DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/2007 str. 85     <-- 85 -->        PDF

razvoja izvoznih strategija i dosezanja vanjskih tržišta;


(4) promoviranje istraživanja i razvoja, posebno razvoja
tehnologija i njenog transfera; i (5) razvijanje
klastera. Ujedno, temelji razvoja sektora su (1) ljudi i
infrastruktura; (2) znanja, vještine i edukacija; (3) inovacije
i fleksibilnost; (4) infrastrukturna i informacijska
povezanost; te (5) zaštita okoline i zaštita prirode.”
Lisabonska strategija postavlja MSP kao vodeću
snagu u ekonomskom razvoju, inovativnosti i zapošljavanju.
U tom kontekstu, hrvatski šumarski sektor pristupio
je značenju MSP-a u širokom kontekstu, od obrazovanja
i raspoloživosti do sposobnosti kooperacije s
velikim poduzećima, što i vidimo po sljedećim riječima
I. Grbca:


“Š . . Ć Globalizacija i brz ekonomski i tehnološki
razvoj postavljaju zahtjev podrške MSP-u. Mogući
zaokret i poticanje gospodarskog rasta u vlastitim
okvirima, Vlada RH vidi kroz jačanje malog i srednjeg
poduzetništvo. MSP su temeljna platforma poduzetničkih
vještina i inovacija; novih proizvoda i kreativnih
rješenja za budućnost; izvor zapošljavanja. Općenito,
ulazak u novu ekonomiju bit će uspješan jedino ako se
MSP postavi na vrh razvojnog plana. Prepoznajući njihovu
ulogu i značaj, Vlada RH osigurala je financijsku
potporu istima, a posebna pozornost pridana je mikro
poduzećima u ruralnim područjima. Glavni ciljevi podrške
jesu: (1) osuvremeniti tehnološke kapacitete,
ubrzati tehnološku kooperaciju i razviti više učinkovite
istraživačke programe fokusirane na komercijalne


aplikacije znanja i tehnologija; (2) edukacija i trening,
znanje o poslovanju i poduzetništvu i stvoriti mrežu
eksperata u cilju europskog vodstva; (3) veći izlaz na
tržište; i ostalo.”


Globalizacija i približavanje EU za hrvatski šumarski
sektor znači prekretnicu koja će donijeti nove prilike
i nove izazove. Ta prekretnica zahtijeva konkurentnost,
a prema riječima I. Grbca ista se može postići:


“Š . . Ć Konkurentnost RH na putu u EU poboljšat će
se sinergijskim učinkom postavljenih, europskim standardima
prilagođenih zakonskih okvira ekonomskog
razvoja i alata konkurentnosti koji su refleksija nastojanja
ostvarivanja Lisabonskog plana za rast i konkurentnost
cijelog europskog gospodarstva.”


U novom programskom razdoblju 2007–2013. g.
ciljno područje FP7 čini i područje RH. Važno je naglasiti
da će hrvatski stručnjaci, znanstvenici i gospodarstvenici
moći sudjelovati u pozivu na dostavu prijedloga
projekata, budući da je potpisivanje Memoranduma za
sudjelovanje između Vlade RH i EK u tijeku. Hrvatska
ima status “Associated Candidate Country” – sudjelovanje/
financiranje kao i za zemlje EU. Znači, u projektne
konzorcije FP7 mogu se uključiti i hrvatski partneri,
ali moraju raspolagati relevantnim iskustvom na
području istraživanja i implementiranja projekata. Također,
hrvatske tvrtke imat će pristup i CIP programu.


Renata Ojurović, dipl. ing.
prof. dr. sc. Ivica Grbac


51. SEMINAR BILJNE ZAŠTITE
Opatija 6 – 9. veljače 2007.
Uvod


51. seminar biljne zaštite organizirali su Hrvatsko
društvo biljne zaštite (HDBZ) i Agronomski fakultet
Sveučilišta u Zagrebu, pod pokroviteljstvom Ministarstva
poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva.
Seminar je otvorila predsjednica društva prof. Jasminka
Igrc B a rči ć.
Nakon svečanog otvaranja podijeljene su nagrade i
priznanja zaslužnim članovima HDBZ. Podijeljeno je
5 priznanja, a među njima je šumar mr. sc. Branko
Bradić iz UŠP Bjelovar koji je nagrađen srebrnom
plaketom.


Promovirani su i novi magistri i doktori znanosti,
koji su to postali od prošloga do ovog seminara. Od 6
promoviranih šumari su mr. sc. Krunoslav Arač iz
UŠP Koprivnica i dr. sc. Sanja Novak-Agbaba iz
Šumarskog instituta Jastrebarsko.


