DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/2007 str. 104     <-- 104 -->        PDF

manje adekvatnih mjera protupožarne zaštite istaknuta
je – kvalitetna informacija. U tom smislu Europska
unija posljednjih nekoliko godina intenzivno radi na
ustrojavanju kvalitetne baze podataka i informacijskog
sustava o požarima otvorenog prostora (EFFIS). Ustrojavanju
ove baze podataka pridonijela je i Republika
Hrvatska dostavom podataka o požarima otvorenog
prostora u posljednjih 10 godina, ali postavlja se pitanje
kvalitete tih dostavljenih podataka, jer poznato nam
je da u našoj zemlji ne postoji kvalitetan izvor podataka
o svim požarima otvorenog prostora, već nekoliko
institucija vodi zasebne evidencije koje nisu povezane
i uvelike se razlikuju u podacima.


S druge strane postoji i čitava lepeza znanstvenoistraživačkih
projekta (PARADOX, WEIRED, COMETS,
SPREAD, SCIER, ORCHESTRA, ALARM,
ARMONIA) koje financira Europska komisija u izdašnim
iznosima (nekoliko milijuna eura), a rezultati kojih
bi trebali pridonijeti unaprjeđenju postojećih sustava
protupožarne zaštite na području Europe.


U konačnici ova konferencija pružila je idealnu priliku
za razmjenu iskustava i saznanja, ali i mogućnost da
sagledamo i procijenimo vlastite kapacitete. Prilike za


o i puključivanje
ee u
uu određene razvojne projekte svakako posj


toje. Susrećemo se gotovo s istim problemima kao i
nama susjedne zemlje, raspolažemo više-manje suvremenom
opremom i educiranim ljudskim resursima, iskustva
i volje nam ne manjka, a kako ćemo se organizacijski
oduprijeti vatrenim stihijama, to je pitanje na koje
nam ni jedan od svih onih eminentnih stručnjaka koji su
sudjelovali u radu konferencije ne može odgovoriti – jer
najbolji put u toj “borbi” moramo pronaći sami.


Na kraju, istaknuo bih jednu vrlo indikativnu primjedbu
predsjednika Hrvatske vatrogasne zajednice, g.
Mlinarića, upućenu svojim djelatnicima: “A zašto mi
(HVZ) nismo uključeni u stručni, prezentacijski dio?!
Zar mi nemamo što za prikazati!?”. Osobno, mišljenja
sam da imamo itekako dobrih iskustava za prikazati i


vrijem


da u ist
ististo
oo vrijeme puno možemo naučiti od drugih, ali
previše j
jje “sitnica” koje nas navodno sputavaju da to i


više e “sitnic
učinimo. No, vremena za pripremu sigurno imamo –
najmanje 4 godine do sljedeće konferencije u Južnoj
Africi 2011. god.


Goran Videc, dipl. ing. šum.


IZ HRVATSKOGA ŠUMARSKOGA DRUŠTVA


ČLANOVI HSD OGRANAK ZAGREB DVA DANA
NA PODRUČJU GORSKOG KOTARA


Predsjednik Ogranka i organizator izleta Hranislav
J a k o v ac , od polaska 24. 5. u 7 sati do povratka 25. 5.
u predvečerje, predvidio je opširan i zahtjevan program.
Sigurno je trebalo puno telefoniranja i kombiniranja da
se usklade termini, lokacije i raspoloživi domaćini. Kao
goranin (što ne sakriva), mladi penzić još nije izgubio
radne navike, što je svakako doprinjelo uspjehu same
organizacije.


Unatoč tomu, što je program bio opširan i “našpanan”,
uspješno je apsolviran, a ekipa Ogranka, u kojemu
se sedamdesetogodišnjaci tretiraju kao mladež,
svladali su sve zadatke i s napunjenim akumulatorima
vratili se sretno u Zagreb.


