjerilom djelotvornosti narodnog gospodarstva.
9


1930. godine vraća se stari pesimizam u novom obliku; kao stagnacija i neprekidne depresije. U Keynesijanskom svijetu ideja gospodarskog
rasta postaje najvažnijom paradigmom. Svladavanje deflacije postala je urgentnim ciljem da bi se stiglo značajnije proučiti
razvoj dohotka kroz dulja razdoblja. Makar razmišljanja dalje budućnosti nisu nedostajala u “General Theory”, Keynes u pravilu uzima
proizvodne mogućnosti i stanje tehnologije kao date. On promatra učinak dohotka od investicija, a ne učinak kapaciteta. To je očigledna
jednostranost, ustvari suprotno od jednostranosti, koja se susreće među ekonomistima klasicistima.
Poslije 2.svjetsko rata dolazi do rasta zanimanja za gospodarskim rastom, koji od tada zauzima neviđen zamah. Za takav interes ima


og
ggražličiti
ražličitiražličitih
hh uzroka. U
UU prvi red dolazi gospodarski oporavak Europe i Dalekog Istoka, a posebno povećana stopa rasta narodnog gospodarstva.


Ekonomska povijest puna je primjera zemalja koje su izjednačavale industrijalizaciju s gospodarskim rastom, zanemarujući pritom
poljoprivredu. Mexico je npr. zanemarivao poljoprivredni sektor prije Drugog svjetskog rata, pa je bio prisiljen godišnje uvoziti u
ondašnjim vrijednostima (koje su u odnosu na današnji paritet cijena 1/5–1/10) oko 21 milijuna US$ godišnje, što je značajan iznos pri
ograničenim rezervama stranih sredstava plaćanja za važan industrijski uvoz.
U vrijeme početka vladavine Perona u Argentini dolazi do smrzavanja cijena poljoprivrednih proizvoda u nastojanju da se zaštiti urbano
radništvo na račun poljoprivrednog sektora narodnog gospodarstva. Uz niže cijene međutim, pada poljoprivredna proizvodnja i prihod
od izvoza, najveći dio od toga bijaše smrznuto goveđe meso, pada proporcionalno jednako tako. Na taj način dolazi do problema uzrokovanih
negativnom bilancom plaćanja s inozemstvom zbog nedostatka stranih sredstava plaćanja.


8
1975. godine, jedna od mnogoljudnih zemalja Indija, u pojedinim sektorima sa značajnim industrijskim kapacitetima, imala je 72 % svih
zaposlenih u poljodjelstvu, s tim da se u posljednjih 30 godina od tada, situacija jedva promijenila, gdje nekontrolirana demografska
eksplozija poput termita troši za puko održavanje cjelokupan ne mali gospodarski rast te privrede.
Kina pak, sa 1,3 milijardne stanovnika, već danas ima industrijske i poljoprivredne kapaciteta u pojedinim sektorima narodnog gospodarstva,
da industrijski razvijene zemlje, moraju htjele to ili ne, kako ne bi ugrozili svoj gospodarski razvoj, prilaziti mjerama zaštite,
poznatim još od doba merkantilizma (npr. nedavni sporazum sa SAD o kvotama uvoza tekstila i tekstilnih proizvoda iz Kine).


9
Višegodišnja iskustva skupljena u traženju idealnog modela za djelovanje u poljoprivredi potječu iz SAD. Ekonomisti teoretičari intenzivno
su znanstvenim metodama istraživali, na koji način iskoristiti činjenicu da je poljoprivreda oblast ljudske djelatnosti najbliži
željenom modelu perfektnog tržišta, na koji način učiniti da se uklone glavni nedostaci koji u toj oblasti vladaju (nizak koeficijent elasticiteta
tražnje, efekt paukove mreže i dugo vrijeme od trenutka donošenja poslovne odluke /što i koliko sijati/ do rezultata te odluke
/žetva/). Prihvati li se, prema iskustvu mnogogodišnjih eksperimenata, mjerenja i dobivenih rezultata, suvremena poljoprivredna politika,
poradi stabilizacije prijeko potrebne da se svladaju niski koeficijenti elasticiteta tražnje i efekt paukove mreže, industrijski razvijenih
zemalja sve se više okreće ograničavanju obradivih površina i podsticanja uzgoja specificiranih kultura. Dakako, jedan od uvjeta na tom
putu svakako je u održavanju proizvodnosti ljudskog rada i kapitala na maksimalnoj razini u datim uvjetima.


141




ŠUMARSKI LIST 3-4/2007 str. 46     <-- 46 -->        PDF

R. Sabadi: UČINCI HRVATSKOG ŠUMARSTVA I PRERADE DRVA NA STANJE BILANCE PLAĆANJA . Šumarski list br. 3–4, CXXXI (2007), 137-154
djelskih i ostalih proizvoda i bez prijelaza roba i usluga
preko granice. Šumarstvo, industrija piljene građe i
finalni drvni proizvodi bi od sadašnje intermedijarne
potrošnje od 4,5 % od ukupne potrošnje porasle na oko
6–7,8 % intermedijarne potrošnje. To bi izazvalo reakciju
kroz cjelokupan gospodarski sustav u povećanju
bruto domaćeg proizvoda (uvaživši dakako radikalno
usmjeren pad uvoza kako u potrošnji finalnih drvnih
proizvoda, tako i logističkim potrebama u primarnoj i
sekundarnoj potrošnji narodnog gospodarstva.


