DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/2007 str. 57     <-- 57 -->        PDF

STRUČNI ČLANCI PROFESSIONAL PAPERS Šumarski list br. 3–4, CXXXI (2007), 159-163


UDK 630* 432


ŠUMSKI POŽARI I POŽARNA ZNANOST


FOREST FIRES AND FIRE SCIENCE


Tomislav DIMITROV*


Repetitio est mater studiorum
Cikličko ponavljanje godina s uspjelom i manje uspjelom
zaštitom šuma od požara, nastavit će se sve dok ne bude
znanstvena pristupa u uspostavi suvremene organizacije,
koja će slijediti svjetske trendove požarne znanosti
i koja će uključivati povezivanje Hrvatske
u globalnu požarnu zajednicu.


SAŽETAK: U ovom je članku dan kratak prikaz iz opsežne studije o razvoju
organizirane zaštite šuma od požara u našoj zemlji, koja je začeta pod kraj
1981. godine, kao i o nekim nedostacima toga razvoja. Članak se usredotočuje
na dva stajališta požara na otvorenom: požarno istraživanje i požarno
upravljanje.


Znanstveno istraživanje proširuje poznavanje o požarima na otvorenom.
Nova znanja i tehnologije koje se razvijaju bit će potrebni da podrže učinkovito
požarno upravljanje u jednoj sve više kompleksnoj okolici.


Prirodna uloga požara u šumskim.ekosustavima postaje sve više zanimljivom
i stoga požarno upravljanje zahtijeva daleko više znanja o vatri i znatno
više sofisticiranog odlučivanja, nego što je to s nadzorom vatre.


K l j u č ne r i j e č i : Sustavi za podršku u odlučivanju, tipovi goriva, zapaljivost
i gorivost šumskih goriva, izvješće eksperata iz Kanade, klima-požarna
područja.


UVOD – Introduction
Ničega novog o šumskim požarima u našoj zemlji, zaštite šuma od požara iz kojih je razvidna potreba za
osim u konačnu zaključku, u ovom članku neće biti, jer potporom u općem razvoju preventivne zaštite šuma


je već više puta o toj temi pisano u stručnim časopisima od požara. Podosta je pisano i o svjetskim dostignući“
Šumarski list” “Vatrogasni vjesnik”, “Hrvatske šume” ma požarne znanosti i o potrebi za njihovom prilagodi
drugima. bom našim prilikama. Ono što je neznano (uvjetovano


Kako se tema o preventivnoj zaštiti ciklički ponavklimom
koja zatopljava) je kakvo će biti ljeto 2007.
lja već više od petnaestak godina, valja se ukratko prigodine,
a time i žestina šumskih požara kojima se treba
sjetiti sadržaja dosadašnjih analiza razvoja sustava suprotstaviti.


KRONOLOGIJA – Chronology


Još u prosincu 1981. godine radna skupina određe-svom “Programu mjera za korištenje specijalnih avionih
republičkih organa i organizacija tadašnje SRH u na za gašenje šumskih i drugih požara” uvrstila je po


sebno poglavlje o znanstveno-istraživačkom radu u za


štiti šuma od požara. Time je tadašnjem Republičkom


Tomislav Dimitrov, dipl. ing,


hidrometeorološkom zavodu (RHMZ-u) dana podloga


silvometeorolog, Vladimira Ruždjaka 9 c, Zagreb




ŠUMARSKI LIST 3-4/2007 str. 58     <-- 58 -->        PDF

T. Dimitrov: ŠUMSKI POŽARI I POŽARNA ZNANOST Šumarski list br. 3–4, CXXXI (2007), 159-163
Slika 1. Eksperimentalni laboratorij sagrađen 1994. u Makarskoj
(Osejava), s dijelom instrumentarija za istraživanje zapaljivosti
i gorivosti živih i mrtvih šumskih goriva, godinama
je prazan i neiskorišten.


Figure 1


Slika 2. Laboratorijsko testiranje zapaljivosti i gorivosti drvolikog
vrijesa (Erica arborea) u eksperimentalnoj postaji
INRA-e u Ruscasu (Francuska).


