DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2007 str. 86 <-- 86 --> PDF |
Plenarna izlaganja 1. Z. Ostojić, J. Igrc-Barčić, B. Cvjetković: Utjecaj novog zakona o sredstvima za zaštitu bilja na biljnu zaštitu Republike Hrvatske. 2. Mauro Augosti: Od istraživanja do farmera – zanimljivo talijansko iskustvo. 3. J. Igrc-Barčić, R. Bažok: Razina provođenja mjera zaštite bilja na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima – rezultati ankete. 4. M. Maceljski, T. Masten: Poljo apoteke i njihov utjecaj na zaštitu bilja u Hrvatskoj. 5. M. Glavaš: Bitne značajke Pravilnika za unošenje i širenje štetnih organizama na bilje. Šumarska sekcija U Šumarskoj sekciji sudjelovali su znanstvenici s Šumarskog fakulteta, iz Šumarskog instituta te stručnjaci iz šumarske operative. U radu su sudjelovali i znanstvenici iz inozemstva: Slovenije, BiH i Čehoslovačke. Najviše pozornosti posvećeno je oštećenosti i integriranoj zaštiti šuma kako slijedi: B. Bradić: 20 godina organizirane zaštite šuma Na temelju Zakona o šumama Skupština samoupravne interesne zajednice šumarstva Hrvatske, osnovala je Komisije za uzgajanje i zaštitu šuma. Zadatak Potkomisije za zaštitu šuma je provođenje zaštite šuma, pokretanje inicijative i prijedloga za proglašenje zaštitnih šuma i šuma s posebnim namjenama, izbor pesticida i određivanje načina njihove primjene te suradnje s znanstvenim organizacijama. Potkomisija je osnovana 18. 2. 1986. g. i imala je 16 članova, od svakog šumskog gospodarstva po jedan član i po 1 član iz SIZ-a šumarstva, Šumarskog fakulteta, Šumarskog instituta i Republičkog komiteta za poljoprivredu i šumarstvo. Potogkomisija j jje ee radila do 1990. g. J. Gračan, P. Jurjević, N. Potočić, I. Seletković: Monitoring oštećenosti šuma u Republici Hrvatskoj Prvi zapisi o propadanju šuma javljaju se oko 1900. g. i nastavljaju se do danas. Sustavno motrenje (monitoring) oštećenosti šumskih ekosustava započinje 1987. g., kada se Hrvatska uključuje u Međunarodni program za procjenu i motrenje utjecaja zračnog onečišćenja na šuma. Taj program provode Šumarski institut (Nacionalni koordinacijski centar), Šumarski fakultet i Hrvatske šume. U Hrvatskoj je 2005. godine po 17-ti puta provedena godišnja oštećenost šuma. Na 86 bioindikacijskih ploha (4x4 km mreža). Procijenjeno je 12 254 stabala (9 691 listače i 2 563 četinjače). Na oštećenost šuma utječu raznoliki čimbenici kao npr.: biljne bolesti i štetnici, kisele kiše, klimatska kolebanja, vodni režim, starost, ekspozicija, način gospodarenja. Monitoring pokazuje daljnje pogoršanje stanja oštećenosti šuma. Goran Videc: Hrvatsko šumarstvo u okružju novih propisa o biljnom zdravstvu Fitosanitarna problematika je u EU i u svijetu precizno definirana i regulirana. Provođenje zdravstvene kontrole bilja u Hrvatskoj na temelju Zakona o biljnom zdravstvu u nadležnosti je Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva, a za provedbu je nadležan Zavod za zaštitu bilja u poljoprivredi i šumarstvo te Šumarski institut. Cilj biljnog zdravstva je zaštita bilja, biljnih proizvoda od štetnih organizama, sprječavanje unošenja i širenja štetnih organizama, zaštita okoliša, usmjeravanje razvoja zdravstvene zaštite, primjena ekološki najpovoljnijih pesticida i integrirana zaštita bilja. J. Margaletić, M. Glavaš, B. Hrašovec: Poznavanje šumskih glodavaca u svrhu kvalitetne zaštite Praćenje dinamike populacija sitnih glodavaca važno je za uspješno provođenje njihova suzbijanja. Sitni se glodavci oslanjaju na poznavanje područja na kojemu borave. Šumske voluharice vraćaju se u svoju nastambu iz udaljenosti od 100 m. Mlade jedinke lakše je uhvatiti u živolovke zbog nedostatka iskustva, ali jednom ulovljene jedinke izbjegavaju ulaz u istu klopku. U južnoj Europi šumske voluharice aktivne su tijekom dana i noći – s najvećom aktivnošću u zoru i sumrak. Kod šumskih miševa dominantni mužjak može ograničiti kretanje i aktivnost podređenih jedinki. Osjetila mirisa i zvuka kod šumskih glodavaca visoko su razvijena. Šumski miševi i šumske voluharice odašilju dvije vrste zvukova niskofrekventne jačine (ispod 20 kHz), koje čovjek ne može registrirati. To im služi za međusobnu komunikaciju i korištenje zajedničkog područja, kao što su podzemni hodnici njihovih nastamba. J. Jošt: Šumski požari u Republici Sloveniji u razdoblju od 1995. do 2005. godine U Sloveniji požarima su najugroženije šume u submediteranskom području GGO Sežana (7 % slovenskih šuma sa 70 % požara). Požar ovisi o klimatskim uvjetima i nepažnji ljudi. Najveća opasnost je u razdoblju veljača-ožujak i srpanj-kolovoz. Kritično vrijeme tijekom dana je između 12 i 18 sati. Posljedice požara su napad potkornjaka i erozija tla. B. Košiček: Sanacija požarišta u Sloveniji U Sloveniji su požari regulirani zakonom što se tiče sprječavanja gašenja i sanacije opožarenih površina za sve vlasnike šuma. U zadnje 3 godine na kraju je sanirano od 25 do 115 ha požarišta. Pri svakoj sanaciji postoji dilema da li te troškove treba snositi vlasnik ili država uz potporu iz EU. |