Provjerom ovoga koncepta ukoliko bi se on pokazao
točnim, smanjuje se uvelike zadaća države u
usmjeravanju gospodarskih aktivnosti. To daje veliku
mogućnost za smanjenje državne potrošnje i povećanja
njezine djeltvornosti.20


Bez sumnje pilanarstvo treba u Hrvatskoj okrupniti,
budući da spada po proizvodu i broju proizvođača u ka-


Slika 4. Izvoz i uvoz drva i drvnih proizvoda hrvatske


tegoriju strukture perfektne konkurencije. To isto valja
reći za gotovo sve poluproizvode kategorizirane pod
car. brojem 44. U šumarstvu pak neizbježno će biti potrebno
povećanje djelotvornosti ljudskog rada.21 Pritom
je logično očekivati da bi u industriji prerade drva, uslijed
konkurencije, također moralo doći do ogromnog
povećanja proizvodnosti rada, da bi se na tržištu, poglavito
stranom, komparatvna prednost postojanja ovakvih
šuma kakve imamo uopće mogla realizirati.


Nema nikakvog smisla praviti se pametnim nakon
što se nešto dogodilo i govoriti “ja sam to rekao”, ali je
očigledno da je izgradnja velikih tvornica namještaja u
bivšoj državi bila skupa zabluda. Radi se o nehomogenim
proizvodima, o velikom broju proizvođača i mnogim
drugim različitostima, gdje je prvi preduvjet uspjeha
na tržištu dinamična, maloserijska proizvodnja proizvoda
finalne uporabe uz visoku kakvoću i najveću


Figure 4 Exports and imports of croatian forest products
Izvor – Source: Statistika vanjske trgovine Republike Hrvatske, DSZ, Zagreb


Jedan prijatelj pisca ovog rada, inače uvaženi profesor ekonomike na Sveučilišttu u Cambridge-u, na zaključke o neuništivoj i smrtonosnoj
korupciji u Hrvatskoj, rekao je: “Kill the state” (Ubijte državu).


21 U Hrvatskoj se danas na svekolike silvikulturne radove i upravljanje preko 11 000 sati na 1 000 šumom obrasle površine. Ako je vjerovati
podacima iz industrijski razvijenih zemalja u Europi, tak utrošak ne prelazi oko 6 000 sati na 1000 ha godišnje, šumom obraslih
površina.; Vidi: Prijedlozi za poboljšanja u ustroju i organizaciji rada poduzeća “HRVATSKE ŠUME”, Komisija za poboljšanje rada
HŠ p.o., Zagreb, 1998.




ŠUMARSKI LIST 3-4/2007 str. 44     <-- 44 -->        PDF

R. Sabadi: UČINCI HRVATSKOG ŠUMARSTVA I PRERADE DRVA NA STANJE BILANCE PLAĆANJA . Šumarski list br. 3–4, CXXXI (2007), 137-154
Niski koeficijenti elasticiteta
tražnje pridonose nestabilnosti dohotka
u agrikulturi. Ono što upada
u oči u tablici 2 je da je većina
koeficijenata elasticiteta tražnje
uglavnom niska. Uz izuzetak ulja,
ovaca i janjadi te teladi, svi su elasticiteti
manji od jedinice. Neki od
elasticiteta posebno su niski – npr.
tražnja za pšenicom i zobi u
domaćoj uporabi iskazane su virtualno
perfektnim inelasticitetom.


Ponuda na poljoprivrednim tržištima
može oštro oscilirati kao rezultat
klimatskih prilika i drugih nepredvidivih
čimbenika. Drugim riječima,
neelastična tražnja znači da
se cijene oštro mijenjaju s promjenom
ponude, te da prihodi poljodjelaca
padaju s porastom ponude.


Slika 2. Tržišta s visokim i niskim elasticitetom tražnje (roba A)
Cijene poljodjelskih proizvoda Figure 2 Markets with high and Low Demand Elasticities (Good A)
podložne su značajnim oscilacijama.
Jedan od razloga za to, što gotovo
svi ti proizvodi imaju niske
koeficijente elasticiteta tražnje. To
znači da najmanje promjene u količinama
ponude, koje su pak rezultat
nepredvidivih čimbenika kao što su
vremenske-klimatske prilike. Efekt
paukove mreže daljim je uzrokom
nestabilnosti poljoprivrednog tržišta.
Poljoprivrednici naginju uzimanju
tekućih cijena kao indikatora pri
odlučivanju što i koliko sijati u sljedećoj
godini. To pak dovodi do premašaja
ili podbačaja u odnosu na
aktualnu tražnju u godini žetve, pa
uslijed toga, zbog niskog leasticiteta
tražnje, dolazi do djelovanja
efekta paukove mreže, sa svim pratećim
posljedicama.