Zahvaljujući autoputu i autocestama, solidnom autobusu
i dobrom vozaču, bili smo već u 8,30 u Vrbovskom,
gdje smo se na prostoru kod drvne industrije našli
s upraviteljem šumarije Valterom Crnkovićem dipl.
ing. šum., te nakon kratkog pješačenja stigli do ulaza u
Zaštićeni krajolik Kamačnik. Na utoku potoka Kamač


nik u rijeku Dobru, a na samom početku kanjona, nalazi
se Bistro Kamačnik – obnovljeni objekt pod upravom
šumarije Vrbovsko. Poučnom stazom, uz rub kanjona,
prošli smo pokraj ruševina stare privatne pilane, ali do


Upravitelj šumarije Valter Crnković (u sredini)




ŠUMARSKI LIST 5-6/2007 str. 105     <-- 105 -->        PDF

Bistro Kamačnik


kraškog izvora potoka Kamačnik, koji je tijekom tisuću
godina stvorio ovaj kanjon, ipak nismo išli. Na jednom
odmorištu upravitelj nam je iznio opširne podatke o radu
i sadašnjoj problematici šumarije Vrbovsko. Šumarija
ima 7 gospodarskih jedinica, 70 zaposlenika (26 tehničkog
osoblja, 10 sjekača), a u svom sastavu ima i pilanu
(kod Severina). Zdravstveno stanje šume dosta zabrinjava,
tako da u etatu od oko 55 000 m3 ima 50–80 %
sanitara. Otvorenost šuma je velika (24 km/1000 ha ) što
omogućava intenzivan rad na uzgoju, zaštiti i iskorišćivanju.
Na podignutim kulturama smreke često je sušenje
uzrokovano prstenovanjem stabala od puhova.


Nakon obilaska kanjona, doručka u ugostiteljskom
objektu i zahvale ljubaznom domaćinu, uputili smo se
do sljedećeg odredišta – drvne industrije MITEH d.o.o.
Lokve.


Tu nas je dočekao i informirao o proizvodnji ing.
Damir Mihel. Ovaj pogon drvne industrije, u vlasništvu
obitelji Mihelčić, prerađuje 14 000 m3 jele i 7 000 m3
bukve u pilanskoj i finalnoj preradi.


Vidjeli smo pilanske proizvode vrhunske kvalitete,
od kojih se bukovi sortimenti pretežito izvoze, a znatne
količine kvalitetnih piljenica smreke i jele prerađuje se


Si;;! nekadašnji student (prof. Petrić i ing. Mihel)


Na u MITEH d.o.o.


u građevinsku stolariju (vrata i prozori), koji se na hrvatskom
tržištu nalaze na samom vrhu glede kvalitete.
Iako se pogon nalazi na relativno skučenom prostoru,
impresionira red i organiziranost. Skladište oblovine
obiluje kvalitetnom sirovinom, što je očito rezultat dobre
suradnje sa šumarima.


Slijedio je posjet drvnoj industriji u Mrkoplju, gdje
je glavni cilj bio vidjeti proizvodnju peleta, proizvoda


Gosp. lČ.Liker




ŠUMARSKI LIST 5-6/2007 str. 106     <-- 106 -->        PDF

koji većina sudionika nije do sada ni vidjela. Radi se o
nusproizvodu namijenjenom proizvodnji toplinske
energije, a dobiva se prešanjem suhe piljevine. Proizvodi
dužine centimetar, dva i debljine olovke, pakiraju
se u vrećice težine 15 kg. Pogon proizvodi oko 2 tone
peleta na sat, a pretežito se izvozi u Italiju po cijeni od
oko 150 € za tonu .


Radi usporedbe kalorične vrijednosti navodi se da
2,2 kg peleta zamjenjuje 1 litru lož ulja. Proizvode se
peći na pelete, od kojih najmanja s potrošnjom od
0,5-1,5 kg na sat može zagrijavati manji stan. Pogon
Mrkopalj (pilana i peletemica), Drvenjača u Fužinama i
pilana Vrata, nalaze se u vlasništvu obitelji Liker, a nama
su informacije o proizvodnji i problematici dali simpatični
domaćini inženjeri Kristinka i Branko Liker.


Na izlazu iz pogona drvne industrije dočekao nas je
Karlo Kauzlari ć dipl. ing. šum. revimik na Nastavnom
pokusnom šumskom objektu Zalesini. To su 3 gospodarske
jedinice: Sungerski lug, Belevine i Kupjački
vrh, ukupne površine od 736 ha.


U lugu s ing. Kauzlarićem


z:;::Č


Mi smo posjetili gospodarsku jedinicu Sungerski
lug, predivnu šumu, u kojoj je 1986. godine akademik
Klepac u sklopu Svjetskog šumarskog kongresa predstavio
svjetskoj šumarskoj eliti rezultate prebornog
gospodarenja. Površina ove gospodarske jedinice iznosi
163 ha, a drvna zaliha 84 000 m3 ili oko 530 m3/ha.
Omjer smjese je 65 % jele, 28 % smreke, a ostalo je
bukva i ostale prateće vrste. Prirast je nešto preko 2 %, a
desetgodišnji etat oko 18 000 m3.


