DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2007 str. 55 <-- 55 --> PDF |
D. Grgurević: BOTANIČKI VRT U PADOVI Šumarski list br. 3–4, CXXXI (2007), 155-158 Slika 3. Padova – Botanički vrt Cyperus papyrus – L. Figure 3 Padua – the Botanical Garden Cyperus papyrus L. Göthea godine 1786., koji je nadahnut vrtom napisao “Preobražaj biljaka”. Njemu u čast nazvana je “Geteova palma” žumara – Chamaerops humilis – L. koja je u stvari posađena dvjesto godina prije, 1585. godine. Brižno se njeguje i čuva. Uz prastare žumare ovdje se još uvijek nalaze neke stablašice iz vremena nastanka vrta. Tako je do 1984. godine postojala konopljika Vitex agnus castus – L za koju se pretpostavlja da je posađena daleke 1550. godine, a moguće i prije. Tu je i stara platana Platanus orientalis – L. iz 1680. godine, ginko – Ginko biloba – L. od 1756., a zatim jedna od najstarijih magnolija u Europi – Magnolia grandiflora L., itd. LITERATURA Gaspardatto, C. – “Padova” – Storti, l996. god. Guida dell’Orto Botanica – Padova 1973. Orto botanico di Padova – katalog Dimore giardini Storici – “Giorgio Mandadori! – 1997. C a s s i n a , G., Orto Botanico dell’Universita di Padova, – Giardini: il nuovo Grand Tour – 1999. g. Matković, P., – Godina 1978. posvećena je u našem vrtlarstvu Robertu Visianiju “Hortikultura” 1976/3; 1978/1. Slika 4. Padova – Botanički vrt Victoria cruziana Figure 4 Padua the Botanical Garden Victoria cruziana Značajna novost uvedena je 1989. godine kada je otvoren put za slabovidne s biljkama opisanim u Brailleovom pismu. Danas vrt ima površinu od 2,19 ha i 6 000 uzgajanih biljaka i isti izgled kada je izgrađen. Nalazi se u središtu grada i pripada Sveučilištu u Padovi. Vrijeme posjeta je od travnja do listopada 9,00–13,00 i 15,00–18,00 sati, a od studenog do ožujka je zatvoren. Posjeta se plaća i ne mora se najavljivati. Studenti i skupine prirodnjaka imaju slobodan ulaz. Od 1997. godine je pod zaštitom UNESCO-a. Posjetitelji dobivaju lijepi katalog s osnovnim podacima o vrtu i preporučeni itinerer za razgledanje. Za nas krajobrazne djelatnike šumare, agronome i ljubitelje bilja sve je interesantno. Ostali bi dugo upoznavali i divili se biljkama. Sigurno je da je isti utjecao na razvoj botanike, ali i na osnutak botaničkih vrtova u Italiji i Europi. Svakako bi bilo interesantno doznati njegov utjecaj na Garanjinov botanički vrt u Trogiru, jer i ovdje još uvijek postoji prastara konopljika – Vitex agnus castus – L., ogromni libanski cedar – Cedrus li- bani – Lavs, umjetni brežuljci i druge sličnosti. Također to su mjere u nacrtu – Pertiche Padova- n a , ali iznad svega osoblje koje dolazi iz Padove kao G. Miotto, zatim kontakti između osnivača botaničkog vrta I. L. Ga r ag n i n a sa stručnjacima iz Venecije i Padove G. Arduinom i arhitektom G. Selvom. – References Matković, P. Svjetski botaničar Robert Visiani – Hortikultura 1976/3. F a cc in i , M. – Guida ai Giardini d’Italia “Ottaviano” 1983. G rg u re v i ć , D. “Park Garanjin u Trogiru, najstariji botanički vrt u Hrvatskoj, Šumarski list broj 7–8/2005. |