Perfektna konkurencija zahtijeva,
kao što je naprijed opisano, velik
broj dobro informiranih proiz-Slika 3. Tržišta s visokim i niskim elasticitetom tražnje (Roba (B)
vođača i kupaca, nijedan od njih Figure 3 Markets with High and Low Demand Elasticities (Good B)


17 G.E. Brandow, 1961., Interrelations among Demands for Farm Products and Implications for Control of Market Supply, Bulletin 680
(University Park Pa; Pennsylvania State University Agricultural Experiment Station, pp.59>


18 Opći naziv za mjeru ili stupanj osjetljivosti mijenjanja jedne varijable na promjene druge.Elasticitet tražnje u odnosu na cijenu stupanj je
reagiranja na količinsku tražnju jednog dobra na promjene cijene tog dobra. U vezi s elasticitetom cijena tražnje, dobra s elasticitetom
tražnje “1” imaju jedinični elasticitet tražnje u odnosu na cijenu, dobra s elasticitetom tražnnje >1 klasificiraju se kao “luksuzna dobra”,
a dobra s elasticitetom tražnje <1 mogu biti klasificirana kao “inferiorna dobra”. Prema takvim kriterijima kao luksuzno dobro među
poljoprivrednim proizvodima moguće je svrstati jedino neke vrste mesa i jestiva ulja. Sasvim je drugačije stanje šumskih proizvoda, koji
posjeduju gotovo bez izuzetka koeficijent elasticiteta tražnje u odnosu na cijenu veći od 1, dakle spadaju u luksuzne proizvode. Osim
ogrjevnog drva i drvenog ugljenaĆ (Vidi: Sabadi, R., 1977., Istraživanja determinanti tražnje sobnog i kuhinjskog namještaja u garniturama
u Jugoslaviji u razdoblju 1962.-1974., Šumarski faklutet u Beogradu, Doktorska disertacija.




ŠUMARSKI LIST 3-4/2007 str. 43     <-- 43 -->        PDF

R. Sabadi: UČINCI HRVATSKOG ŠUMARSTVA I PRERADE DRVA NA STANJE BILANCE PLAĆANJA . Šumarski list br. 3–4, CXXXI (2007), 137-154
Iz svega iznešenog moglo bi se, stoje li prednje
tvrdnje, zaključiti da bi tržišne strukture, kao najpoželjnije,
koje omogućuju kontinuiranu optimizaciju
gospodarskih resursa, mogle biti perfektna i monopolistička
konkurencija. Ako je to doista kako smo utvrdili,
tada bi dio nacionalne gospodarske djelatnosi valjalo
specijalizirati u smjeru podsticaja poljodjelstva u
šumske industrije, i to dijelova koji je najbliži perfektnoj
i monopolističkoj konkurenciji. U više od pola stoljeća
iskustva vidjelo se u Hrvatskoj (i ostalim dijelovima
bivše države) da neselektivno svaštarstvo može
ozbiljno smanjiti gospodarski potencijal, pa bi sada, u
novim okolnostima, valjalo to stalno imati na umu.14
To ne mora značiti da se u slijepom vjerovanju kako je
članstvo Hrvatske u EU preduvjet da se riješimo svih
zala. Podsterkači stvaranja EU čine sve to, možda i ne
znajući, da bi SAD zadržale svoje vodstvo na svim područjima,
smatrajući Kinu i ostale zemlje Dalekog
istoka još uvijek zlom, ali bez europske pozitivne razjedinjenosti.
Povijest nas uči da se tisućama godina nijedna
mega država, sastavljena od heterogenih naroda,
rasa i vjera, nije mogla duže vrijeme održati. Možda
budućnost EU neće slijediti istu sudbinu.


Zbog činjenice da tržišta poljodjelskih proizvoda
približno ispunjavaju uvjete za perfektnu konkurenciju,
provođenje analize ponude i tražnje čini u takvom
slučaju vrijednom da bi se shvatio tržišni bitak ove tržišne
strukture. Izgleda oportunim da se ovakva analiza
započne, s elasticitetom ponude i tražnje poljodjelskih
proizvoda.


Elaticiteti tražnje. 1961. godine ekonomist G.E.
Brandow, suradnik agronomske eksperimentalne stanice
Držanog Pennsylvania Univerziteta načinio je opširnu
studiju tražnje za poljodjelska dobra.15 Elasticitet
tražnje indikator je za proizvod da li se radi o inferioirnom
proizvodu (e<1), normalnom proizvodu (e 1)
ili pak luksuznom proizvodu (e>1). Definicija bi se
mogla izraziti kako slijedu: “Koeficijent elasticiteta
tražnje u odnosu na dohodak potrošača mjeri postotne
promjene potrošačeva realnog disponibilnog prihoda
u jedinici vremena”. To bi značilo da za neki proizvod
s koeficijentom elasticiteta tražnje <1 tražnja za tim
proizvodom će porastom realnog disponibilnog prihoda
stanovništva (rdp/stan) padati, tj. potrošač će povećanjem
svojeg rdp/stan prelaziti na skuplje (i vjerojatno
kvalitetnije) proizvode. Pri koeficijentu elasticiteta
e=1 znači da će potrošač, poraste li mu rdp/stan za x %,
izdavati za konkretan proizvod elasticiteta e=1, za x %


više (ili manje, ako se rdp/stan smanji). U slučaju e>1
znači da će porastom rdp/stan iznadprosječno rasti
tražnja za konkretnim proizvodom.16


Rezultati Brandowljevih istraživanja, koeficijenti
elasticiteta tražnje poljodjelskih proizvoda prikazani
su u sljedećoj tablici 2.


