DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/2007 str. 63     <-- 63 -->        PDF

NEOFITI PODRAVINE


Na različitim šumskim, poljoprivrednim, ruderalnim
i drugim staništima sve se više zamijećuju novo pridošle
biljke, neofiti, koje su se u posljednjih nekoliko stotina
godina naselile na našim prostorima. Porijeklom su sa
sličnih staništa Amerike i Azije, a do danas su postale
stalni članovi autohtone flore i vegetacije. Dapače, neke
od njih formirale su i nove biljne zajednice, oblike vegetacije
kakvih prije nije bilo u našim prostorima. Svojom
nazočnošću i agresivnim širenjem potiskuju autohtonu
vegetaciju i na mnogim staništima postaju prevladavajućim
biljnim vrstama. Dostatno je da se usele, dalje se
same aktivno šire, a do danas praksa pokazuje kako su
neiskorjenjive.


Ovom prigodom obratimo našu pozornost na takva
tri neofita koji se u Podravini danas javljaju u velikim
populacijama. To su bodljasta tikvica (Echinocystis lobata),
žljezdasti nedirak (Impatiens glandulifera) i vinobojka
ili kermes (Phytolacca americana).


Bodljasta tikvica je jednogodišnja biljka penjačica
iz porodice bundeva (Cucurbitacae). Porijekom je iz
Amerike gdje se i danas, primjerice u središnjem dijelu
Meksika, nalazi na velikim površinama. U Podravini je


poznata od sredine prošlog stoljeća. Njezini bodljasti
plodovi sadrže po nekoliko krupnih sjemenaka koje u
proljeće počinju rano s klijanjem. Mlade biljke brzo
rastu penjući se po bilo kakvim grmovima ili visokom
drveću. Cvatu mnogobrojnim sitnim bijelim cvjetovima
te tijekom V i VI mjeseca svojom bojom postaju
prevladavajuće na mnogim mjestima.


Biljke osobito vole vlažnija tla uz kanale, jarke,
dravske rukave i obale Drave, šumske sječine i sl. Na
starim vrbama. topolama, johama i drugom drveću i
grmlju uz obale i kanale nerijetko se zamijećuju po nekoliko
metara duge stabljike bodljaste tikvice koje vise
i s najviših dijelova krošnji. U posljednje vrijeme biljka
se brzo širi i mnogo dalje od dravskih obala te je,
primjerice, danas nalazimo na sjeveroistočnim obroncima
Kalnika po svim šumskim rubovima, gdje u vrijeme
najvećeg rasta gradi prave zavjese na rubnom
drveću i grmlju. Neki dijelovi obala Drave i njezinih
rukavaca u okolici Legrada i Novog Virja ne sadrže niti
jednu drugu biljnu vrstu osim bodljaste tikvice i zbog
osobite boje njezinih cvjetova raspoznajemo je već izdaleka.
U okolici naselja Đelekovca zamijećeno je na


:z:Bodljasta tikvica u cvatnji. Uz č;,„o,™«G.... Slika 2. Bodljasta tikvica u plodu
jeve Grede




ŠUMARSKI LIST 3-4/2007 str. 64     <-- 64 -->        PDF

više mjesta kako bodljasta tikvica prodire iz živica i
rubova jaraka i kanala na obradive površine, te nije rijetka
u obližnjim kukuruzištima gdje prekriva sve biljke.
Zbog mnogobrojnih sjemenaka i brzog rasta praktički
je neiskorjenjiva poput drugih neofita.


Svatko tko se s bilo koje strane približio dravskim
obalama, rukavcima i mrtvicama, mogao je ljeti lako
zamijetiti ugledne visoke biljke žljezdastog nedirka.
Ovaj neofit je azijskog podrijetla. Prvi primjerci ovog
došljaka zamijećeni su 70-tih i 80-tih godina prošloga
stoljeća. Svake godine populacija mu je sve veća, sve
brojnija. Sve iole slobodne površine u obalnim šikarama
i sastojinama bijele vrbe i crne topole, svaki pedalj
slobodnog tla, zaposjeo je ovaj došljak. I on je jednogodišnjeg
razvojnog ciklusa. Stabljika mu na vlažnijim
staništima naraste i do tri metra visoko, a pri dnu, nerijetko
s adventivnim korijenjem, bude debela 6–7 cm.


U gornjem dijelu stabljike razvija se veći broj
krupnih, uglednih, složeno građenih i mirišljivih cvjetova
punih nektara. Od mnoštva cvjetova rumene se
okrajci kanala i obale Drave. Nisu rijetki primjerci i s
potpuno bijelim cvjetovima.


U vrijeme cvatnje u zraku se osjeti slatkasti miris
nektara koji privlači rojeve pčela i drugih kukaca. Ne-


Slika 3. Žljezdasti nedirak. PČZ" uz dravske obale kod Komatnice


Slika 4. Cvat vinobojke Slika 5. Nezreli plodovi vinobojke