DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2007 str. 54 <-- 54 --> PDF |
D. Grgurević: BOTANIČKI VRT U PADOVI liječnika predavača na katedri o ljekovitom bilju. On je želio da studenti vide i upoznaju bilje u prirodi – vrtu, a ne samo po opisu ili herbariju. Za potrebe uzgoja bilja iznajmio je od susjednog samostana Svete Justine za 25 dukata površinu od 1,86 ha. Botanički vrt projektirao je venecijanski veleposlanik plemić Daniel Barbariga, osoba velikog znanja i kulture, prevoditelj (s latinskog na talijanski) čuvenog Vitruvijevog djela o arhitekturi. Gradnja vrta povjerena je Andreu Moroniu iz Bergama. Brzo je napredovala i studenti su već godinu dana kasnije mogli vidjeti i učiti na ljekovitim biljkama u prirodi. Izgradnja kružnog ogradnog kamenog zida oko vrta promjera 84 m započeta je 1551. godine. Četvora vrata od kovanog željeza ugrađena su 1704. godine. Pred južnim ulazom je bazen s kipom Teofrasta, kojega se smatra ocem botanike, postavljen također početkom sedamnaestoga stoljeća. Vodom za brojne bazene i zalijevanje napaja se iz izbušenog arteškog bunara, koji ima stalnu toplinu. S vremenom (sredinom XVII stoljeća) na zid je nadograđena kamena ograda (balustrada) od istarskog T:.2. Staklenik sa Götheovom palmom (Chamaerops Humilis – L.) Figure 2 Glasshouse with the Goethe’s Palm (Chamaerops humilis L.) Šumarski list br. 3–4, CXXXI (2007), 155-158 kamena, a na njoj su postavljene biste znamenitih osoba. Otprilike sto godina kasnije postavljena je i bista najvećeg botaničara, svestranog Carla Linnea. Tako ograđen i zatvoren Botanički vrt bio je u stvari srednjevjekovni Hortus conclusus, simetričan, podijeljen na 4 kvadrata i 250 parcela. U središtu puteva je fontana, a ravne puteve povezuje okrugli put paralelno s vanjskim zidom. Na ulazu po sugestiji D. Barbara na mramornoj ploči uklesan je na talijanskom i latinskom natpis s upozorenjima za posjetitelje vrta. Prvi upravitelj bio je Luigi Squalerno zvani Anguillara (1546–1561). On je prvi dobio naziv “Botaničar i učitelj Botaničkog medicinskog vrta u Padovi”. U to je vrijeme u vrtu uzgajano 1 800 biljaka, a maksimum od 160 000 biljnih vrsta postignut je 1854. godine. Danas se u vrtu kultivira oko 6 000 raznih biljaka (1973. godine). S vremenom je vrt prešao ograđeni prostor, kompletiran je laboratorijem, knjižnicom, herbarijem i što je posebno značajno osim ljekovitih, počele su se uzgajati i druge biljke. Zahvaljujući tim nazorima u njega su prvi put introducirane biljke iz dalekih egzotičnih zemalja. One su danas raširene po Europi i svijetu, primjerice krumpir 1590. godine i suncokret 1568. godine, koji su temelj prehrane, zatim bagrem – Robinia pseudoacacia – L. 1662. godine, kanadska lozica Parthenocissus quinquefolia – Pl. 1642. godine, ali i agresivni pajasen – Ailanthus glandulosa – Desf. 1769. godine, itd. U Botaničkom vrtu radili su istaknuti botaničari. Među njima se ističe znameniti Šibenčanin prof. Roberto Vi s i a ni , dugogodišnji direktor botaničkog vrta (1837–1878 god.). Napisao je djelo Flora Dalmatica, u tri velika toma. U njoj je obradio 2250 biljnih vrsta i nižih taksonomskih jedinica. Od toga je po prvi put opisano 5 novih rodova i 60 vrsta. Na kraju svakog toma označio je uz hrvatski i latinski naziv. Pokopan je u kamenom sarkofagu na starom šibenskom groblju sv. Ane. Istakao se u hortikulturnoj djelatnosti, pa je za istraživanje oplodnje vanilije Vanila planifolia – Andr. nagrađen zlatnom kolajnom Hortikulturnog društva u Beču. Organizirao je i prvu izložbu cvijeća 1845 god. u tadašnjoj Lombardskoj venetskoj kraljevini, u čast 300 obljetnice osnutka botaničkog vrta. Visiani (1836–1878) je nastavio rad G. Marsilia, koji je izvan ogradnog zida realizirao arboretum sa četinjačama. R. Visiani ga je dovršio sadnjom cedrova, borova, dvije magnolije, a izveo je i brežuljke s krivudavim stazama u engleskom stilu. Za pretpostaviti je da su i prvi botaničari i vrtlari u najstarijem Hrvatskom botaničkom vrtu u Trogiru, danas (zapuštenom) Parku Garanjin, školovani ili radili u Padovanskom botaničkom vrtu. Padovanski botanički vrt zbog čuvenosti posjetili su mnogi uglednici. Posebno se naglašava posjeta W. |