Figure 2 Laboratory testing of combustibility and flammability of
the tree heath (Erica arborea) at INRA experiment station
in Ruscas (France)




ŠUMARSKI LIST 3-4/2007 str. 59     <-- 59 -->        PDF

T. Dimitrov: ŠUMSKI POŽARI I POŽARNA ZNANOST
za izradu projekta “Program hidrometeoroloških aktivnosti
u zaštiti šuma od požara u SRH”, koji je uz ostalo
sadržavao i uspostavu eksperimentalnog poligona u
Makarskoj (sastoji se od glavne meteorološke postaje i
eksperimentalnog laboratorija) te ga u veljači 1986.
godine dostavilo na prihvaćanje tadašnjem Izvršnom
vijeću Sabora SRH.


U lipnju 1990. Izvršno vijeće Sabora prihvatilo je
Program i kao trajno rješenje donijelo Zaključak o financiranju
Programa hidrometeorološke aktivnosti u
zaštiti šuma od požara u SRH.


Na temelju tog zaključka i toga što je Makarska u
središtu primarnog klima-požarnog područja u Dalmaciji,
postignut je dogovor između RHMZ-a i Skupštine
općine Makarska o uspostavi eksperimentalnog poligona
na Osejavi. Općina Makarska svojim je sredstvima
sagradila dio objekta u kojemu je glavna meteorološka
postaja i ona djeluje od 1994. g. Međutim, zbog rata, ali
i zbog nenamjenskog trošenja dijela proračunskih sredstava,
namijenjenih financiranju hidrometeoroloških


Šumarski list br. 3–4, CXXXI (2007), 159-163


aktivnosti u zaštiti šuma od požara, u RHMZ-u, kao i
popunjavanja odobrenih radnih mjesta u Zavodu u Zagrebu
umjesto u Makarskoj, nastao je potpun zastoj u
uspostavi i radu eksperimentalnog laboratorija.


Kako poslije deset godina od prihvaćanja Programa
aktivnosti nikakva pomaka u Makarskoj nije bilo, stručna
skupina Hrvatske vatrogasne zajednice tijekom
2000. godine izradila je Prijedlog programa preventivne
zaštite šuma od požara u RH, koji je sadržavao i početak
rada eksperimentalnog laboratorija po uzoru na
Nacionalni institut za šumarska istraživanja INRA u
Francuskoj. Hrvatska vatrogasna zajednica svojim je
dopisom od 23. studenog 2000. poslala Prijedlog programa
Vladi RH, odnosno Goranu Graniću (tadašnjem
dopredsjedniku Vlade), te presliku Šimi Lučinu (tadašnjem
ministru unutarnjih poslova RH). Međutim, mišljenje
koje je MUP RH proslijedio 28. siječnja 2002.
godine Vladi RH, odnosno Goranu Graniću, uopće se
ne podudara ni s pismom HVZ, niti sa sadržajem Prijedloga
programa.


STOPIRANA EKSPERIMENTALNA POSTAJA
Experimental station put to halt


Ne prepoznajući bit i krivom interpretacijom preventivne
zaštite šuma od požara u pismu Vladi RH,
MUP je kao resorno tijelo za zaštitu od požara stopirao
uspostavu eksperimentalne postaje u Makarskoj. U toj
su se postaji trebala obavljati temeljna istraživanja zapaljivosti
i gorivosti submediteranskog raslinja radi
poboljšanja indeksa opasnosti od šumskog požara, što
bi omogućilo postupno uvođenje modela u procjenama
ponašanja šumskih požara (FBP), koji daje odgovore


kako će se u određenim meteorološkim uvjetima i na
određenoj vrsti goriva nastali šumski požar ponašati,
kolika je jakost vatrene fronte po dužnom metru, kao i
brzina širenja perimetra vatrene fronte. U početku bi tu
radili meteorolozi i šumari, a poslije bi, nakon postupna
prerastanja u institut požarnog istraživanja, radili
biolozi, ekolozi, informatičari, vatrogasci s dugogodišnjim
iskustvom i stručnjaci iz drugih znanstvenih
disciplina koje graniče s požarnom znanošću.


ODLUKE SE TEMELJE NA ISKUSTVU
Decisions are based on experience


Valja pri tome podsjetiti da su tijekom požarne sezone
1994. godine u Hrvatskoj boravila dva kanadska
eksperta za šumske požare, Cliff B. Smith i Murray W.
Macquarrie, koji su sročili izvješće: “Gospodarenje
šumskim požarima u hrvatskom jadranskom priobalnom
području”. Od početka uspostave organizacije za
zaštitu šuma od požara (studeni 1981.) do danas, naša
zemlja nije imala takvu temeljitu i cjelovitu ekspertizu
gospodarenja šumskim požarima kakvu to izvješće
sadržava, a sastoji se od 13 poglavlja s preporukama
koje su u tekstu dane s odgovarajućim popratnim informacijama.


