DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2007 str. 74 <-- 74 --> PDF |
des, Onobrychis sativa, Molinia litoralis, Stenactis an- Rubus fruticosus, Bupleurum aristatum, Petasites nua, vulgaris, Crepis bulbosa, Picridium vulgare, Hedysarum alhagi, Hedysarum ghyrans, Hieracium florentinum, Hieracium stupposum i još mnoge druge. Kako saznati koje su to danas vrste? Domaće djelo Index Florae Croaticae koje je, među ostalim, upravo tome trebalo poslužiti i time znatno olakšati rad korisnicima, za tu je svrhu neupotrebljivo, pa opet u potrazi za odgonetavanjem pojedinih sinonima u botanici moramo tragati za stranim florama, kao što je npr. Flora d’Italia (Pi g na t t i 1982), za koje je samo po sebi razumljivo da te podatke imaju. To je doista veliki nedostatak djela Index Florae Croaticae. Pa nije valjda svrha toga djela bila samo ta da se napravi popis hrvatske cvjetane prema najnovijoj nomenklaturi. Smatram da bi bilo nužno izraditi dodatak trima, već objelodanjenim dijelima s novim Kazalom sa svim češće spominjanim istoznačnicama, pod kojima su u relevantnim florističkim domaćim i stranim djelima, koja se odnose na hrvatsku floru, zabilježene pojedine biljne vrste. U djelu je navedena vrlo impozantna literatura – oko tri tisuće naslova – koja je vezana bilo uz izradbu ovoga modernog popisa hrvatske cvjetane, ili pak uz dosadašnja istraživanja hrvatske flore. Imam međutim osjećaj da temeljna djela hrvatske flore koja su navedena u popisu literature, a to su Visianijeva Flora dalmatica, Schlosser-Vukotinovićeva Flora Croatica, Hayekov Prodromus florae peninsulae Balcanicae i druga domaća djela, uopće nisu uzeta u obzir. Tako se npr. u Visianijevu djelu Flora Dalmatica navode Pollinia gryllus, Peucedanum petteri, Ferula sylvatica, Lappa- go racemosa i dr., ali ih među istoznačnicama u Kazalu Index-a nema. Vrsta Pollinia gryllus je današnji Chrysopogon gryllus (kršin), ali se u Index-u uz Chrysopogon gryllus ne navodi i istoznačnica Pollinia gryllus. A B. Šulek u svom Jugoslavenskom imeniku bilja (1879) pod hrvatskim imenom razdrobnjak za otok Cres, navodi tu travu pod njenim latinskim imenom upravo prema R. de Visianiju. Da bismo dakle saznali koja li se današnja biljna vrsta krije pod tim starim zagonetnim imenom, valja zaviriti ili u Index Kewensis, ili pak u neku stranu floru od neke od susjednih zemalja, npr. u Flora d’Italia od S. Pignatti-ja. U Kazalu Pignatti-jeve Flore, uz mnoge druge sinonime kojih u našem Index-u nema, figurira i ta biljka – Pollinia gryllus. A ta je biljna vrsta u Italiji znatno slabije zastupljena nego u Hrvatskoj. Visianijeva vrsta Peucedanum petteri odnosi se na današnju vrstu Peucedanum coriaceum, ali u Index-u se uz vrstu Peucedanum coriaceum ne navodi istoznačnica Peucedanum petteri, pa opet, da bismo odgonetnuli tu sinonimiku, valja posegnuti za stranim priručnicima. Visianijeva vrsta Lappago racemosa odnosi se na današnju vrstu Tragus racemosus, ali se u našem Index-u uz Tragus racemosus, kao današnje valjano ime, ne navodi ni jedna istoznačnica, iako se u florama u kojima se obrađuje hrvatska cvjetana spominje još jedna istoznačnica – Cenchrus racemosus. Pod Visianijevom vrstom Ferula silvatica krije se današnja vrsta Ferulago silvatica, ali kako ona nije navedena u Index-u, to je latinsko ime nemoguće odgonetnuti, pa je nedostatak sinonimike u Index-u njegov veliki manjak te znatno sužava njegovu uporabivost. Vrste Rubus fruticosus i Festuca duriuscula vrlo su se često navodile u radovima s područja vegetacije, sve do prije dvadeset ili trideset godina. Ni jedna se od tih dviju vrsta ne navodi među istoznačnicama u Index-u. Kako će onaj tko čita te radove saznati o kojim se to vrstama radi? Sve gore spomenute vrste navedene su, zajedno sa svim istoznačnicama, i u Hayekovu djelu Prodromus Florae peninsulae Balcanicae I, II, III (Berlin 1927–1933). To znači da su pojedini obrađivači ispisivali samo valjana imena vrsta i istoznačnice prema stranim djelima, a da u popisu literature navedena floristička djela, koja se odnose upravo na floru hrvatskih zemalja, uopće nisu uzeli u obzir. To znači da su pojedini obrađivači tom važnom i odgovornom poslu pristupili vrlo ležerno i površno, što baca loše svjetlo na taj rad. Takvih vrsta, sa starim nevaljanim imenima, koje su zabilježene u starijoj i novijoj hrvatskoj botaničkoj građi, koje se isto tako navode i u najnovijoj talijanskojflori (Pignatti, Flora d’Italia), ali nisu zastupljene u Index-u, ima mnogo, ali e ćemo ih nabrojiti samo li ovdj ovdjovdje će na, s nekoliko. Takve su npr. Satureja juliana, Stachy StachyStachys itali italiitali ca, Podospermum, Bupleurum aticum pleurum silvaticum, ,, Agrosti AgrostiAgrostis ss vulgaris, Valeriana phu, Centunculu CentunculuCentunculuss minimus, Biforis (Bifora) flosculosa, Caucalis latifolia, Rumex acutus, Muscari moschatum, Ranunculus ficaria i dr. Isto tako npr. u Index-u uz vrstu Centranthus ruber nije zabilježena i istoznačnica Kentranthus ruber, pod kojom ćemo ga naći u mnogim djelima. Stanoviti broj vrsta u Index-u obilježen je latinskom riječju sensu, što znači u smislu, ali uz vrstu uz koju je stavljena, ta riječ nema nikakva smisla. Evvo oo nekolik nekoliknekoliko oo takvih vrsta koje sam zapazio: Trigonella corni corniculata sensu, Stachys cretica sensu, Lupinus hirsutus sensu, Anchusa azurea sensu, Hippocrepis unisiliquosa sensu, Salvia verbascifolia sensu. Vrlo je nezgodno kad se takvi zapisi bez smisla više puta navode u ozbiljnom djelu. Kod određenog broja rodova, kao što su Petrorhagia, Vaccaria, Pilularia, Aquilegia, Platanus, Dianthus, Cucubalus, nisu navedeni autori, što je očito previd. Pri bilježenju autora uz pojedine rodove ili vrste potkralo se više manjih propusta pri njihovu pisanju. Tako je kao autor uz vrstu Polystichum lonchitis, Polystichum, Polystichum filix-mas, Cerinthe aspera zabilježen Roth., a treba biti Roth (bez točke). Na nekoliko |