DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2007 str. 80 <-- 80 --> PDF |
ništva, a radne skupine unutar iste, formirane po istraživačkim područjima, izrađivale su smjernice za prijavu prijedloga projekata na Sedmi okvirni program za istraživanje i tehnološki razvoj (FP7)2. Stručnim izlaganjima i prezentacijama prijedloga projekata, vještina i tehnologija, nastojalo se potaknuti osnivanje projektnih konzorcija, te razviti partnerstvo izmeđ izmeđizmeđu uu sektorski sektorskisektorskih hh mali malimalih hh i srednjih poduzeća (MSP) lih i institucija za istraživanje i razvoj. je i Glavni ciljevi ovoga eventa bili su poticanje inovacija i promidžba strateškog istraživanja; upoznavanje industrije s alatima financiranja inovativnih projekata i pomoć u okviru prijave na pozive za prikupljanje prijedloga projekata FP7; i povećanje sudjelovanje MSP-a u istraživanju i razvoju i financijskim programima Europske Unije (EU). i BACKGROUND KONFERENCIJE Temeljni cilj revidirane Lisabonske strategije3 je osigurati brži rast i veće zapošljavanje, što u brojčanim pokazateljima označava rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) od 3 % te otvaranje šest milijuna novih radnih mjesta do 2010. godine. Postavljena su i nova prioritetna područja razvoja koja stavljaju naglasak na znanje i inovacije, stvaranje poticajne klime za investiranje i na održivi razvoj uz očuvanje okoliša. “Trokut znanja” (istraživanje, obrazovanje i inovacija) predstavlja glavni čimbenik u europskim naporima za ostvarenje lisabonskih ciljeva. Europski sektor šumarstva i industrije bazirane na njemu usko surađuju glede ispunjavanja postavljenih lisabonskih ciljeva, te na taj način pridonose smanjenju zaostajanja Europe za Sjedinjenim Američkim Državama i gospodarstvima Azije, u kojima je gospodarski rast znatno brži nego u EU. Šumarski sektor odredio je vlastiti prioritet unutar Lisabonske strategije, odnosno izgraditi industrije koje su okrenute prema inovacijama, fokusirane na potrošača i zasnovane na znanju, a koji će pridonijeti razvoju dinamičnijeg i konkurentnijeg europskog gospodarstva. Iskorak u tom smjeru je uspostavljanje FTP-a i pripadajućeg programa “Vizija 2030”, kojima se želi postići održivi razvoj šumarskog sektora kroz pripadajuće industrije okrenute inovacijskoj politici. Sve glavne europske 2 FP7; eng. The European Union’s Seventh Framework Program for Research and Technological Development 3 2003. godine postalo je jasno da su ciljevi Lisabonske strategije neostvarivi u zacrtanom razdoblju, do 2010. godine pa je ista revidirana 2005. godine interesne skupine (Europska komisija, EK; industrije; vlasnici šuma; istraživači; i javni sektor) po prvi put su ujedinile snage kako bi stvorile viziju budućnosti sektora te uz jasan strateški cilj pristupile novom zadatku, odnosno definiranje “Strateškog istraživačkog programa, STP”. Održivost, razvoj proizvoda, dostupnost resursa, korištenje šuma na više načina, biološka raznolikost, proizvodnja bioloških energenata i učinkovita potrošnja energije – sve su to nastojanja STP-a, koji predstavlja jedan nesumnjivo ambiciozan pothvat. Ova inicijativa postavlja istraživanje i razvoj, inovacije i poduzetništvo na sam vrh prioriteta sektora te stvara okruženje olakšanog pristupa potrebnim financijskim sredstvima za ostvarivanje istih. Ukratko, STP služi kao instrument za postizanje strateških ciljeva dokumenta “Vizija 2030”, ona koordinira i stavlja fokus na istraživačke aktivnosti te stimulira financiranje istraživanja u svim interesnim skupinama, bile one javne ili privatne. U financiranje provedbe/primjene STP-a nastoje se uključiti i mehanizmi financijskih programa EU, a trenutno je aktualan FP7. Program koji financira projekte na području znanosti i istraživanja, koji pokriva gotovo sve znanstvene discipline obuhvatio je i tematske prioritete značajne za sektor šumarstva i industrije bazirane na njemu, a sve zahvaljujući uspostavljenoj FTP koja je bila jedan od izvora definiranja prioriteta programa. Tematski prioriteti značajni za sektor su sljedeći (sl. 1): (1) Nanoznanosti, nanotehnologije, materijali i nove proizvodne tehnologije (2) Energija i (3) Okoliš (uključujući klimatske promjene). |