Tada je kanadskim savjetnicima rečeno da se u Hrvatskoj
odluke o resursima za suzbijanje požara ne temelje
na podacima o gorivima, nego na iskustvu.


Na temelju Zakona o zaštiti od požara Vlada RH, na
prijedlog MUP-a, donosi i godišnji program aktivnosti
u provedbi posebnih mjera zaštite od požara od interesa
za RH.


U spomenutu se Programu tijekom 10 godina (zaključno
s 2000) za DHMZ kao izvršiteljem zadatka, uz
sudjelovanje Ministarstva poljoprivrede i šumarstva i
MUP-a, odnosio ovaj poseban stavak:


“Također treba nastaviti s istraživanjima glede značajki
i načina nastajanja i širenja požara u okolini
Makarske, poglavito zbog dosad utrošenih znatnih sredstava
na tom projektu te u tu svrhu u državnom proračunu
za 2000. godinu treba osigurati financijska sredstva.”


U Programu aktivnosti Vlade RH za 2001., kao i u
programima narednih godina, tekst ima posve drugi
sadržaj. Naime, izbačen je stavak o “nastavku s istraživanjima
nastajanja i širenja požara u okolini Makarske…”
a da pritom nije ponuđena nikakva alternativa.


Dakle, i dalje se treba boriti protiv vatrene stihije
“napamet”, odnosno “prema iskustvu”.


Nevjerojatna je činjenica da umjesto podrške razvoju
znanosti u nas, upravno-birokratska struktura koja




ŠUMARSKI LIST 3-4/2007 str. 60     <-- 60 -->        PDF

T. Dimitrov: ŠUMSKI POŽARI I POŽARNA ZNANOST
Šumarski list br. 3–4, CXXXI (2007), 159-163
izrađuje Program aktivnosti Vlade RH, izbacuje stavak


o uspostavi eksperimentalnog poligona u Makarskoj.
Još je nevjerojatnije da je Vlada RH u razdoblju od 10
godina uredno financirala izvršitelja i sudjelovatelja
radi izvršenja citiranog zadatka, a da na tome ništa nije
učinjeno. Postavlja se pitanje čemu služi poglavlje VI:
Izvješćivanje o provedbi aktivnosti iz Programa,
kada nema Vladine reakcije za (novcem poreznih
obveznika) plaćenu a neizvršenu aktivnost.
Posljednjih nekoliko godina u Programu aktivnosti
Vlade RH stoji hvale vrijedan zadatak županijama,
gradovima i općinama o donošenju planova zaštite od
požara, a posebice županijama na priobalju s gradovima
i općinama u njihovu sustavu. Međutim, nigdje
nije navedeno tko obavlja recenziju tih planova.


Dva člana Stručne skupine Hrvatske vatrogasne zajednice,
na vlastitu inicijativu izradila su recenziju jedne
Procjene ugroženosti od požara koju je obavila strana
poznata tvrtka. U poglavljima “Gašenje pretpostavljenog
požara otvorenog prostora”, “Klima” i “Klimatske
karakteristike” dana su mišljenja da ti odsječci nemaju
operativna obilježja i da jednostavno nisu vrijedni
komentara. To je mišljenje poslano MUP-u, Upravi
za inspekcijske i upravne poslove, a na to je odgovoreno
da “Vaš komentar (kritika) dijela sadržaja navedene
Procjene držimo razložnim, međutim, razumljivim samo
maloj skupini ljudi koja se bavi usko specijaliziranim
područjem meteorologije, ali ne nužno i stručnim
osobama, koje kao članovi tima izrađuju te i takve
procjene”.


KANADSKI SUSTAV (ILI RAZDOBLJE NAŠEG ZAOSTAJANJA)
The Canadian system (or a period of Croatia’s lagging behind)


Kanada je vodeća zemlja u znanstveno utemeljenim
pomagalima za odlučivanje u požarnom gospodarenju
(upravljanju). U kanadskoj šumskoj službi (Canadian
Forestry Service) razvijeni kanadski sustav za ocjenjivanje
opasnosti od šumskog požara (CFFDRS) jedan
je od nekoliko takvih sustava koji su u službi za nacionalnu
uporabu, a više ga je stranih zemalja prihvatilo u
određenom obliku, među njima i Hrvatska.