U Nastavno pokusnom objektu Zalesini izdvojeno
je 9 trajnih pokusnih ploha za znanstveno praćenje temeljnih
šumarskih disciplina, a tu, također, studenti na
redovitoj terenskoj nastavi stječu potrebna praktična
znanja. U toj lijepoj šumi, po kazivanju ing. Kauzlarića,
izmjereno je smrekovo stablo visine 54 m.


Nakon kratke vožnje autobusom i prolazom ispod
velikog nadvožnjaka autoputa (u izgradnji) došli smo


do park šume Golubinjak, s rekreacijskim centrom i
ugostiteljskim objektom. Tu smo se okrijepili ručkom i
vinom, što ga je za svaki slučaj ponio iz Zagreba naš
brižni organizator. Na ovom prostoru predviđa se održavanje
predstojećeg takmičenja šumskih radnika u sklopu
obilježavanja Dana hrvatskoga šumarstva (14–16.
lipnja). Na rubu sunčane livade nalazi se gorostasno stablo
jele “Kraljica šume”, prsnog promjera od 140 cm,
visine preko 37 m i drvne mase oko 28 m3.


Poslije ručka i kratkog boravka na prostoru Golubinjaka,
već pomalo umornu, ali raspoloženu, družinu je
autobus odvezao do hotela Delnice, gdje smo odsjeli.


Večera, druženje, obilazak grada, spavanje i doručak
prethodili su polasku autobusom u 7 sati i 45 minuta
sljedećeg dana dalje.


Cilj je bio posjet Nacionalnom parku Risnjak. Tu
nas je dočekala ekipa službenika N.P. g. dipl. ing. šum.
Miljenko Gašparac i gosp. Josip Mrle . Upravna
zgrada u Bijeloj vodici – Crni lug, s velikom terasom,
dobro se uklapa u prekrasan krajolik.


čv. : Jo.p M,.e i Miljenko Gašparac


Na pokusnoj plohi


Nakon kratkog upoznavanja s poviješću parka,
obavili smo kraći obilazak poučnom stazom Leska, do




ŠUMARSKI LIST 5-6/2007 str. 107     <-- 107 -->        PDF

trajne pokusne plohe Šumarskog Instituta Jastrebarsko,
koja je osnovana 1998. g.


Risnjak je proglašen Nacionalnim parkom 1953. g.
Njegovo veliko značenje je što se na relativno malom
prostoru susreće priroda stvorena u specifičnim klimatskim,
hidrografskim i geološkim uvjetima.


Površina parka iznosi 6 400 ha, a zauzima središnji
dio masiva Risnjaka i Sniježnika, te gornji i izvorišni
dio rijeke Kupe. To je pregrada između kopnene Hrvatske
i Primorja, udaljena svega petnaestak km od Rijeke.


Zbog svih tih obilježja N.P. Risnjak postao je interesantno
odredište s bogatom turističko-rekreativnom
ponudom.


Po povratku s obilaska, pozdravio nas je upravitelj


N.P. g. Ivan Malnar dipl. ing. šum. Tijekom kratkog
odmora uz kavu, naš član Alojzije F rk o v i ć dipl. ing.
šum., održao je nadahnuto kratko predavanje o Nacionalnom
parku, s posebnim osvrtom na lovstvo i lovnu
faunu Gorskog kotara. Tu na površini od 125 000 ha obitavaju
tri glavna europska predatora: medvjed, vuk i ris.
Medvjedi su izuzetne trofejne snage, što pokazuje
podatak da je u posljednje vrijeme odstreljeno 6 medvjeda
s trofejem preko 400 točaka, kao i hrvatski prvak
s 488 točaka.


Kretanje medvjeda prati se telemetrijski, pod
nadzorom profesora Hubera s Veterinarskog fakulteta.
Ustanovljen je ogroman radijus kretanja medvjeda,
pa mnogi odu (po mom mišljenju nepovratno) u EU.
Možda to doprinosi izuzetno velikom broju odstrela
medvjeda u susjednoj državi.


