DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2007 str. 13 <-- 13 --> PDF |
M. Oršanić, D. Drvodelić, I. Kovačević: RASADNIĆKA PROIZVODNJA SADNICA CRNOGA ORAHA . Šumarski list br. 5-6, CXXXI (2007), 207-217 5. RASPRAVA I ZAKLJUČCI - Discussion and conclusions Crni orah počinje fruktificirati u dobi od 8-10 godina (Herman, 1971). Young & Young (1992) navode kako crni orah počinje plodonositi u dobi od 12 godina. Prema Williamsu (2004) soliterna stabla mogu fruktificirati, ali slabo, već kod dobi od 4–6 godina ali obilan urod ne događa se dok stabla ne dostignu dob od 20–30 godina. Prema istom autoru dobar urod može se očekivati dva puta u pet godina. Sjeme dozrijeva u 9 i 10 mjesecu. Sjeme ne sadrži endosperm (Herman, 1971). S gledišta sabiranja spada u skupinu mesnatih plodova (Regent 1980). Prema Young & Young (1992) kilogram sjemena sadrži 90 sjemenki. Prema E. Frehneru i E. Fürstu (1992) u 1 kg ide 20–25 sjemenki s usplođem, odnosno 60–80 sjemenki bez usplođa. Herman (1971) piše kako 1 hl sadrži 2000–3000 plodova, a težina mu iznosi 50–60 kg. U našim istraživanjima, kilogram sjemena crnoga oraha s usplođem imao je prosječno 19 sjemenki, a bez usplođa 61 sjemenku. Postotno najveće učešće u masi ploda zauzima usplođe, zatim perikarp i na kraju sama jezgra (slika 1). Maseni udio jezgre u čistoj sjemenci iznosio je prosječno 15,94 %. Apsolutna težina sjemena od 13 167 g, podudara se s podacima iz literature. U katalogu autora E. F r ehne r a i E. F ü r s t a (1992), navodi se apsolutna težina sjemena crnoga oraha od 12 000–17 000 g. Prema B. Regentu (1980), sjeme crnoga oraha spada u skupinu sjemena koje sadrži znatno više vode, čiji plodovi otpadaju u prvim mjesecima jeseni. Dobiveni sadržaj vlage u sjemenu od prosječno 23,45 %, sličan je bukvici (20–30 %) i sjemenu javora (25–30 %). U prirodi orasi počinju klijati u proljeće nakon jesenskog otpadanja. Sjeme većine vrsta iz roda Juglans ima dormantan embrio, a vrste koje od prirode dolaze u Sjevernoj Americi osim dormantnog embrija imaju i nepropusnu sjemenu ljusku. Sjemenu crnoga oraha potrebna su 90–120 dana hladne stratifikacije. Klijavost takvog sjemena iznosi 50 % (Young & Young, 1992). Dirr i Heuser (1987) ističu kako sjeme crnoga oraha, poput većine vrsta iz roda Juglans, ima dormantan embrio i potrebno ga je sijati u jesen ili stratificirati u trajanju od 3 do 4 mjeseca i sijati u proljeće. I Wi l lia m s (2004) navodi kako je za optimalno klijanje sjemena potrebna stratifikacija u trajanju od 90 to 120 dana no trajanje duljine stratifikacije ovisi o provenijenciji sjemena. Prema S t i l i n o v i ć u (1987) orahe poslije sakupljanja sa zemlje i čišćenja mesnatih dijelova rukom, treba posijati ili čuvati do proljetne sjetve. Kao način čuvanja sjemena autor preporučuje sanduke u kojima se orasi slažu naizmjenično s pijeskom, a predlaže i neke druge. U našem istraživanju, stratifikacija sjemena u trajanju od 98 dana, u vlažnom, sterilnom, aluvijalnom pijesku na temperaturi od 3 oC bila je dovoljna za savladavanje dormantnosti. Rasadnička klijavost stratificiranog sjemena bila je najveća u kontejneru “Bosnaplast 18” i iznosila je 55,00 %. Rasadnička klijavost sjemena posijanog na gredice iznosila je 42,99 %, a u drugom tipu kontejnera 20,83 %. Prema Spajiću (2005) klijavost svježih plodova iznosi 50–60 % i očuva se 5–6 mjeseci, a prema E. F r e h n e r u i E. F ürs t u (1992) klijavost iznosi 80 %. Herman (1971) piše kako je klijavost sjemena visoka i iznosi 80–90 %, s time da dio sjemenki preleži godinu dana. U našim ispitivanjima, rasadnička klijavost nestratificiranog sjemena, očišćenog od mesnatog usplođa i posijanog u jesen iznosila je 91,67 %, odnosno za 48,68 % više od stratificiranog sjemena. Rasadnička klijavost sjemena posijanog bez čišćenja mesnatog usplođa iznosila je 73,00 %, odnosno za 18,67 % manje od klijavosti očišćenog sjemena. Odstranjivanje usplođa doprinijelo je boljoj rasadničkoj klijavosti crnoga oraha za oko 19 %. Prema Williamsu (2004) visinski rast crnoga oraha u proljeće je slab, doseže kulminaciju krajem mjeseca travnja i u svibnju, a završava od sredine srpnja do početka kolovoza. Autor navodi kako sadnice crnoga oraha odbacuju lišće ranije od drugih vrsta drveća i imaju vrijeme rasta od 115 do 135 dana. Schultz (1997) piše kako se povećanjem gustoće sjetve smanjuje visina sadnica, promjer vrata korijena i broj postranih korjenčića I reda. D. F. Ja c o b s i dr. (2006) ustanovili su kako gustoća sjetve kod crnoga oraha ima signifikantan utjecaj na srednju visinu sadnica i volumen korijena, ali ne utječe na promjer vrata korijena. Kontejnerski uzgajane sadnice crnoga oraha u prvoj vegetaciji bile su prosječno manjih visina i promjera u odnosu na sadnice uzgajane na gredici. Sadnice na gredici bile su prosječno visoke 315 mm, u kontejneru “Bosnaplast 18” 254 mm i zbirnom kontejneru dimenzija 35,5x27,0 (16) 248 mm. Zbog ograničenog volumena za rast korijena, sadnice uzgajane u kontejnerima puno su ranije odbacile lišće, odnosno završile visinski rast. Korijen je u vrlo kratkom roku ispunio raspoloživi volumen kontejnera, što je dovelo do žućenja i otpadanja lišća, a kao rezultat je manji visinski i debljinski rast. Kontejneri “Bosnaplast 18” i zbirni kontejneri dimenzija “35,5x27,0 (16)” nisu prikladni za rasadničku proizvodnju crnoga oraha. Prema Matiću i Prpiću (1983) crni orah u prvoj godini naraste u visinu 40–80 cm, a na dobrim tlima u mladosti naraste i do 0.8 m godišnje. Williams (2004) navodi kako na dubokim, bogatim i vlažnim tlima u vrtačama i sl. sadnice crnoga oraha mogu već u prvoj vegetaciji narasti 91 cm, a u drugoj i više. Korelacijom visine i promjera sadnica crnoga oraha, u našim istraživanjima, nije dokazana pravilnost između ove dvije varijable. |