Kanadski sustav ima dva podsustava:


Meteorološki indeks požara (FWI) u Hidrometeorološkom
zavodu prilagođen je našem podneblju i
uveden na početku 1982. te daje samo jednu izlaznu
informaciju. Tročlani je stručni tim spomenuti sustav
stavio u operativnu uporabu, a njime se DHMZ
još služi i na temelju tog sustava organiziraju se
određene aktivnosti protupožarnih snaga.


Predviđanje ponašanja šumskog požara (FBP) daje
deset izlaznih informacija, među kojima je i žestinu
čelne vatre. Taj se podsustav u DHMZ za sada ne
može uvesti jer nije obavljena klasifikacija šumskih
goriva našeg priobalja i procjena vlage u njima s
obzirom na protekle vremenske prilike. Dakako,
nema ni stručnjaka s iskustvom u požarnom gospodarenju
iz stranih zemalja, da se i ne govori o
nužnoj obuci našeg tima u Francuskoj i usavršavanju
znanja u Kanadi.
Nepotpuno privremeno izdanje sustava FBP objavljeno
je 1984. godine, iako su objavljivane informacije
od eksperimentalnih projekata paljenja i istraživanja
stvarnih požara, kako su postojale raspoloživim. For


malna publikacija sustava završena je 1992. i posljednje
je dostignuće Kanadske šumske službe (CFS) u
praktičnijoj primjeni znanja o ponašanju vatre i istraživačkom
iskustvu radi općeg poboljšanja gospodarenja
šumskim požarima u Kanadi.


FBP omogućuje korisniku da predvidi brzinu širenja
(m/min), potrošnju goriva (kg/m2) i intenzitet
(kW/m) čelne, začelne ili bočne vatre, koji se neprestano
ubrzavaju sljedeći paljenje ili koji su dosegli uvjete
stabilna stanja prema svojoj okolici. Ta se obilježja
određuju žestinom pretežna požarnog vremena (zasnovano
na brzini vjetra i određenim komponentama sustava
FWI), tipu goriva, strmini nagiba, geografskoj lokaciji,
visini i nadnevku. Također je dan opći opis tipa
požara (npr. površinska vatra, vatra u krošnjama, prekidna
ili neprekidna). Jednostavan eliptički model rasta
vatre upotrebljava se u procjenjivanju veličine oblika
požara koji nastaje iz jednog izvora paljenja, nasuprot
uspostavljenoj liniji vatre.


Taj odsječak, osim prisjećanja na kanadske sustave


o procjeni opasnosti i procjeni ponašanja šumskog požara,
više govori o opstrukciji i razdoblju našeg zaostajanja
u primjeni tuđih iskustava u protupožarnoj zaštiti
i njihovih prilagođavanja našim uvjetima.
Nakon revizije (tijekom zime 2006./2007. slijedi
još jedna revizija), kanadski računalni sustav FBP97,
koji daje precizna predviđanja ponašanja vatre, može
se nabaviti od kanadske kompanije REMSOFT za 550
kanadskih ili 395 američkih dolara.


STRATEGIJA – Strategy


Isključivanje požara duž našeg priobalja nije fizički vrijedne resurse. Stoga, požarna politika u nas treba
moguće, niti ekonomski izvedivo, ali ni ekološki po-pokušati izbalansirati troškove suzbijanja s vrijednostiželjno.
Ipak se požaru ne može dopustiti da ide svojim ma izloženim riziku.
prirodnim tijekom kada ugrožava živote, imovinu ili




ŠUMARSKI LIST 3-4/2007 str. 61     <-- 61 -->        PDF

T. Dimitrov: ŠUMSKI POŽARI I POŽARNA ZNANOST
Znanstveno istraživanje proširuje naše poznavanje


o požarima na otvorenom. Požarna se opasnost može
pratiti i predviđati. Sustavi za procjenjivanje opasnosti
mogu unaprijed, prije nego što se vatra i pojavi, pozicionirati
resurse za suzbijanje požara. Stoga, požarno
upravljanje zahtijeva mnogo više znanja o požaru i
znatno više sofisticirana odlučivanja, nego što je to tako
s nadzorom vatre.
ZAKLJUČAK


Nakon ustroja Državne uprave za zaštitu i spašavanje,
treba očekivati pozitivan pomak na način što će na
primjeru poglavlja III. točke 27. Programa aktivnosti
Vlade RH za 2006. godinu (“U pripremi sezone posebnu
pozornost posvetiti prilagodbi i poboljšanju postojećih
te razvoju i pripremi novih metoda izračunavanja
indeksa opasnosti od nastanka požara na otvorenom
prostoru”) trebati poduzeti ove aktivnosti:


Uputiti prijedlog aktualnoj Vladi RH za što bržu uspostavu
eksperimentalne postaje u Dalmaciji.