Vuk je zakonom zaštićen i nalazi se u Gorskom kotaru
u tolerantnom broju, najvjerojatnije 2 čopora, što
je dovoljno uz risa, kojega unatoč velikog odstrela
(preko 200 grla, što dozvoljenog, što nedozvoljenog)
ima toliko da mi nemamo problema sa štetama koje
čine srne odgrizanjem vršnih pupova jelovog i smrekovog
pomlatka, kao što to ima susjedna Austrija.


To divno pjegavo stvorenje stvarno je ukras naših
šuma, samo je šteta što ga Bog nije stvorio vegetarijancem.


Nakon pozdrava s domaćinima, uputili smo se do
Gerova, drvno industrijskog pogona firme Finvest. Tu
smo u pratnji Željka Piz e n t a dipl. ing. drv. ind. direktora
pogona i Ive B e rtovi ća dipl. ing. drv. ind., obišli
ove velike pogone. Jarmače i tračne pile prorežu godišnje
55 000 m3 bukve, malo hrasta, a ostalo jele i smreke.
Uz uobičajene pilanske proizvode, vidjeli smo i proizvodnju
ljepljenih i dužinski spajanih greda u dužini do
14 m, zatim proizvodnju elemenata za korpusni namještaj
te lamela za troslojni parket. U projektu je izgradnja
nove energane i pogona za proizvodnju parketa.


Zatim je organizator, najavio kulturno-turistički
program – posjet starom gradu Čabru, koji se spominje
još od davne 1642 g.


ČČ trupci u pripremi za daljnju preradu u Finvestu
Željko Pizent (u sredini)


U Čabru nas je dočekao kolega Branko Ožbolt
dipl. ing. šum., revirnik šumarije Tršće. Posjetili smo
Dvorac Zrinskih, gdje nas je gđa Katarina Leš upoznala
sa zbirkom muzejskih eksponata, galerijom slikara
Vilima Svečnjaka, te bogatom zbirkom lovačkih trofeja
gradonačelnika Čabra gospodina Marijana F i l ipovića,
koji u goranskom kraju ima zakupljeno
lovište.


učabru (u sredini kolega B. Ožbolt)




ŠUMARSKI LIST 5-6/2007 str. 108     <-- 108 -->        PDF

G-đa Katarina Leš bila je odličan i elokventan domaćin


Nakon posjete slikovitom Čabru i njegovoj bogatoj
kulturnoj baštini, uputili smo se s našim domaćinom
revirnikom u šumski objekt “Brvnara Tršće”. Objekt je


i


Č1.,,.--::Č;Č


impozantna građevina, koja je vjerojatno naslijedila
ime iz nekih davnih vremena. Tu smo ručali uz razgovore
i polemike o šumarskoj problematici i poslovanju
Šumarije Tršće.


Pri povratku posjetili smo turističko rekreacijski centar
i lovačku kuću Lividraga, objekt šumarije Gerovo. Tu
su nas dočekali revirnici Zoran P ršl e i Siniša A r h
diplomirani inženjeri šumarstva, te osoblje lovačkog
doma. Na prilazu lovačkoj kući nedavno je otkriveno
spomen-obilježje i bista akademika Dušana Klepca.


Od revirnika smo dobili podatke o šumariji Gerovo:
površina 7 125 ha, drvna zaliha 2 188 000 m3 (listača
1 140 000 m3), prirast 39 920 m3 (listača 23 800 m3)
i etat 39 200 m3 (listača 19 900 m3). Razvidno je da se
listača siječe manje od prirasta.


Šumarija je podijeljena na 4 gospodarske jedinice.
Gospodari se i sa 734 ha zaštitnih šuma, te 390 ha šumskih
kultura.


Na području Lividraga također postoji jela “Kraljica
šume”, nešto manjih dimenzija od prije opisane, ali
nismo više imali vremena posjetiti je. Rekli su nam da
bi trebali duže boraviti u Gorskom kotaru ako želimo
vidjeti sve “kraljice” i “princeze” šume. Ionako je naš
predsjednik rekao da smo vidjeli tek jedan dio Gorskog
kotara, što upućuje na pomisao da ćemo trebati
(uskoro) dovršiti započeti posao.


A naša je želja velika …


U razgovoru putovanje je brzo prošlo i u predvečerje
smo bili u Zagrebu.


Zahvaljujemo svima koji su doprinijeli realizaciji
ovoga programa.


Frane Grospić