DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2007 str. 87 <-- 87 --> PDF |
M. Dautbašić, E. Selman: Najvažniji potkornjaci obične jele (Abies alba Mill.) u sjeverozapadnoj Bosni Jela je u sjeverozapadnoj Bosni, u Unsko-sanskom kantonu najvažnija vrsta četinjača. Čiste i mješovite šume jele rastu na 52 551 ha ili 67 % svih visokih šuma. Drvna zaliha jele iznosi 7 273 000 m3. Potkornjaci jele i imela glavni su uzročnici propadanja te vrste. 2004. godine posušilo se oko 90 000 m3, a posječeno je 60 000 m3. Utvrđene su sljedeće vrste potkornjaka: Pityokteines curvideus, P. spinideus, P. vorontzovi, Cryphalus piceae i Pityphthorus pityographus. Najveći štetni je C. piceae, s najjačim intenzitetom napada i nađen je na svakom napadnutom lovnom stablu. J. H o lu š a , P. B an ar, M. K r iž e k , J. L iš k a , F. Soukup, V. Peškova: Najvažniji štetni potkornjaci u šumama Češke Ekstremne klimatske prilike u Češkoj bile su 2003. godine. To je pogodovalo slabljenju vitaliteta u šumama četinjača i pojavi jakih gradacija potkornjaka. Napadnuto je milijun m3 smrekovih stabala. 2004. godine bilo je 940 000 m3 sušaca. 2005. godine bilo je 630 000 m3, a Vitavax, Captan, Dithan i Cuprablau. Značajnih razlika 2005. g. blizu 1 milijun m3 sušaca. Najznačajniji potkornjaci bili su Ips typographus, I. duplicatus i Pityogenes chalcographus. D. Matošević, M. Pernek, M. Županić, B. Liović, S. Novak-Agbaba: Bolesti i štetnici u šumama Hrvatske u razdoblju od 2001. do 2005. godine Biljne bolesti, štetnici i ostali biotički i abiotički čimbenici ugrožavaju zdravstveno stanje šuma. Najvažnije biljne bolesti bile su hrastova pepelnica i rak kore pitomog kestena. Značajni štetni kukci, defolijatori u hrastovim šumama bili su mrazovci, hrastov savijač, gubar, a na kršu borov četnjak. Registriran je jak napad potkornjaka u jelovim, smrekovim i borovim šumama. M. Jurc, N. Habjan: Asocijacijske gljive potkornjaka (Ips typographus, Pityogenes chalcographus) smreke Asocijacijske gljive potkornjaka imaju važnu ulogu u šumskim ekosustavima. Najpoznatije su gljive plavila iz rodova Ceratocystis, Ophiostoma, Leptographium i dr. Neke gljive su entomogene i uzrokuju brzo propadanje kukaca, a neke dovode do ubrzanog propadanja i sušenja šumskih vrsta drveća. D. Diminić, A. Berta: Zdravstveno stanje pitomog kestena na području šumarije Hrvatska Kostajnica Istraživanje je provedeno tijekom ljeta 2005. godine na raku kore pitomog kestena gljivom Cryphonectria parasitica. Utvrđeno je 19 % zdravih stabala, s aktivnim rakom 5 %, s aktivnim i kalusirajućim rakom 8,4 %, dok je stabala s aktivnim rakom i nekrozom bilo 3 %. Sva 3 tipa raka nađeno je na 1 % stabala. Najviše stabala s površinskom nekrozom i kalusirajućim rakom bilo je 63,6 %. To ukazuje na prisutnost hipovirulentnog patotipa gljive, a znači da će se zaraza agresivnim patotipom smanjiti, odnosno da se očekuje smanjenje propadanja pitomog kestena. T. Treštić: Gljive iz roda Armillaria u šumama bukve i jele sa smrekom u BiH Gljive roda Armillaria sastavni su gradivni element šumskih ekosustava, gdje dolaze kao paraziti i dekompozitori drveta. Javljaju se kao primarni i sekundarni patogeni na brojnim vrstama drveća i grmlja od borealnih do tropskih šuma. Istraživanje je provedeno u šumama bukve i jele sa smrekom. Analizirano je 144 uzoraka i nađene su 3 vrste Armillaria: A. cepistipes, A. gallica i A. gallica. S. Novak-Agbaba: Zaštita žira hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) Žir je ugrožen od biotskih i abiotskih čimbenika u svim fazama razvoja. Posebna pozornost posvećena je zaštiti žira od biljnih bolesti primjenom fungicida: u tretmanima nema, ali postoji velika razlika u klijavosti žira između tretiranog i netretiranog. D. J u r c , N. O g r i s : Eutypella parasitica vjerojatno i u Hrvatskoj U 2005. godini nađene su u Sloveniji rakaste rane na javoru. Gljiva je uvrštena u EPPO “Alert listu”, pa se njena rasprostranjenost obvezno prati. Zaraze su nađene kod Rogaške Slatine, kilometar udaljenosti od Hrvatske, pa se pretpostavlja da je raširena i u Hrvatskoj. N. Ogris, D. Jurc, M. Jurc: Procjena rizika zbog Eutypella parasitica u Hrvatskoj i u Europi Gljiva uzrokuje rak na javoru. Pronađena je u Europi prvi put 2005. godine. To je novi patogen. Izračunate su prognoze rizika širenja. Model je kalibriran s podacima raširenosti u Americi (Europa je 13 % te površine). Ugroženi predjeli u Europi su Balkan, Apenini i lkan, p Francuska. Više od pola Hrvatske visokori %) je vi zično područje za to oboljenje. B. Piškur: Molekularna determinacija gljive Eutypella parasitica Gljiva uzrokuje rak-rane na različitim vrstama javora. Istraživana je metoda za brzu detekciju i identifikaciju uzročnika raka javora. Primijenjene su molekularne metode sinteze nukleinske kiseline in vitro za specifičan odsječak DNA. To je značajno iskustvo uvođenja molekularne dijagnostike u detekciji štetnih organizama. M. Harapin: Značajna štetna entomofauna primorskih šuma Listopadne i crnogorične šume na kršu u priobalju i na otocima jadranskog područja pripadaju složenim i |