Posebnu pozornost privukao je okrugli stol pod nazivom
“Modeli obrazovanja proizvođača u sustavu integrirane
proizvodnje”.


Radni dio seminara imao je 6 sekcija, 5 agronomskih
i 1 šumarsku. Na Seminaru su prezentirana 64 referata.
Na šumarskoj sekciji bilo je 17 izlaganja.


Tijekom seminara održana je redovita godišnja
skupština HDBZ-e. Na Seminaru je bilo oko 700 sudionika,
zaštitara i šumara i onih koje zaštita bilja zanima,
pretežito agronoma i šumara te srodnih stručnjaka.




ŠUMARSKI LIST 3-4/2007 str. 86     <-- 86 -->        PDF

Plenarna izlaganja


1.
Z. Ostojić, J. Igrc-Barčić, B. Cvjetković:
Utjecaj novog zakona o sredstvima za zaštitu
bilja na biljnu zaštitu Republike Hrvatske.
2.
Mauro Augosti: Od istraživanja do farmera –
zanimljivo talijansko iskustvo.
3.
J. Igrc-Barčić, R. Bažok: Razina provođenja
mjera zaštite bilja na obiteljskim poljoprivrednim
gospodarstvima – rezultati ankete.
4.
M. Maceljski, T. Masten: Poljo apoteke i njihov
utjecaj na zaštitu bilja u Hrvatskoj.
5.
M. Glavaš: Bitne značajke Pravilnika za unošenje
i širenje štetnih organizama na bilje.
Šumarska sekcija


U Šumarskoj sekciji sudjelovali su znanstvenici s
Šumarskog fakulteta, iz Šumarskog instituta te stručnjaci
iz šumarske operative. U radu su sudjelovali i
znanstvenici iz inozemstva: Slovenije, BiH i Čehoslovačke.
Najviše pozornosti posvećeno je oštećenosti i
integriranoj zaštiti šuma kako slijedi:


B. Bradić: 20 godina organizirane zaštite šuma
Na temelju Zakona o šumama Skupština samoupravne
interesne zajednice šumarstva Hrvatske, osnovala je
Komisije za uzgajanje i zaštitu šuma. Zadatak
Potkomisije za zaštitu šuma je provođenje zaštite šuma,
pokretanje inicijative i prijedloga za proglašenje zaštitnih
šuma i šuma s posebnim namjenama, izbor pesticida
i određivanje načina njihove primjene te suradnje s
znanstvenim organizacijama. Potkomisija je osnovana


18. 2. 1986. g. i imala je 16 članova, od svakog šumskog
gospodarstva po jedan član i po 1 član iz SIZ-a šumarstva,
Šumarskog fakulteta, Šumarskog instituta i Republičkog
komiteta za poljoprivredu i šumarstvo. Potogkomisija
j
jje
ee radila do 1990. g.


J. Gračan, P. Jurjević, N. Potočić, I. Seletković:
Monitoring oštećenosti šuma u Republici Hrvatskoj
Prvi zapisi o propadanju šuma javljaju se oko 1900.


g. i nastavljaju se do danas. Sustavno motrenje (monitoring)
oštećenosti šumskih ekosustava započinje
1987. g., kada se Hrvatska uključuje u Međunarodni
program za procjenu i motrenje utjecaja zračnog onečišćenja
na šuma. Taj program provode Šumarski institut
(Nacionalni koordinacijski centar), Šumarski fakultet
i Hrvatske šume. U Hrvatskoj je 2005. godine po
17-ti puta provedena godišnja oštećenost šuma. Na 86
bioindikacijskih ploha (4x4 km mreža). Procijenjeno je
12 254 stabala (9 691 listače i 2 563 četinjače). Na
oštećenost šuma utječu raznoliki čimbenici kao npr.:
biljne bolesti i štetnici, kisele kiše, klimatska kolebanja,
vodni režim, starost, ekspozicija, način gospodarenja.
Monitoring pokazuje daljnje pogoršanje stanja
oštećenosti šuma.
Goran Videc: Hrvatsko šumarstvo u okružju
novih propisa o biljnom zdravstvu


Fitosanitarna problematika je u EU i u svijetu precizno
definirana i regulirana. Provođenje zdravstvene
kontrole bilja u Hrvatskoj na temelju Zakona o biljnom
zdravstvu u nadležnosti je Ministarstva poljoprivrede,
šumarstva i vodnog gospodarstva, a za provedbu je nadležan
Zavod za zaštitu bilja u poljoprivredi i šumarstvo
te Šumarski institut. Cilj biljnog zdravstva je zaštita
bilja, biljnih proizvoda od štetnih organizama, sprječavanje
unošenja i širenja štetnih organizama, zaštita
okoliša, usmjeravanje razvoja zdravstvene zaštite, primjena
ekološki najpovoljnijih pesticida i integrirana
zaštita bilja.


