DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2007 str. 83 <-- 83 --> PDF |
Znanost je glavni pokretač cjelokupnog gospodartehnologije kao finalnog učinka znanstveno-istraživačskog razvoja industrija baziranih na sektoru šumarstva, kog i istraživačko-razvojnog rada, može održavati via znanstvenoistraživački rad sastavni dio procesa prosoke stope rasta i prodor na tržište. izvodnje. Samo znatno povećanje u primjeni vlastite EDUKACIJA I TRENING – BUDUĆNOST EUROPE Da bi “Vizija 2030” postala stvarnost, neophodno je razvoj šumarskog sektora temeljiti na znanju, a upravo obrazovanje, osposobljavanje i usavršavanje predstavljaju ključne elemente provedbe STP-a. Značenje navedenih elemenata za sektor šumarstva i industrije bazirane na njemu prezentirao je Peter L o kh o r st , generalni direktor nizozemskog trening centra VAPA (eng. Training centre for the Dutch paper industry). P. Lokhorst stavlja naglasak na potrebu veće zastupljenosti mladih ljudi u sektoru, a glavno pitanje jest: Kako mladim ljudima učiniti šumarski sektor privlačnim? Istraživanje provedeno 2002. godine na inicijativu EK ukazalo je na potrebu za poboljšanjem na ovome području. STP navodi sljedeće načine poboljšanja/realizacije postavljenog pitanja: – Zanimljivo i dinamično sveučilišno i istraživačko okruženje; – Osposobljavanje mladih kadrova/stručnjaka, potpomognuto suradnjom industrije i privatnih vlasnika šuma; – Upoznavanje sa sektorom u dječjim vrtićima i školama te pomoć u stvaranju uvjeta za bolje obrazovanje u svim relevantnim predmetima; – Pomoć u poticanju mlađih naraštaja da postanu više zainteresirani za poslove u industriji i da nastave svoje obrazovanje na polju matematike, tehnologije i prirodnih znanosti; – Podizanje svijesti javnosti o sektoru. S obzirom na visoku cijenu pripreme i provedbe programa obrazovanja i osposobljavanja, P. Lokhorst je pozvao zainteresirane strane na zajedničko djelovanje na europskoj razini. Jedan od oblika istoga je stvaranje korisnih Europskih mreža (eng. European Network), a aktivnosti na razini EU mogu biti posebno značajne na sljedećim područjima: – Organiziranje programa mobilnosti za mlade istraživače; – Razvijanje obrazovnih programa na svim razinama; – Organiziranja ljetnih škola; – Proširenja dostupnosti obrazovnih materijala stavljajući ih na Internet; – Formiranje mišljenja o šumarskom sektoru u škola- ma; – Usavršavanje ljudi odgovornih za donošenje odluka u sektoru. U svrhu postizanja strateških ciljeva sektora, moraju se uposliti daroviti istraživači s visokom razinom kompetencije, što uključuje razvijanje partnerstva između sektora i akademskih institucija, kako bi se omogućilo stvaranje prikladnih obrazovnih programa na svim razinama. POJAČANO SUDJELOVANJE MSP-a U ISTRAŽIVANJU I RAZVOJU Europska komisija je u okviru nove financijske perspektive EU za razdoblje 2007–2013. g. počela promovirati poduzetništvo, inovacije i istraživanje kroz Program za poduzetništvo i inovacije (eng. Enterpreneurship and Innovation Programme), koji predstavlja prvi dio Programa za konkurentnost i inovacije (eng. Competitiveness and Innovation Framework Programme, CIP). Program CIP je ponajprije okrenut razvoju MSP-a i usklađen je s politikom zaštite okoliša. Naime, EU je uvelike ovisna o uvozu energije; oko 50 % svojih potreba zadovoljava uvozom, a od toga 25 % uvozi iz Rusije. Prema sadašnjim projekcijama, ovisnost o uvozu energenata do 2020. porast će na 70 %, pa se u pogledu segmenta europske energetske politike EK zalaže za energetsku učinkovitost, sigurniju opskrbu, znatno povećanje korištenja energije iz obnovljivih izvora, i za razvoj novih tehnologija na području energije. U kontekstu navedenog, CIP je podijeljen u tri osnovna dijela na koja će se rasporediti ukupna finan cijska sredstva: Program za poduzetništvo i inovacije (eng. Enterpreneurship and Innovation Programme); Program potpore politici informacijske i komunikacijske tehnologije (eng. ICT Policy Support Programme); Program Inteligentna energija u Europi (eng. Intelligent Energy Europe). Pri izradi CIP-a i FP7 posebna pozornost se pridala MSP-u. Olakšalo se njihovo sudjelovanje u Europskom istraživačkom prostoru, pojednostavila su se pravila i procedure te se očekuje da MSP budu pokretač europske ekonomije kao odgovor na “brzo-mijenjajuće” potrebe građana. EU će kroz novu financijsku perspektivu izdvojiti oko 15 % ukupnog proračuna FP7 za projekte malih i srednjih tvrtki. Pravila sudjelovanja, kao što je rečeno, bit će značajno olakšana: jasnija interpretacija zakonskih i financijskih uvjeta za sudjelovanje, jamstvena rješenja prilagođena korisniku, fleksibilnija i jednostavnija procedura evaluacijskog procesa. |