Tablica 2. Koeficijenti elasticiteta tražnje za poljoprivrednim
proizvodima
Table 2 Coefficient of Demand Elasticities for agricultur


al products
(po G.E. Brandow-u)17


Poljodjelski proizvod


Goveda
Telad
Svinje
Ovce i janjad
Purani
Jaja 0,23
Mlijeko, porabljeno za


tekuće mlijeko i vrhnje
evaporirano i kondenzirano
sir
sladoled
maslac
ostale uporabe
Ulje od soje *
Ulje od pamučnih sjemenki *
Ostala jestiva ulja *
Životinjska mast i slanina *
Bezalkoholni napici **
Voće i orasi


Povrće
Šećer *


Krompir, slatki krompir
Sušeni grah, grašak, zemni orah (kikiriki)


Pšenica **
Neoljuštena riža ***
Raž ***


Kukuruz ***
Zob ***


Ječam ***


* Veleprodajne količine i cijene
** Maloprodajne količine i cijene
*** Bez količina namijenjenih izvozu ili za tov stoke


Koeficijent


elasticiteta


tražnje “e”18


0,68
1,08
0,46
1,78
0,92


0,14
0,26
0,54
0,11
0,66
0,36
3,99
6,92
7,04
0,54
0,36
0,36


0.10
0,18
0,11
0,23
0,02
0,04
0,04
0,03
0.01
0,07
H


14 Hrvatska je prije Domovinskog rata i “pretvorbe” brojala manje od stotinjak većih pilana – kapaciteta preko 10 000 m3 oblovine godišnje
i još oko tridesetak manjih privatnih pilana kapaciteta <5 000 m3 god. Poslije “pretvorbe” i rata broj pilana i njiho razmještaj u pot-


v
vv r
punosti se mijenja – samo njihov broj prelazi 450! U konkurenciji s velikim mega pilanama koje se podižu i rabe u Europi, izvoz je
moguć samo onda ako je jedan ili više resursa plaćen ispod tržišne cijene (sirovina? ljudski rad?)


15 G.E. Brandow, 1961., Interrelations among Demands for Farm Products and Implications for Control of Market Supply, Bulletin 680
(University Park Pa; Pennsylvania State University Agricultural Experiment Station, pp.59>
16 IZVOR: Sabadi, R., 1982., “EKONOMIKA – Osnovi gospodarske analize u šumarstvu i drvnoj industriji”, Sveučilište u Zagrebu




ŠUMARSKI LIST 3-4/2007 str. 42     <-- 42 -->        PDF

R. Sabadi: UČINCI HRVATSKOG ŠUMARSTVA I PRERADE DRVA NA STANJE BILANCE PLAĆANJA . Šumarski list br. 3–4, CXXXI (2007), 137-154
kupovini postići najnižu cijenu. Bit ove tržišne strukture
je da nijedan kupac niti proizvođač ne vodi brigu o
posljedicama vlastitih poslovnih odluka (tj. odluka kupiti,
odnosno prodati proizvedeno) na druge sudionike
na ovom tržištu. Svaki kupac i prodavač, pojedinačno
uzevši, toliko su prema udjelu na tom tržišti maleni, da
nemaju, niti mogu imati utjecaj na druge. Kako između
proizvođača (odnosno prodavaoca) i kupaca nema međusobne
konkurencije, ovo tržište je impersonalno.


Homogen proizvod je onaj kojim perfektni impersonalni
konkurenti trguju međusobno. To je slučaj
kada se roba kupuje ili prodaje kao istovjetna, bez posebnih
obilježja po kojima bi bilo moguće identificirati
proizvođača. Kupac ne brine o izvoru konkretnog homogenog
dobra i nema preferencija na robu nekog specifičnog
prodavatelja (proizvođača). S druge strane,
prodavateljima nije stalo komu prodaju, ne preferirajući
nijednog između svojih kupaca.


Ne postoji nikakav sporazum ili umjetno ograničenje.
Svi gospodarski subjekti pri perfektnoj konkurenciji
djeluju nezavisno, bez ikakvih međusobnih sporazuma
bilo s koje strane.


Perfektna mobilnost resursa još je jednim od preduvjeta
perfektnog tržišta. To znači da radnici mogu posao
mijenjati po želji, jednako kao i mjesto zapošljenja.
Isto tako poduzeće (poljodjelsko gazdinstvo) može
svoje kapacitetne mogućnosti povećavati (umanjivati)
kako mu to odgovara, može na tržište doći ili ga
napustiti kada god mu to odgovara. Dalja pretpostavka
je da ne smije biti nigdje prisutan monopol na resurse,
vlasnici prirodnih i proizvedenih resursa slobodni su i
usmjeravaju se na područja maksimalne profitabilnosti
(maksimizaciji dobitka).


Perfektno poznavanje tržišta. Svi prodavatelji i
kupci poznaju prirodu proizvoda i cijenu. Iz toga slijedi
da nijedan kupac neće ponuditi višu cijenu od one
ustanovljene na tržištu, što dakle pretpostavlja slobodno
djelovanje ponude i tražnje.


