DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2007 str. 91 <-- 91 --> PDF |
IZ HRVATSKOGA ŠUMARSKOGA DRUŠTVA POSJET HŠD OGRANAK “DALMACIJA” SPLIT HŠD OGRANKU POŽEGA Nakon višekratnih pregovora i dogovora ogranaka HŠD Požega i Splita i “pogađanja” tko će komu prvi u goste, krajem rujna 2005. godine požežani su posijetiti neodlučne i usporene “dalmoše”. Kako se Uprava šuma Podružnica Split proteže na 560 000 ha krša i odgovarajućih šuma uz razvedenu obalu Jadrana, na zračnoj crti od 340 km, na jugoistoku od rta Oštro na poluotoku Prevlaka, pa prema sjeverozapadu do N. P. Paklenica kod Starigrada pod Velebitom, bilo je teško odlučiti se što izabrati (s obzirom na “weekend-akciju”) od bisera u sedefastoj ogrlici s tisuću otoka, škoja i hridi, ali i dragulja submediterana: kanjona s rijekama i slapovima ili pak Biokovo s kotom sv. Jure 1762 m ili Dinaru iznad Kraljevskog Zvonimirovog grada Knina, s najvišim vrhom Lijepe naše – 1831m n/m. Naši gosti odlučiše se za jedan od najljepših bisera prirode i božje baštine, otok Mljet, površine 100 km2, s bujnom mediteranskom vegetacijom i Velikim i Malim jezerom koji u N.P. Mljet zahvaćaju 1/3 površine otoka. Neposredni domaćin bio im je ravnatelj N. P. Jakov Nodilo, dipl. ing. šum., sada i dopredsjednik HŠD Ogranak” Dalmacija” – Split. Prolazeći kroz park i najljepše predjele otoka, imali su priliku vidjeti da u vrijeme plime, more uskim kanalom utječe u Veliko jezero. Prema legendi o Homerovom junaku Odiseju, koji je proveo sedam godina zajedničkog života na Mljetu s nimfom Kalipso, kćeri Atlantovoj, “boginji ljudskog glasa” sklonoj ljudima i hedonističkom životu kojoj su Grci i Rimljani povjeravali i posvećivali šume, gajeve i gore, a kako je po legendi nimfa (“baba” kako su je Mlečani nazivali) doživjela duboku starost, to je i jedno mjesto dobilo ime “Babino polje”. S Mljeta, iz hotela “Quercus” iz Drvenika i dalje put zapada, stručni program završio je na objektu-lugarnici UŠP Split (neposredno iznad jezera hidrocentrale “Peruča”), pripadajućoj Šumariji Sinj, gdje je domaćin bio upravitelj Vlatko K u t e r o v a c, dipl. ing. šum. Na terasi ovoga poslovnog objekta, uz požeške tamburaše “Naša grana”, pjesmu i “ajmo još po jedn putnu!..”, kako bi druženje što duže trajalo, dugo smo se rastajali uz obećanje i našu prisegu posjetiti Slobodni kraljevski grad Požegu (od davne 1675. god). Ustrajnošću u to vrijeme našeg predsjednika dr. sc. Vlade Topića, marom tajnika Ivana Melvana, dipl. ing. šum., voditelja UŠP Split” i mr. sc. Zorana Đurđevića (sada predsjednika Ogranka), a s druge strane predsjednika HŠD Ogranak Požega Stjepana Blažičevića, dipl. ing šum., voditelja UŠP Požega Marijana A l ad r o vi ća , dipl. ing. šum., te upravitelja Šumarije Kamenska Borisa Milera, dipl. ing. šum. i upraviteljice Šumarije Kutjevo Dragice Š i m i ć , dipl. ing. šum., u travnju 2006. god. realiziran je obećani uzvratni posjet. Družina od 30 cura i momaka i nešto članova treće životne dobi, krenula je put Požege. Na začetku putovanja nije nas štedjela kiša, plašeći nas mogućim kišnim vremenom u “Zlatnoj dolini”, ali već na granici Slavonije, uz Božju pomoć i zaštitnika grada Požege Sv. Grgura, darovane su nam zlatne zrake sunca, pa je i uspjeh druženja bio potpun i bili smo istini za volju, mokri samo iz nutra ponuđenim zlatnim kapljicama subterraneus Vallis Aurea (podzemlja Zlatne Doline). Već u predgrađu Požege dočekao nas je dobroćudnim osmjehom predsjednik Ogranka Stipa i uveo nas u grad. Uz piće dobrodošlice, zakusku i degustaciju misnih vina kolege Đurčevića dipl. ing. šum., rukovoditelja komercijale Uprave, a i vinara, nakon dugog puta u smiraj dana, prema programu stigli smo u službene prostore i salu Šumarije Kamenska, gdje nas je dočekao voditelj UŠP Požega Marjan Aldrović, dipl. ing. šum. sa svojim suradnicima: upraviteljem Borisom Milerom, dipl. ing. šum., revirnikom Šumarije Požega Goranom Adžićem, dipl. ing. šum., pomoćnicom revirnika Slavicom Grgić, dipl. ing. šum. i djelatnicom g-đom Marijom Nuić. Upravitelj Uprave ukratko nas je uz brojne gospodarske podatke informirao s vrijednom djelatnošću na 6 šumarija i pogonu mehanizacije te gospodarenjem na 52 000 ha površine, s drvnom zalihom od 9 miljuna m3 i etatom |