DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/2007 str. 85     <-- 85 -->        PDF

razvoja izvoznih strategija i dosezanja vanjskih tržišta;


(4) promoviranje istraživanja i razvoja, posebno razvoja
tehnologija i njenog transfera; i (5) razvijanje
klastera. Ujedno, temelji razvoja sektora su (1) ljudi i
infrastruktura; (2) znanja, vještine i edukacija; (3) inovacije
i fleksibilnost; (4) infrastrukturna i informacijska
povezanost; te (5) zaštita okoline i zaštita prirode.”
Lisabonska strategija postavlja MSP kao vodeću
snagu u ekonomskom razvoju, inovativnosti i zapošljavanju.
U tom kontekstu, hrvatski šumarski sektor pristupio
je značenju MSP-a u širokom kontekstu, od obrazovanja
i raspoloživosti do sposobnosti kooperacije s
velikim poduzećima, što i vidimo po sljedećim riječima
I. Grbca:


“Š . . Ć Globalizacija i brz ekonomski i tehnološki
razvoj postavljaju zahtjev podrške MSP-u. Mogući
zaokret i poticanje gospodarskog rasta u vlastitim
okvirima, Vlada RH vidi kroz jačanje malog i srednjeg
poduzetništvo. MSP su temeljna platforma poduzetničkih
vještina i inovacija; novih proizvoda i kreativnih
rješenja za budućnost; izvor zapošljavanja. Općenito,
ulazak u novu ekonomiju bit će uspješan jedino ako se
MSP postavi na vrh razvojnog plana. Prepoznajući njihovu
ulogu i značaj, Vlada RH osigurala je financijsku
potporu istima, a posebna pozornost pridana je mikro
poduzećima u ruralnim područjima. Glavni ciljevi podrške
jesu: (1) osuvremeniti tehnološke kapacitete,
ubrzati tehnološku kooperaciju i razviti više učinkovite
istraživačke programe fokusirane na komercijalne


aplikacije znanja i tehnologija; (2) edukacija i trening,
znanje o poslovanju i poduzetništvu i stvoriti mrežu
eksperata u cilju europskog vodstva; (3) veći izlaz na
tržište; i ostalo.”


Globalizacija i približavanje EU za hrvatski šumarski
sektor znači prekretnicu koja će donijeti nove prilike
i nove izazove. Ta prekretnica zahtijeva konkurentnost,
a prema riječima I. Grbca ista se može postići:


“Š . . Ć Konkurentnost RH na putu u EU poboljšat će
se sinergijskim učinkom postavljenih, europskim standardima
prilagođenih zakonskih okvira ekonomskog
razvoja i alata konkurentnosti koji su refleksija nastojanja
ostvarivanja Lisabonskog plana za rast i konkurentnost
cijelog europskog gospodarstva.”


U novom programskom razdoblju 2007–2013. g.
ciljno područje FP7 čini i područje RH. Važno je naglasiti
da će hrvatski stručnjaci, znanstvenici i gospodarstvenici
moći sudjelovati u pozivu na dostavu prijedloga
projekata, budući da je potpisivanje Memoranduma za
sudjelovanje između Vlade RH i EK u tijeku. Hrvatska
ima status “Associated Candidate Country” – sudjelovanje/
financiranje kao i za zemlje EU. Znači, u projektne
konzorcije FP7 mogu se uključiti i hrvatski partneri,
ali moraju raspolagati relevantnim iskustvom na
području istraživanja i implementiranja projekata. Također,
hrvatske tvrtke imat će pristup i CIP programu.


Renata Ojurović, dipl. ing.
prof. dr. sc. Ivica Grbac


51. SEMINAR BILJNE ZAŠTITE
Opatija 6 – 9. veljače 2007.
Uvod


51. seminar biljne zaštite organizirali su Hrvatsko
društvo biljne zaštite (HDBZ) i Agronomski fakultet
Sveučilišta u Zagrebu, pod pokroviteljstvom Ministarstva
poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva.
Seminar je otvorila predsjednica društva prof. Jasminka
Igrc B a rči ć.
Nakon svečanog otvaranja podijeljene su nagrade i
priznanja zaslužnim članovima HDBZ. Podijeljeno je
5 priznanja, a među njima je šumar mr. sc. Branko
Bradić iz UŠP Bjelovar koji je nagrađen srebrnom
plaketom.


Promovirani su i novi magistri i doktori znanosti,
koji su to postali od prošloga do ovog seminara. Od 6
promoviranih šumari su mr. sc. Krunoslav Arač iz
UŠP Koprivnica i dr. sc. Sanja Novak-Agbaba iz
Šumarskog instituta Jastrebarsko.


Posebnu pozornost privukao je okrugli stol pod nazivom
“Modeli obrazovanja proizvođača u sustavu integrirane
proizvodnje”.


Radni dio seminara imao je 6 sekcija, 5 agronomskih
i 1 šumarsku. Na Seminaru su prezentirana 64 referata.
Na šumarskoj sekciji bilo je 17 izlaganja.


Tijekom seminara održana je redovita godišnja
skupština HDBZ-e. Na Seminaru je bilo oko 700 sudionika,
zaštitara i šumara i onih koje zaštita bilja zanima,
pretežito agronoma i šumara te srodnih stručnjaka.