DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2007 str. 101 <-- 101 --> PDF |
crnogorične plantaže i 25 ha šume tise. Klimatske karakteristike: oceanska klima, od 30 do 839 m nadmorske visine, 1589 mm oborina u nižem do 4000 mm oborina u višem području sa 223 kišnih dana godišnje, srednjom temperaturom u siječnju 5,8 °C, a u srpnju 15,2 °C. Prigodom obilaska nacionalnog parka posjetili smo prirodne šume hrasta lužnjaka i tise i upoznali se s problemom prirodne obnove hrastovih sastojina zbog problema s rhododendronom i štetama od jelenske divljači. Naime, rhododendron nadire kao korov i prisiljeni su ga tretirati kemijskim sredstvima. Za posjetitelje, svojom ljepotom ističe se Muckross kuća iz 1843. god s vrtom sa svjetski poznatim arboretumom Botanički vrt na prvatnom imanju Derreen površine 20 ha, koji se samo slikom može dočarati. Naš domaćin iz Ureda nacionalnog parka bio je gospodin Charles Bingham. Isti dan popodne posjetili smo na privatnom imanju Derren: 1. mješovitu sastojinu bjelogoričnih i crnogoričnih vrsta (sekundarnu prašumu) staru preko 150 godina sa stablima visine preko 40 m, površine 8 ha i 2. botanički vrt, površine 24 ha osnovan od 1870. do 1920. godine. Vrlo zanimljiv vrt s preko 30 polutropskih vrsta drveća i grmlja, podijeljen u tri polja s vremenom obilaska od 40, 30 i 20 minuta, za 10.000 posjetitelja godišnje uz ulaznicu od 3 EUR-a za djecu i 5 EUR-a za odrasle posjetitelje! Uz botanički vrt nalazi se veliki parking i piknik kućica. U širem centru Dublina pred katedralom Krista Kralja Domaćini su nam bili gospoda Keith Johnston i Darreen. Zatim je sljedio povratak u hotel “Dromhall”, Killarney, s večerom i pripremama za sutrašnji odlazak. Rano ujutro s većinom delegata organizirano i uz srdačan pozdrav neumornog domaćina Donal O’Hare, autobusom smo otputovali u zračnu luku Shannon, a zatim sa zrakoplovom Air Lingus u Dublin, kojega smo uz kratak jednodnevni obilazak tek površno upoznali. Mr. sc. Josip Dundović, dipl. ing. šum. Hranislav Jakovac, dipl. ing. šum. (fotografije H. Jakovac i D. Delač) 4TH INTERNATIONAL WILDLAND FIRE CONFERENCE Španjolska, Sevilla, 13 – 17. svibnja 2007. god. “Svake godine šumski požari unište više od 9 milijuna hektara šumskih površina diljem svijeta. Šumski požari, požari otvorenog prostora, požari raslinja ili kako ih već nazivali, posljednjih su dvadesetak godina postali najozbiljnija prijetnja opstanka pojedinih ekosustava i očuvanja biodiverziteta na planeti. Kao svjedok svakodnevnih globalnih klimatskih promjena međunarodna zajednica suočava se s novim izazovima i prijetnjama da se pojava ekstremnih požara raslinja proširi na područja i ekosustave na kojima do sada nisu bili uobičajeni. Stoga je potrebno poduzeti odlučne korake i revidirati postojeće međunarodne sporazume i aktivnosti, te ih redefinirati u svjetlu novonastalih okolnosti”. Riječi su to koje su se mogle čuti na 4. Međunarodnoj konferenciji o požarima otvorenog prostora, koja se od 13. do 17. svibnja 2007. godine održala u prijat |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2007 str. 102 <-- 102 --> PDF |
nome okružju španjolske pokrajine Andaluzije i grada Seville, u organizaciji Ministarstva zaštite okoliša Kraljevine Španjolske, Pokrajine Andaluzije, Šumarske službe Sjedinjenih Američkih Država (US Forest Service) i Međunarodne radne skupine za upravljanje požarima (FMWG), te pod pokroviteljstvom Međunarodne organizacije Ujedinjenih naroda za suzbijanje katastrofa (UNISDR), Međunarodne organizacije za hranu i poljoprivredu (FAO) i Europske komisije (EC). Konferencija je okupila preko 1500 sudionika i izlagača, iz više od 90-tak zemalja s 5 kontinenata, a izaslanstvo Republike Hrvatske koje je sudjelovalo u radu konferencije činili su predsjednik Hrvatske vatrogasne zajednice, g. Marijan M l i n a rić , načelnik Hrvatske vatrogasne zajednice, g. Željko Po p o vić , tajnik Operativno- tehničkog središta, g. Mario S t arč ev i ć, zapovjednik Operativnog vatrogasnog područja Dubrovačkoneretvanske županije, g. Miše M i l o sla v i ć , ravnatelj Regionalnog središta za pružanje pomoći i uklanjanje posljedica katastrofa, g. Ranko Br i t vić , te stručni savjetnik za zaštitu šuma pri Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva, g. Goran Videc. Ovo je po prvi puta da je konferencija održana u Europi, obzirom da je tijekom posljednja gotovo dva