DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/2007 str. 78     <-- 78 -->        PDF

NOVI DOKTORI ZNANOSTI


Dr. sc. SANJA NOVAK AGBABA,
dipl. ing. šum.


Dr. sc. Sanja Novak Agbaba, dipl. ing. šum.
obranila je 21. prosinca 2006. godine disertaciju pod
naslovom “Mikoflora žira hrasta lužnjaka (Quercus
robur L.) u Hrvatskoj”, te time stekla akademski stupanj
doktora znanosti, znanstveno polje šumarstvo.


Javna obrana disertacije održana je na Šumarskom
fakultetu Sveučilišta u Zagrebu pred povjerenstvom u
sastavu:


Doc. dr. sc. Danko Diminić, Šumarski fakultet Zagreb
Prof. dr. sc. Milan G l a v a š , Šumarski fakultet Zagreb
Dr. sc. Dušan J u rc , Gozdarski inštitut Slovenije, Ljubljana.


Disertacija obuhvaća 268 stranica, uključujući brojne
slike, grafikone i tablice. Sastoji se od sljedećih poglavlja:
Uvod i problematika, O osnovnim značajkama
hrasta lužnjaka, Dosadašnja istraživanja mikoza hrasta
lužnjaka kod nas i u svijetu, Cilj istraživanja, Područje
istraživanja, Materijali i metode rada, Rezultati rada,
Rasprava, Zaključak i Literatura.


U poglavlja disertacije radu je priložena temeljna
dokumetacijska kartica i sažetak na hrvatskom i engleskom
jeziku, predgovor, popis tablica, slika i grafikona,
te životopis.


Životopis


Sanja Novak Agbaba rođena je 30. siječnja 1960.
godine u Zagrebu gdje je završila osnovno i srednje
obrazovanje. Na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u
Zagrebu – Šumarskom odjelu diplomirala je 1985. godine.
Od 1985. do 1987. bila je zaposlena u svojstvu
stručnog suradnika na Katedri za pedologiju Šumarskog
fakulteta u Zagrebu. Od siječnja 1988. godine
radi u Šumarskom institutu Jastrebarsko, u Odjelu za
zaštitu šuma i lovstvo. Magistrirala je 1995. godine s
radom pod naslovom “Utjecaj abiotskih i biotskih čimbenika
na uspijevanje sjevernoameričkih vrsta četinjača
u središnjoj Hrvatskoj”. Godine 1997. prijavila je
temu doktorske disertacije pod naslovom “Mikoflora
žira hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) u Hrvatskoj”.
Sudjelovala je na mnogim domaćim međunarodnim
znanstvenim i stručnim skupovima. Objavila je veći
broj znanstvenih i stručnih radova iz područja zaštite
šuma – fitopatologija. Član je Hrvatskog šumarskog
društva, Hrvatskog ekološkog društva i Hrvatskog društva
biljne zaštite.


Sažetak rada


O zdravstvenom stanju žira ovisi buduća sastojina.
U svim fazama razvoja žir je izložen štetnim utjecajima
abiotskih i biotskih čimbenika, a gljive mu mogu
nanijeti velike štete. U nas su velike potrebe za hrastovim
žirom, pa je među štetnim organizmima nužno poznavati
njegovu mikofloru. Upravo na potrebama žira
u nas i na dosadašnjim spoznajama njegove mikoflore
do kojih su došli domaći i strani autori bazira se ovaj
disertacijski rad.


Istraživanja su trajala od 1996. do 2000. godine. U
5 sjemenskih sastojina UŠP Vinkovci, Našice, Bjelovar,
Zagreb i Karlovac izravno je sakupljala žir na terenu,
a k tomu analizirala je i žir pohranjen u Šumarskom
institutu Jastrebarsko iz uroda 1999. i 2000. godine, a
sakupljen na 6 UŠP i 18 šumarija. Vlastito sakupljanje
žira obavljala je u razdoblju od 1996. do 1998. godine
sredinom srpnja, kolovoza, rujna i listopada, dok je pohranjeni
žir u institutu sakupljen u jesen. Od vlastito
sakupljene količine obradila je 624 uzoraka, odnosno


18.629 žirova, a od uskladištenoga 429 komada.
Analiza je obavljena na način da je svakom žiru skinuta
vanjska ljuska, a po simptomima odvojen zdravi
od bolesnoga, pa je bolesni stavljen u termostat 35 dana.
Nakon toga su odvojene samo sjemenke na kojima
su se razvile gljive koje su izolirane u čiste kulture.
Od izoliranih gljiva izdvojeno je 9 čestih vrsta za
daljnje proučavanje, a posebno je uzgojeno 5 najčešćih
i štetnih vrsta za drugi pristup istraživanja.
U glavnom, najopširnijem poglavlju, Rezultati rada,
izneseni su podaci o zdravstvenom stanju žira za
lokalitete te vrijeme istraživanja. Rezultati se odnose
na oštećenje žira od gljiva, kukaca, kukaca i gljiva,
gljiva i glodavaca i ptica u odnosu na zdravi žir za 7.,
8., 9. i 10. mjesec. Radi se o žiru samostalno sakupljenom
u šumi. Prisutnost gljiva utvrdila je na žiru oštećenom
od kukaca i gljiva te onom oštećenom samo gljivom.
Na takvom žiru utvrđeno je 29 vrsta gljiva iz 19
rodova. Na žiru držanom u hladnjaku utvrđen je manji
broj vrsta gljiva koje su podudarne s onima na terenu.
Sve vrste nađenih gljiva prikazane su sustavno i pojedinačno
opisane. Uz morfološke karakteristike i mikološke
podatke glavni podaci kod opisa su vlastiti rezultati
što se tiče mjesta i vremena nalaza na žiru, rastu
gljive u kulturi i njeno značenje kao patogena, što je
popraćeno vrlo jasnim slikama.