Moguće je pri tom načiniti razliku između čiste konkurencije
i perfektne konkurencije. Model čiste konkurencije
ublažava pretpostavke (4) i (5), uzimajući u
obzir manju mobilnost resursa i manje poznavanje tržišta,
dok pretpostavke 1–3 vrijede za oba modela.


Ako je na tržištu samo jedan prodavatelj, nastaje tržišna
struktura monopola. U tom slučaju radi se o homogenom
proizvodu, zato što ne postoji još neki proizvođač
koji bi bio u stanju ponuditi sličan proizvod, kao
niti blizak supstitut.


Ako tržišnu tražnju podmiruje mali broj proizvođača,
nastaje tržišna struktura oligopol. Ovisno o tome da


li oligopolisti podmiruju tražnju za homogenim ili diferenciranom
proizvodom nastaju tržišne strukture čistog
ili diferenciranog oligopola.


Monopolistička konkurencija takva je tržišna struktura
na kojemu izvjestan, relativno velik broj proizvođača,
podmiruje tržišnu tražnju s diferenciranim proizvodima.


Osim gornjih temeljnih modela, postoje još brojne
varijacije. Ako se na tržištu pojavljuje samo jedan kupac
(dakle ne prodavatelj), nastaje tržišna struktura
monopsona. Podmiruju li tražnju na tržištu samo dva
proizvođača, takva se tržišna struktura naziva duopol.
Pojavljuje li se na tržištu samo mali broj kupaca, uz
mali broj vrsta proizvoda, takva se pak tržišna struktura
naziva oligopson.


Tržišna struktura gdje se za jedan proizvod na tržištu
pojavljuju samo jedan proizvođač i jedan kupac, tržišna
struktura takvog tipa zvat će se bilateralni monopol.


Ako sveukupnu tražnju može podmiriti samo jedan
proizvođač, tada imamo slučaj prirodnog monopola.


Ako je ekonomija obujma malena13, a tržišna tražnja
velika, a samo velik broj proizvođača može, uz
ostale nepromijenjene uvjete, tu tražnju zadovoljiti,
razvija se perfektna konkurencija.


Uvjeti za perfektnu konkurenciju, kao najpoželjniji
oblik tržišne strukture, ne postoji nigdje u stvarnom svijetu.
Neki tržišni oblici međutim, daleko su bliži našim
teoretskim modelima no drugdje. Želimo li vidjeti perfektnu
konkurenciju ili nešto tome slično na djelu, najpogodnijim
primjerom čini se da je moguće naći u poljodjelstvu.
Poljoprivredno tržište zasigurno ispunjava
uvjete, ili bar približno, da na tom tržištu postoji bezbroj
malih poduzeća (gazdinstava). Krajem sedamdesetih
godina 20. stoljeća nešto manje od 8 % ukupne poljoprivredne
proizvodnje u SAD proizveli su nezavisni farmeri,
3/5 od te proizvodnje, proizvela su gazdinstva s
godišnjim ukupnim prihodom ispod US$ 50.000. Velike
korporacije s godišnjim prometom preko 1 milijun US$,
sudjelovale su sa samo 13 % u ukupnoj proizvodnji.
Uvjet homogenosti proizvoda i dobro informiranih kupaca
i prodavatelja usko vrijedi za većinu poljodjelskih
tržišta, odnosno roba. Postavlja se pitanje: što je odlučno
u snazi malih gazdinstava u poljoprivredi? Odgovor
je možda lakše naći zapitamo li se što je moglo biti
uzrok promašaju velikih korporacija da bi bile tako
uspješne kao ostale djelatnosti u industriji? Povijest
svojevremenog brzog, napuhanog, “agribusiness”-a


n
kasnih šezdesetih, u tomje je pogledu ilustrativan.


Ekonomija obujma (Economies of Scale) dobitak u proizvedenim količinama i/ili trškovima zbog povećanja prozvodnog poduzeća (ili
npr. poljodjelskog gazdinstva).




ŠUMARSKI LIST 3-4/2007 str. 41     <-- 41 -->        PDF

R. Sabadi: UČINCI HRVATSKOG ŠUMARSTVA I PRERADE DRVA NA STANJE BILANCE PLAĆANJA . Šumarski list br. 3–4, CXXXI (2007), 137-154
Poduzeće, poljoprivredno gazdinstvo
ili farma, jedinice su privređivanja,
koje u procesu proizvodnje
specifičnih dobara nabavljaju
različite proizvodne čimbenike
(input-e) i u procesu proizvodnje,
kombinacijama tih inputa proizvode
proizvode (output-e), koje
prodaju na tržištu. Valja dodati da
je poduzeće i poduzetništvo u poslovanju
vezano uz neizvjesnost,
tako da je svako poduzeće i poduzetništvo
vezano uz rizik.