desetljeća od prvo održane konferencije u Bostonu 1989. god., domaćin ovoga događaja bio još samo Vancouver (1997. god.) i Sydney (2003. god.). Osnovni je cilj ove konferencije bio okupiti i potaknuti dijalog među državnim dužnosnicima, voditeljima službi za zaštitu od požara, stručnjacima, znanstvenicima, praktičarima i svim drugim sudionicima u zaštiti od požara otvorenog prostora iz svih dijelova svijeta, o problematici učinka požara na ljudsku populaciju, lokalne zajednice, prirodne resurse i ekosustave svih regija svijeta, te zajednički rad na uspostavi jedinstvene međunarodne Strategije zaštite od požara otvorenog prostora. Također jedan od ciljeva bio je i jačanje regionalnih mreža putem dijaloga znanstvenika, stručnjaka za požarnu problematiku i proizvođača vatrogasne opreme, s ciljem prikaza novih inovacija, tehnologija, proizvoda i metoda za uspješno upravljanje požarima otvorenog prostora. Organizacijski, konferencija je bila podijeljena na dva odvojena dijela, izložbeni, na kome su predstavljene najnovije inovacije, oprema, metode planiranja upravljanja požarima i preventivne metode i tehnike suzbijanja, te stručni, koji je pak obuhvaćao niz predavanja, radionica, okruglih stolova, plenarnih sjednica, regionalnih skupova i dr., a isti su također bili podijeljeni u nekoliko odvojenih tematskih cjelina, aktivnosti kojih su se paralelno odvijale istovremeno, glede velikog broja izlagača i tematika koje su se obrađivale tijekom konferencije. U stručnome dijelu konferencije na kojemu je sudjelovalo preko stotinu pozvanih međunarodno priz natih stručnjaka – izlagača, tijekom prijepodnevnih sati, a u sklopu plenarnih sjednica, putem ciljanih izlaganja potaknute su diskusije na tematiku koja je obuhvaćala općenite odrednice problematike požara u svijetu, a detaljnije je na istu tematiku raspravljano tijekom poslijepodnevnih radionica i okruglih stolova. Tako su tematike koje su razmatrane tijekom konferencije pokrivale sljedeća područja: Tematska predavanja: 1. Globalne promjene i šumski požari 2. Ekologija – integralni dio upravljanja šumskim požarima u kultiviranim okružjima 3. Preventivne mjere nad požarima otvorenog prostora i uključivanje lokalnih zajednica 4. Učinkovitost u upravljanju požarima otvorenog prostora. Plenarne sjednice: 1. Smjernice upravljanja i strategija jačanja međunarodne suradnje na području upravljanja požarima otvorenog prostora 2. Međunarodna suradnja i upravljanje požarima 3. Uspostava akcijske mreže u upravljanju požarima otvorenog prostora 4. Strategija i vodič za upravljanje požarima otvorenog prostora Tematske sjednice: 1. Globalne promjene civilnog društva i požarna opasnost 2. Javna uprava/lokalne zajednice: Organizacijski modeli upravljanja požarima otvorenog prostora 3. Šumarstvo, ekologija, biološka raznolikost, društvene potrebe: Osnovne odrednice prevencije i upravljanja požarima otvorenog prostora 4. Informacije o požarima otvorenog prostora: Baza globalne Strategije 5. Požari na dodirnim područjima otvorenog prostora i naseljenih područja 6. Sigurnost u gašenju požara otvorenog prostora 7. Isplativost/učinkovitost u upravljanju požarima otvorenog prostora 8. Obnova opožarenih površina Regionalne sjednice: 1. Srednja Amerika, Karipsko otočje, Južna Amerika: Prikaz učinaka zbog uporabe vatre i požari otvorenog prostora 2. Australija, Sjeverna Amerika: Ujednačavanje postupaka u upravljanju požarima – osnovni preduvjet za suradnju 3. Europa, Mediteran, Sjeverna Afrika, Jugoistočna Europa i Kavkasko područje Ujednačavanje postupaka u upravljanju požarima – osnovni preduvjet za suradnju Razvijanje bilateralne i multilateralne suradnje na području zaštite od požara |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2007 str. 103 <-- 103 --> PDF |