J. Margaletić, M. Glavaš, B. Hrašovec:
Poznavanje šumskih glodavaca u svrhu kvalitetne
zaštite
Praćenje dinamike populacija sitnih glodavaca važno
je za uspješno provođenje njihova suzbijanja. Sitni
se glodavci oslanjaju na poznavanje područja na kojemu
borave.


Šumske voluharice vraćaju se u svoju nastambu iz
udaljenosti od 100 m. Mlade jedinke lakše je uhvatiti u
živolovke zbog nedostatka iskustva, ali jednom ulovljene
jedinke izbjegavaju ulaz u istu klopku. U južnoj
Europi šumske voluharice aktivne su tijekom dana i
noći – s najvećom aktivnošću u zoru i sumrak. Kod
šumskih miševa dominantni mužjak može ograničiti
kretanje i aktivnost podređenih jedinki. Osjetila mirisa
i zvuka kod šumskih glodavaca visoko su razvijena.
Šumski miševi i šumske voluharice odašilju dvije vrste
zvukova niskofrekventne jačine (ispod 20 kHz), koje
čovjek ne može registrirati. To im služi za međusobnu
komunikaciju i korištenje zajedničkog područja, kao
što su podzemni hodnici njihovih nastamba.


J. Jošt: Šumski požari u Republici Sloveniji u
razdoblju od 1995. do 2005. godine
U Sloveniji požarima su najugroženije šume u submediteranskom
području GGO Sežana (7 % slovenskih
šuma sa 70 % požara). Požar ovisi o klimatskim
uvjetima i nepažnji ljudi. Najveća opasnost je u razdoblju
veljača-ožujak i srpanj-kolovoz. Kritično vrijeme
tijekom dana je između 12 i 18 sati. Posljedice požara
su napad potkornjaka i erozija tla.


B. Košiček: Sanacija požarišta u Sloveniji
U Sloveniji su požari regulirani zakonom što se tiče
sprječavanja gašenja i sanacije opožarenih površina za
sve vlasnike šuma. U zadnje 3 godine na kraju je sanirano
od 25 do 115 ha požarišta. Pri svakoj sanaciji postoji
dilema da li te troškove treba snositi vlasnik ili
država uz potporu iz EU.




ŠUMARSKI LIST 3-4/2007 str. 87     <-- 87 -->        PDF

M. Dautbašić, E. Selman: Najvažniji potkornjaci
obične jele (Abies alba Mill.) u sjeverozapadnoj
Bosni
Jela je u sjeverozapadnoj Bosni, u Unsko-sanskom
kantonu najvažnija vrsta četinjača. Čiste i mješovite
šume jele rastu na 52 551 ha ili 67 % svih visokih
šuma. Drvna zaliha jele iznosi 7 273 000 m3. Potkornjaci
jele i imela glavni su uzročnici propadanja te vrste.
2004. godine posušilo se oko 90 000 m3, a posječeno
je 60 000 m3. Utvrđene su sljedeće vrste potkornjaka:
Pityokteines curvideus, P. spinideus, P. vorontzovi,
Cryphalus piceae i Pityphthorus pityographus. Najveći
štetni je C. piceae, s najjačim intenzitetom napada i
nađen je na svakom napadnutom lovnom stablu.


J. H o lu š a , P. B an ar, M. K r iž e k , J. L iš k a , F.
Soukup, V. Peškova: Najvažniji štetni potkornjaci
u šumama Češke
Ekstremne klimatske prilike u Češkoj bile su 2003.
godine. To je pogodovalo slabljenju vitaliteta u šumama
četinjača i pojavi jakih gradacija potkornjaka. Napadnuto
je milijun m3 smrekovih stabala. 2004. godine bilo


je 940 000 m3 sušaca. 2005. godine bilo je 630 000 m3, a


Vitavax, Captan, Dithan i Cuprablau. Značajnih razlika


2005. g. blizu 1 milijun m3 sušaca. Najznačajniji potkornjaci
bili su Ips typographus, I. duplicatus i Pityogenes
chalcographus.