Pod prirodom proizvoda razlikujemo
homogene i diferencirane
proizvode. Proizvodi su homogeni
ako su identični i ne razlikuju se
međusobno, npr. takvi da svi proizvođači
koji proizvode homogen
proizvod dolaze na tržište gdje susreću
iste takve proizvode drugih
proizvođača. Dobar primjer za to
jest npr. pšenica, kukuruz i ostale
poljodjelske sirovine, kao i šećer,
brašno itd. Proizvodi su diferencirani
ako ih kupci mogu razlikovati
i na taj način iskazivati određene
preferencije (npr. automobili, pokućstvo,
odjeća, itd.).


U slučaju da bezbroj proizvođača
proizvodi homogen proizvod,
kojeg kupuje bezbroj kupaca, tržišna
struktura na kojoj se to odvija
naziva se perfektna konkurencija
ili perfektno konkurentno tržište
koje ima sljedeće značajke:


Broj kupaca i proizvođača je
velik. Svaki od brojnih kupaca ili
prodavača neznatan je u odnosu na
tržište. Budući da nijedan kupac ili
prodavač nije dovoljno velik da bi
utjecao na cijene, ova se uzima kao
parametar izvan njihove kontrole.


Svaki proizvođač pritom nastoji
svoj proizvod prodati uz najvišu
cijenu, dok svaki kupac nastoji pri


Tablica 1. Klasifikacijske značajke tržišnih struktura


Table 1 Classification of Characteristics of Marketing Structures
Broj poduzeća


Priroda proizvoda – Nature of the Product


No of
Producers Homogen – Homogenous Diferenciran – Differenciated
Perfektna konkurencija Monopolistička konkurencija


Mnogo – Many


Perfect Competition Monopolistic Competition
Cisti oligopol Diferenciran oligopol


Malo – Few


Pure Olygopoly Differenciated Olygopoly
Jedan – One Monopol – Monopoly -


Izvor – Source: Sabadi, R., 1982., “Ekonomika“ Sveučilište u Zagrebu,
Šumarski fakultet


Slika 1. Efekt paukove mreže
Figure 1 Cobwebb Effect


Efekt paukove mreže posljedica je agrikulturne neizvjesnosti, plus dugačko razdoblje poljoprivredne proizvodnje. Potrebna je cijela
godina da se uzgoji najveći dio usjeva, poljodjelci moraju sijati prije nego znaju cijene u trenutku žetve. Efekt paukove mreže drugim je
izvorom nestabilnosti poljoprivrednog tržišta. Pretpostavimo da je na sl.. prikazan uzgoj pšenice. Recimo da je žetva u prvoj (1) godini
donijela povećanje cijena uslijed smanjenja tražnje. U očekivanju da će se cijena održati ili porasti, zemljoradnik slijedeću godinu
povećava proizvodnju. Uslijed toga cijena pada ispod ravnoteže, u točku 2. Visoke i niske cijene se nastavljaju smjenjivati, proizvodeći
paukovu mrežu prikazanu na slici 2.
Efekt paukove mreže kompliciran je kada se radi o više poljoprivrednih usjeva. U literaturi se to ilustrira najčešće primjerom ciklusa
kukuruz-svinje, gdje buduća sjetva zavisi o cijenama živih svinja (ili svinjskog mesa). Rezultat je kompli


liciran ishod fluktuacija kroz
velik broj godina.




ŠUMARSKI LIST 3-4/2007 str. 40     <-- 40 -->        PDF

R. Sabadi: UČINCI HRVATSKOG ŠUMARSTVA I PRERADE DRVA NA STANJE BILANCE PLAĆANJA ... Šumarski list br. 3–4, CXXXI (2007), 137-154
Opća ekonomska načela o maksimizaciji učinaka rati trajno uravnoteženje platne bilance plaćanja s inočimbenika
proizvodnje kao osnovnog polazišta mikro- zemstvom, glavnog uvjeta gospodarskog razvoja.
ekonomske teorije očigledno ne vrijede u poljoprivre- Naprijed iznesene tvrdnje znanstveno su ispitane razdi,
što su pokaza1l0i primjeri sovjetskih kolhoza, američ- ličitim vrstama i oblicima ekonometrijskih izračuna i
kog agrobiznisa , jugoslavenskih poljoprivrednih za- prava je šteta da ti izračuni nisu uvršteni u nacionalni
druga i izraelskih kibuca. Njihovo trajanje vezano je model gospodarske optimizacije, da se ne govori o ukljuviše
uz politiku (bivši SSSR, Jugoslavija, rat u kojemu čenju tih rezultata u modele radova za pristup u EU.11
se Izrael nalazi desetljećima, ili pak krive pretpostavke
izvedene iz mikroekonomske teorije u slučaju američ- Poljoprivredna tržišta približno odgovaraju tržišnoj


strukturi perfektne konkurencije više od bilo koje od
kog agrobiznisa). ljudskih privrednih djelatnosti. Najveći dio proizvoda


Općepoznata činjenica je da je Hrvatska zemlja, s prilično je homogen, proizvodi se od velikog broja relapokrivenošću
oko 1/3 suhozemnog nacionalnog terito- tivno malih proizvodnih jedinica (poljoprivrednih gazrija
šumom prirodnih, visokovrijednih autohtonih vrsta dinstava). Iz tog razloga na poljoprivrednom tržištu poza
umjerenu eurameričku klimatsku zonu, karakteri- stoji idealna prilika za primjenu analize ponude i tražstičnih
vrsta. nje. Poljoprivredna tržišta općepoznato su nestabilna.


