DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2007 str. 89 <-- 89 --> PDF |
Vanjska ovojnica je višeslojne i raznolike građe, čiji slojevi nejednako reagiraju na količinu vlage u zraku. Unutrašnji slojevi egzoperidije mlade gljive su više ili manje mesnati, puni vode koja se postepeno sušenjem gubi. Vanjski slojevi egzoperidije građeni su od sušnijeg pletiva. To izaziva njihove uzastopne higroskopske pokrete širenja ili skupljanja krakova zvijezde. Kad je zrak vlažniji, kraci se rašire, kad je sušniji, skupljaju se i obuhvaćaju endoperidiju. Endoperidija predstavlja kuglasto plodno tijelo koje na vrhu u sredini ima različito oblikovani otvor, kroz koji se nakon dozrijevanja u oblačićima isprašuju spore. Pri dnu endoperidije neke vrste posjeduju mali držak koji je odvaja od egzoperidije, a neke imaju i mali ali dobro zamjetljiv ovratnik. Sasušena tijela zvjezdača mogu se i nekoliko godina pronaći nakon njihovog pojavljivanja, ponekad i na udaljenijem mjestu od onog na kojemu su izrasla. Uslijed pokreta krakova može se dogoditi i malo pomicanje čitavog plodnog tijela od mjesta gdje je izraslo. Kada se kraci rašire i savinu prema dolje, nerijetko podignu iznad tla cijelo plodište gljive, što se, primjerice, dobro zamijećuje kod četverokrake zvjezdače. Zato bismo mogli reći kako se pojedine vrste ovih gljiva mogu kretati po podlozi. I suha i stara plodišta ovih gljiva iskazuju mogućnost izvođenja ovak vih pokreta, pa se i dalje ponašaju kao dosta pouzdani higrometri. Jedna od tih vrsta je i dobila svoj znanstveni naziv po dobro izraženom ovom svojstvu. Samo kod nekih rijetkih vrsta građa vanjske ovojnice ne omogućuje higroskopske pokrete ili su oni neznatni. Do danas je u Hrvatskoj poznato desetak vrsta gljiva zvjezdača, od kojih se neke ubrajaju u naše mikološke rijetkosti, upravo kao što su iznimna i rijetka neka staništa na kojima se pojavljuju. Najveći broj vrsta raste u različitim šumskim sastojinama, osobito listopadnim, veći broj nalazi se u nizinskim područjima na dubokim i vlažnijim šumskim tlima mješovitih šumskih sastojina, šumskih plantaža smreke, ariša, američkog borovca ili raznolikih šikara te oko osamljenih drveća vrba, topola, hrastova koje nalazimo po travnjacima ili uz obradiva tla. Na pojedinim staništima pojavljuju se redovito kroz dulje vrijeme u većim, pa i velikim populacijama. Druge rastu pojedinačno i rijetko i nalaze se slučajno. Dio vrsta naseljava pješčana staništa kontinentalnih ili primorskih krajeva i naših otoka. Među veće vrste zvjezdača ubrajamo troslojnu zvjezdaču (Geastrum triplex Jungh.) koja osim vanjske i unutrašnje ima i središnju malu ovojnicu, mesnatu kao što su mesnate i prve dvije u vrijeme dok je gljiva vrije mlada. Vrsta dolazi pojedinačno i u velikim skupina il ilili u Slika 2. Četverokraka zvjezdača prije širenja krakova Slika 1. Četverokraka zvjezdača iz plantaže smreke u šumi Šalovici kod Koprivnice Slika 3. Zvjezdače na Đurđevačkim pijescima |