D. Matošević, M. Pernek, M. Županić, B.
Liović, S. Novak-Agbaba: Bolesti i štetnici u
šumama Hrvatske u razdoblju od 2001. do 2005.
godine
Biljne bolesti, štetnici i ostali biotički i abiotički
čimbenici ugrožavaju zdravstveno stanje šuma. Najvažnije
biljne bolesti bile su hrastova pepelnica i rak kore
pitomog kestena. Značajni štetni kukci, defolijatori u
hrastovim šumama bili su mrazovci, hrastov savijač,
gubar, a na kršu borov četnjak. Registriran je jak napad
potkornjaka u jelovim, smrekovim i borovim šumama.


M. Jurc, N. Habjan: Asocijacijske gljive potkornjaka
(Ips typographus, Pityogenes chalcographus)
smreke
Asocijacijske gljive potkornjaka imaju važnu ulogu
u šumskim ekosustavima. Najpoznatije su gljive plavila
iz rodova Ceratocystis, Ophiostoma, Leptographium
i dr. Neke gljive su entomogene i uzrokuju brzo propadanje
kukaca, a neke dovode do ubrzanog propadanja i
sušenja šumskih vrsta drveća.


D. Diminić, A. Berta: Zdravstveno stanje
pitomog kestena na području šumarije Hrvatska
Kostajnica
Istraživanje je provedeno tijekom ljeta 2005. godine
na raku kore pitomog kestena gljivom Cryphonectria
parasitica. Utvrđeno je 19 % zdravih stabala, s
aktivnim rakom 5 %, s aktivnim i kalusirajućim rakom
8,4 %, dok je stabala s aktivnim rakom i nekrozom bilo


3 %. Sva 3 tipa raka nađeno je na 1 % stabala. Najviše
stabala s površinskom nekrozom i kalusirajućim rakom
bilo je 63,6 %. To ukazuje na prisutnost hipovirulentnog
patotipa gljive, a znači da će se zaraza agresivnim
patotipom smanjiti, odnosno da se očekuje smanjenje
propadanja pitomog kestena.


T. Treštić: Gljive iz roda Armillaria u šumama
bukve i jele sa smrekom u BiH
Gljive roda Armillaria sastavni su gradivni element
šumskih ekosustava, gdje dolaze kao paraziti i dekompozitori
drveta. Javljaju se kao primarni i sekundarni
patogeni na brojnim vrstama drveća i grmlja od borealnih
do tropskih šuma. Istraživanje je provedeno u šumama
bukve i jele sa smrekom. Analizirano je 144 uzoraka
i nađene su 3 vrste Armillaria: A. cepistipes, A. gallica i


A. gallica.
S. Novak-Agbaba: Zaštita žira hrasta lužnjaka
(Quercus robur L.)
Žir je ugrožen od biotskih i abiotskih čimbenika u
svim fazama razvoja. Posebna pozornost posvećena je
zaštiti žira od biljnih bolesti primjenom fungicida:


u tretmanima nema, ali postoji velika razlika u klijavosti
žira između tretiranog i netretiranog.


D. J u r c , N. O g r i s : Eutypella parasitica vjerojatno
i u Hrvatskoj
U 2005. godini nađene su u Sloveniji rakaste rane na
javoru. Gljiva je uvrštena u EPPO “Alert listu”, pa se
njena rasprostranjenost obvezno prati. Zaraze su nađene
kod Rogaške Slatine, kilometar udaljenosti od Hrvatske,
pa se pretpostavlja da je raširena i u Hrvatskoj.


N. Ogris, D. Jurc, M. Jurc: Procjena rizika
zbog Eutypella parasitica u Hrvatskoj i u Europi
Gljiva uzrokuje rak na javoru. Pronađena je u Europi
prvi put 2005. godine. To je novi patogen. Izračunate
su prognoze rizika širenja. Model je kalibriran s podacima
raširenosti u Americi (Europa je 13 % te površine).
Ugroženi predjeli u Europi su Balkan, Apenini i


lkan, p


Francuska. Više od pola Hrvatske visokori


%) je vi


zično područje za to oboljenje.


B. Piškur: Molekularna determinacija gljive
Eutypella parasitica
Gljiva uzrokuje rak-rane na različitim vrstama javora.
Istraživana je metoda za brzu detekciju i identifikaciju
uzročnika raka javora. Primijenjene su molekularne
metode sinteze nukleinske kiseline in vitro za specifičan
odsječak DNA. To je značajno iskustvo uvođenja
molekularne dijagnostike u detekciji štetnih organizama.


M. Harapin: Značajna štetna entomofauna primorskih
šuma
Listopadne i crnogorične šume na kršu u priobalju i
na otocima jadranskog područja pripadaju složenim i