Hrvatska ima jednu značajnu prednost koja se sa- Nizak elasticitet tražnje i tzv. efekt paukove mreže
stoji u relativno rjeđoj naseljenosti, uslijed čega je dje- (Cobweb effect) pridonose toj nestabilnosti. Od tride


lo


lomična specijalizacija ka proizvodnji i izvozu moguća setih godina 20. stoljeća pa sve do naših dana, države su


u proizvodnjama koja zahtijeva fertilne površine za po- podupirale programe ekstenzivnih cjenovnih podsticaja,
ljodjelsku i šumarsku proizvodnju, te za kreaciju krajo- da bi osujetile fluktuacije u dohocima poljoprivrednika.


braznih područja korištenih za turiza . rva dva na- eoretski, tržišna struktura nekog proizvoda o
cionalna resursa, zemljište pod šumom i za poljodjel- đena je njegovom prirodom i brojem onih koji ga


stvo, pogodan klimat i zadovoljavajuće količine pre-izvode i troše.12
cipitacija kao dodatan resurs, mogu Hrvatskoj osigu


10
Neuspjeh kojega su velike korporacije doživjele kako bi napravile velik iskorak naprijed u poljoprivredi, nije nastao zbog toga što to one
nisu htjele i pokušavale. Kasnih šezdesetih godina 20. stoljeća neka su uvažena poduzeća jurnula u poljodjelstvo, ponukani dugoročnim
izgledima oskudice hrane, porezih olakšica i iskustvom da bi poljoprivredno gazdinstvo od 4 000 ha površine trebalo biti deset puta
djelotvotnije od farme površine samo 400 ha obradive površine. Zlatne žetve međutim nikada nije bilo.
Ponajprije u očekivanjima nije bilo ekonomije obujma. United Brands (korporacija čuvena po Chiquita banane) uznastojala je da osvoji
oko 1/4 tržišta salate u glavicama SAD, programom kupnje koji je firmu stajao 17 milijuna US$. Već 1970. poslovanje je bilo 8 milijuna


a


US$10 gubitka i u izvješću poreznoj upravi da na “razini poljoprivrednog gazdinstva veličina ne donosi nikakve značajne uštede


u


troškovima”. Još k tom u izvješću se dodaje: “Obrada zemlje ima teška ograničenja glede veličine promatrane sa stajališta ekonomije
obujma”. Do istih zaključaka došla velika bostonska firma S.S. Pierce. Ovi potonji pokušali su uzgajati jagode na blokovima površine
oko 200 ha, dok su lokalni poljodjelci< uz intenzivanu pažnju jagode uspješno uzgajali na površinama oko 10–20 ha. Pierce je vrlo brzo
zapao u teškoće, stvorivši 4,5 milijuna US$ gubitka na ukupan prihod od 10 milijuna US$.
Kronična nestabilnost cijena poljprivrednih proizvoda bila je i ostala neprijateljem agribiznisa.Bogata i značajna firma Robert di Giorgio
(koja bilježi godišnji promet šezdesetih na oko 1/2 milijarde US$ iskazuje: “… želite li redovitu zaradu tijekom razdoblja od pet do deset
godina, to je teško postići u poljodjelstvu. Baveći se poljodjelstvom, podložni ste stvarima izvan vaše kontrole – vrijeme, prevelika
ponuda, premala ponuda, te uvjeti na tržištu”. Ta je firma onda, radi diversifikacije, ostala u ukupnom poslovanju u poljodjelstvi samo s
2 %.
U ostalim gospodarskim oblastima, velike korporacije bore se protiv ovakve vrste nestabilonosti značajnom i dobro organiziranom marketinškom
vještinom, ali se po svemu čini da te vještine prema iskustvima ne pomažu u poljobiznisu. Proizvođač kućnih potrepština
PUREX namjeravao je povećati konkurenciju dodavanjem paleti svojih proizvoda pšenicu i pamuk. Već su se međutim 1974. povlačili
iz tih poslova koliko god su mogli. Isto je tako firma UNITED BRANDS pokušavala masivnom prodajnom kampanjom izgraditi s proizvodnom
markom identificiran proizvod salate, što se sve pokazalo bezuspješnim, jer nisu bili u stanju ostvariti nikakav profit.
Konačno, velike korporacije ulaskom u poljobiznis natovarile su si na leđa nevolje sa sindikatima, koje su se umjesto smirivanja, povećavale.
Npr. korporacije PUREX i TENACO zajednički su pridonijele sporu s moćnom američkom sindikalnom organizacijom Cesar
Chavez’United Farm Workers.
Neki direktori korporacija , kao npr. Robert Schramm iz SUPERIOR FARMING Co. (subsidijarna korporacija čuvene SUPERIOR OIL
Co iz Houstona, pomišljao je da ima mjesta korporaciji u poljobiznisu, pod uvjetom da uprava korporacije shvati cikličku nesigirnost
prirode poljoprivrede. Poslije je priznao da taj njegov pothvat, ne samo da nije dao profit u pet godina, već niti u petnaest.