4. Istočni Baltik, Središnja Azija i Sjeveroistočna Azija: Zemlje u tranziciji: Teškoće u upravljanju požarima otvorenog prostora kao rezultat nedavnih socioekonomskih promjena, decentralizacije i institucionalnog jačanja 5. Južna i Jugoistočna Azija: Iskustva u community-based upravljanju požarima 6. Subsaharska Afrika: Učinci građanskih ratova, siromaštva i AIDS-a na održivo korištenje zemlje i upravljanje požarima. Okrugli stolovi i radionice: 1. Znanstveno-istraživački projekti u Europi 2. PARADOX projekt 3. Znanstveno-istraživački projekti u ostalim regijama svijeta 4. Povećanje sigurnosti izbjegavanje evakuacija u posljednji tren 5. Zaštita dišnih organa pri gašenju požara 6. CTIF – Međunarodna udruga vatrogasnih i spasilačkih zajednica 7. Izvješće o šumskim požarima u Španjolskoj 8. Smanjenje broja šumskih požara u Španjolskoj 9. Uloga vatre kao sredstva u globalnoj zaštiti ekosustava 10. Vatra, ekosustavi i stanovništvo: Prijetnje i strategije očuvanja bioraznolikosti 11. Održivo gospodarenje šumama i šumski požari 12. GOFC / GOLD Fire Implementation Team 13. Međunarodna suradnja na području upravljanja požarima 14. Kapaciteti državne uprave Kraljevine Španjolske u upravljanju šumskim požarima 15. Upravljanje zračnim snagama. Tijekom izlaganja moglo se čuti da prema podacima FAO organizacije svake godine diljem svijeta bude opožareno 400–500 milijuna hektara poljoprivrednih i šumskih površina, a poglavito zabrinjava veličina opožarenih šumskih površina, ponajprije zbog svima nam poznatih gospodarskih, ekoloških, socio-kulturalnih funkcija koje nam pružaju ti ekosustavi. S druge strane, kao i u nas, uzrok nastanka gotovo svih (95 %) požara otvorenog prostora je ponajprije ljudska djelatnost – bilo da se radi o spaljivanju poljoprivrednog otpada, kampiranja, planinarenja, spaljivanju smeća, pa sve do pripreme površina za sadnju i mnogih drugih. No, ovdje svakako treba skrenuti pozornost i na globalne klimatske promjene, s kojima se svakodnevno susrećemo, i koje svakako doprinose pojavi i razvoju požara otvorenog prostora, te stoga i ne čudi bojazan svjetske zajednice o mogućnosti širenj širenjširenja aa problematikepožara i na područja koja do sada, a ni u prošlosti nisu bila karakterizirana pojavom požara. Međunarodna zajednica upozorava i na stalni porast i širenje “nekontrolirane” poljoprivredne proizvodnje, turističkog pritiska i zlouporabe šumskih ekosustava u svim oblicima rekreacijskog turizma i proizvodnje, čime se izravno dovodi u opasnost opstanak lokalnih zajednica i očuvanje prirodnih resursa. Pojavom požara u takvim “pritisnutim” ekosustavima, degradacijom staništa nepovratno se gubi životno okruženje zauvijek. Stoga Organizacija Ujedinjenih naroda, po pitanju jačanja kapaciteta u upravljanju požarima otvorenog prostora, već više godina promovira jačanje međunarodne suradnje na bilateralnoj i multilateralnoj razini, s ciljem da se očuvanjem šumskih ekosustava postigne jedan od zacrtanih Milenijskih ciljeva: suzbijanje siromaštva i osiguranje održivog razvoja. U tom smislu i FAO organizacija poziva sve zemlje da putem međusobne suradnje i pomoći u obliku vatrogasne opreme (npr. zrakoplova) pridonesu lakšem upravljanju požarima otvorenog prostora na regionalnoj razini i ostvarivanju zacrtanih ciljeva. Unatoč alarmantnoj situaciji u svijetu, naglašeno je da je ipak najbolji i najučinkovitiji sustav borbe protiv požara – prevencija. U tom smislu iskustva mnogih zemalja pokazala su da je dobro osmišljenim i poduzetim preventivnim mjerama moguće uvelike smanjiti broj požara otvorenog prostora. Tu se ponajprije misli da dugoročne informativne i edukacijske kampanje o poimanju požarne opasnosti i problematike, edukaciju lokalnih zajednica o vrijednostima i funkcijama šumskih ekosustava, odnosno jačanje svijesti i podizanje zabrinutosti privatnih šumoposjednika za njihova “prirodna bogatstva”. Tijekom izlaganja izneseni su vrlo interesantni primjeri preventivnih djelovanja, i to primijenjeni ne negdje u bespućima Amerike, Australije ili Afrike, već u nama puno bližim zemljama po pitanju požarne problematike (Španjolska, Italija, Francuska). Ovdje treba svakako istaknuti pašarenje, kao jednu od mogućnosti smanjivanja požarnog opterećenja, a zatim i niz drugih edukacijskih metoda, ali i jednu također vrlo interesantnu, a možda još neistraženu metodu u nas – kontrolirano spaljivanje, odnosno stvaranje “crnih protupožarnih prosjeka”. Također valja napomenuti i postojanje određene vrste “poreza” u Španjolskoj koji plaćaju vlasnici posjeda ukoliko je isti opožaren, a nisu poduzete preventivne mjere zaštite, ili ne postoji plan zaštite za tu površinu, ili vlasnik posjeda nije pripadnik “dobrovoljne vatrogasne jedinice posjednika zemljišta”, i sl. Ovaj “porez” odnosi se na pokrivanje troškova gašenja požara na njegovome posjedu, s time da štetu na usjevu vlasnik snosi osobno. Kao jedan od osnovnih najvrjednijih čimbenika i ii n potrebnih za dobro planiranje i pravovremeno poduzi je i |