Preuzeti osnivanje tima stručnjaka za specijalizaciju
u Francuskoj i Kanadi radi usvajanja novih zna


nja. Tim mora biti osposobljen za uspostavu ekspe-


LITERATURA


Alexander, M. E., R. A. Lanoville, (1989): Predicting
Fire Behavior in the Black spruce –
Lichen Woodland Fuel Type, of Western and
Northern Canada, Northern Forestry Centre, Edmonton,
Alberta.


Bertović, S. i dr. (1987): Osnove zaštite šuma od požara,
CiP, Zagreb.


Dimitrov, T. i V. Jurčec, 1989: Šumski požari i
vremenske prilike na Jadranu u 1988. godini,
Šumarski list, 11–12 / 1989, Hrvatsko šumarsko
društvo, Zagreb, 617–629.


Dimitrov, T. 1998: Gorenje globalne biomase, Šumarski
list, 9–10, Hrvatsko šumarsko društvo,
Zagreb, 443–455.


Simard, J. A. (1998): Wildland Fire in Canada – a Na


Šumarski list br. 3–4, CXXXI (2007), 159-163


Cilj gotovo svake odluke požarnog upravljanja potreba
je da se točno predvidi ponašanje vatre pod različitim
uvjetima gorenja. Kako će vatra napredovati –
brzo ili sporo – polazna je točka u bilo kojoj procjeni
radi kontroliranja neželjenih vatri. Na temelju tih informacija
započinje organizacija djelotvorna suzbijanja
šumskih požara.


-
Conclusion
rimentalnog poligona, funkcioniranje u izradi baze
podataka i razvoj novih metoda izračunavanja
indeksa opasnosti od požara. Za sada Hrvatska nema
kadrova za ostvarivanje tog zadatka.


U edukacijskom centru – Učilište vatrogastva i zaštite
i spašavanja, temeljito valja upoznati vatrogasce,
osobito s priobalnog područja, o sustavima
za procjenu opasnosti i procjenu ponašanja šumskog
požara.
Ispunjenjem tih triju uvjeta pridonijelo bi se razvoju
strategije i utjecaja na politiku upravljanja i gospodarenja
šumskim požarima u Hrvatskoj.


– References
Smith, B. C. (rujan, 1994): Gospodarenje šumskim
požarima u Hrvatskom jadranskom priobalnom
području (prijevod na hrvatski), Izvješće pripravljeno
za dir. marketinga amfibijskih zrakoplova
canadair g. Charlesa Garneaua.
Vučetić, M. 1998: Vremenske prilike i opasnost od
šumskih požara tijekom razdoblja lipanj-kolovoz
1998., Vatrogasni vjesnik, 9/1998, Hrvatska
vatrogasna zajednica, Zagreb, 23–25.
Vučetić, M. 2000: Meteorološki indeks opasnosti od
šumskih požara, Vatrogasni vjesnik, 3/2000,
Hrvatska vatrogasna zajednica, Zagreb, 38–40.
Van Wagner, C. E. at all (1992): Development and
Structure of the Canadian Forest fire Behavior
prediction System, Information Report ST-X-3,


tional Overview, CFS Ottawa, Ontario, Canada. Forestry, Canada, Ottawa.


SUMMARY: In this paper a short presentation of a major study on the development of the
organized forest protection against fire in our country which began by the end of 1981, as well
as about some shortcomings of this development is given. This paper focuses on two aspects of
the wildland fire: fire research and fire management.


Scientific research has expanded our knowledge of wildland fires. New knowledge and
technologies will be needed to support effective fire management in an increasingly complex
environment.


The natural role of fire in forest ecosystems is becoming increasingly understood, therefore
fire management asks for more knowledge about fire and considerably more sophisticated
decision making than does fire control.


K e y wo rd s : decision support systems, fuel types, inflammability and combustibility of
fuel types, Canadian experts report, fire-climate regions.