11


Vidi: Sabadi, R., 1984., Dugoročni razvoj šumsko-prerađivačke reprodukcijske cjeline u SR Hrvatskoj, RZZR, STH, Zagreb Sabadi, R
et al., 1989., Znanstvene osnove dugoročnog razvoja šumarstva i prrerade drva u Hrvatskoj i Jugoslaviji, Sveuč. u Zagrebu, Šumarski
fakultet; Sabadi, R., 1989., Primjedbe i prijedlozi u vezi savjetovanja o šumskogospodarskim područjima i organizaciji šumarstva održanom
u Zagrebu, ŠL 113 (1989) 481–484.


12


Nizak elasticitet tražnje poljoprivrednih proizvoda pridonosi nestabilnosti dohodaka poljodjelskih kućanstava. Na slici 1. prikazana je
hipotetička krivulja tražnje dvaju poljoprivrednih dobara, A i B. Povećanje proizvodnje proizvoda A za 25% izazvat će pad cijene za
polovicu, povećanje proizvodnje dobra B za 25 %, koje ima drukčiji koeficijent elasticiteta tražnje, izazvat će pad cijene za samo 0,25
novčanih jedinica.
Nepredvidiva narav i nizak elasticitet tražnje nisu jedini izvori nestabilnosti cijena u poljoprivredi. Tridesetih godina 20. stoljeća ekonomisti
su, u nastojanju da primijene analizu ponude i tražnje na poljoprivredna tržišta, uočili fenomen koji je poslije postao poznat pod
imenom efekt paukove mreže (cobweb effect).


142




ŠUMARSKI LIST 3-4/2007 str. 35     <-- 35 -->        PDF

STRUČNI ČLANCI PROFESSIONAL PAPERS Šumarski list br. 3–4, CXXXI (2007), 137-154
UDK 630* 717


BILANCE PLAĆANJA – ŠTO ČINIMO I ŠTO BI SE MOGLO ĆINITI


THE EFFECTS OF CROATIAN FORESTRY AND FOREST INDUSTRIES
ON COUNTRY’S BALANCE OF PAYMENTS – WHAT IS BEING
DONE, AND WHAT COULD BE DONE


Rudolf SABADI*


SA


SAŽETAK: Vanjska trgovina bilo koje zemlje, u slučaju da nije uravnotežena,
izaziva nepredvidive političke i socijalne probleme.


Položaj Hrvatske, dok je bila u sastavu bivše SFRJ, poput ostalih njezinih
sastavnica, bio je okarakteriziran stalnim negativnim saldom kako u robnoj,
tako i u platnoj bilanci te države.


Negativna bilanca plaćanja s inozemstvom bila je glavnim uzrokom akutnog
manjka tekućeg kapitala, uslijed čega je privreda stalno poslovala s teškoćama,
jer nije bilo moguće stvoriti potreban obrtni kapital. To se posebice
osjećalo, kao uostalom i drugdje, u gospodarskoj grupaciji šumske industrije.


Raspadom i osamostaljenjem Hrvatske situacija se glede teškoća nije bitno
izmijenila, osim što je struktura kruženja kapitala u potpunosti promijenila
strukturu.


Ovaj rad prikazuje kretanja izvoza i uvoza šumsko-drvnih proizvoda i na
temelju ranijih istraživanja autora i većeg broja uvaženih ekonomista, iznose
se uz izvjestan pridržaj kako prema budućnosti, tako i položaju Hrvatske, pristupi
li u EU. Iz saznanja o nacionalnim resursima, čini se da bi specijalizacija,
za koju se autor zalaže, trebala obuhvatiti jedan dio nacionalnog gospodarskog
bića na temelju apsolutnih komparativnih prednosti, dok bi ostatak trebao
da se stimulira na načelima komparativnih prednosti, i to u jedan racionalan i
dinamičan nacionalni gospodarski sustav.


Dosadašnja saznanja takva usmjerenja izgleda nalaze u poljodjelstvu
(zbog povoljnih klimatskih uvjeta koji stimuliraju visoke prinose klorofilne
asimilacije, relativna rijetka naseljenost, visok postotak poljodjelskog pučanstva
i velike površine obradivih površina uz povoljne hidrološke prilike),
zatim u šumarstvu i preradi drva, za što stoje na raspolaganju prirodi bliske
visoko vrijedne šumske sastojine koje pokrivaju jednu trećinu suhozemne
površine države, uz visokokvalificiranu radnu snagu, spremnu na početna
odricanja zbog bolje budućnosti. Treće područje moglo bi i trebalo bi biti
integralni turizam (transport, ugostiteljstvo itd) tako da bi ostatak nacionalne
proizvodnje mogao biti uključen u integralni turizam ili kao višak za izvoz,
kojim bi se prihodima podmirile, mogli bismo reći, sve nacionalne uvozne
potrebe, a vjerojatno i više od toga, dakako uz sredstva priljeva iz prve dvije
grupacije. Za očekivati je da bi ovakvo usmjerenje moglo pučanstvu Hrvatske
zajamčiti visok životni standard, bez obzira da li bi Hrvatska pristupila u EU


*
Redoviti sveuč. prof. u m., dr. sc. Rudolf Sabadi, dipl. ing. šum.,
dipl. oec., Zagreb, Račkoga 12, (385 01 46 10 262)