DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2007 str. 33 <-- 33 --> PDF |
M. Prka, A. P. B. Krpan: PROBLEM ODREĐIVANJA SORTIMENTNE STRUKTURE JEDNODOBNIH . Šumarski list br. 5-6, CXXXI (2007), 219-235 P a la d i ni ć , E., D. Vu l et i ć 2006: Modeliranje sorti-Štefančić, A. 1998: Udio drvnih sortimenata u volumentne strukture dubećih stabala bukve, “Radomenu krupnog drva do 7 cm promjera za običnu vi” Izvanredno izdanje 9, Šumarski institut Ja-bukvu u jednodobnim sastojinama, “Šumarski strebarsko, Jastrebarsko, 279–296. –337. list” 7–8/1998., Zagreb, 329–337. Pranjić, A., N. Lukić 1997: Izmjera šuma, Udžbe-Ugrenović, A. 1957: Eksploatacija aacij šuma,Udžbeninici Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 42, 105–113, ci Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb. 186–190, 258–260. Vondra, V. 1995: Usporedne analize postojećih mo Prka, M. 2001: Udio i kakvoća šumskih drvnih sorti-dela za procjenu očekivanih obujmova sječivog menata u oplodnim sječama bukovih sastojina etata u jednodobnim šumama u Hrvatskoj – dija- Bjelovarske Bilogore, Sveučilište u Zagrebu, gnostička studija, ZIŠ, Šumarski fakultet sveuči- Magistarski rad, Šumarski fakultet, Zagreb, lišta u Zagrebu, Zagreb, 1–47. 45–47. Vuletić, D. 1999: Prilog poznavanju sortimentne Prka, M. 2003: Vrijednosne značajke bukovih stabala strukture hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) u prema vrsti sijeka u sječinama Bjelovarske BiloEGT- u II-G-11, “Radovi”, Vol. 34, 2–1999, Šugore, “Šumarski list” 1–2/2003., Zagreb, 35–44. marski institut Jastrebarsko, Jastrebarsko, 5–20. Prka, M. 2005: Čimbenici kakvoće bukovih stabala i Anon., 1995: Hrvatske norme proizvoda iskorištavastruktura sortimenata iz prorednih i oplodnih nja šuma. II izdanje, Državni zavod za normizasječina Bjelovarske Bilogore, Disertacija, Šu-ciju i mjeriteljstvo, Zagreb. marski fakultet sveučilišta u Zagrebu, 42–62. Anon, 1999: Hrvatska norma. Oblo drvo listača – Prka, M. 2006: Značajke doznačenih bukovih stabala Razvrstavanje po kakvoći – 1 dio: Hrast i bukva po vrsti sijeka u sječinama Bjelovarske Bilogore (EN 1316-1:1997); I izdanje, Državni zavod za i utjecaj na strukturu sortimenata, “Šumarski normizaciju i mjeriteljstvo, Zagreb, 1–4. list” 7–8/2006., Zagreb, 319–329. Anon, 2003: Osnova gospodarenja “Bjelovarska Bilo Stewart, I. 2003: Kocka li se Bog? Nova matematika gora”. Važeća od 1. 1. 2003. – 31. 12. 2012., Hrkaosa, Naklada Jesenski i Turk, Zagreb, vatske šume, Uprava šuma Podružnica Bjelovar. 318–321, 335–353, 436. SUMMARY: The subject of research was probability of appearance of technical roundwood timber assortments in trees according to type of felling, as well as the difference between shares of technical roundwood timber assortments according to diameter class and type of felling. The percentages of technical roundwood established in this research were compared to the planned values (assortment tables) which are applied in forestry operational bodies. Research was carried out on a sample consisting of 787 trees in thinning felling, 1025 trees in preparatory felling, 606 trees in seeding felling and 583 trees in final felling. An overall number of 3001 exemplary trees were included in the research. The age of the felling areas studied was between 59 and 91 years in the preliminary yield (thinning), 94 to 110 years in preparatory felling, 100 to 112 years in seeding felling, and 98 to 112 years in final felling areas. We think that the approach to establishing the assortment structure of even-aged beech stands taken so far is to a large extent wrong. The operative assortment tables give too high estimates of top quality timber assortments of all types of felling, except the final felling of seeding beech felling areas. Timber assortment tables that take into consideration the type of felling as one of the inputs, enable a more reliable estimate of assortment structure of the felling area and more precise planning of timber mass marked for felling. In this case, as a distinguishing factor, we took the selection criterion for marking trees for felling which is applied for the types up to, and including, the preparatory felling. For that reason, timber assortment tables were made separately for thinning and preparatory felling, and separately for seeding and final felling. On the basis of the research results, new assortment tables were made according to Croatian Standards of Forest Exploitation Products from 1995. Seeding and final felling show by ca 8–14 % higher shares of top quality timber assortment (F and L) than thinning and preparatory felling. On the other side, thinning and preparatory felling show by ca 4–15 % higher shares of technical roundwood assortment of lower quality (second-class and third-class) than seeding and final felling. Key words: common beech, assortment structure, timber assortment tables, even-aged beech stands |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2007 str. 32 <-- 32 --> PDF |
M. Prka, A. P. B. Krpan: PROBLEM ODREĐIVANJA SORTIMENTNE STRUKTURE JEDNODOBNIH Šumarski list br. 5-6, CXXXI (2007), 219-235 t-Test: Paired Two Sample for Means Mean Variance Observations Pearson Correlation Hypothesized Mean Difference df t Stat P(T<=t) one-tail t Critical one-tail P(T<=t) two-tail t Critical two-tail Prorede i pripremni Ogrjev Variable 1 Variable 2 0.463720398 0.511681662 0.081863067 0.068650342 11 11 0.995331051 0 10 -4.444247518 0.000623115 1.812461102 0.00124623 2.228138842 t-Test: Paired Two Sample for Means Prorede i pripremni Gule i kr. otp. Mean Variance Observations Pearson Correlation Hypothesized Mean Difference df t Stat P(T<=t) one-tail t Critical one-tail P(T<=t) two-tail t Critical two-tail Variable 1 Variable 2 0.035136364 0.035590909 0.000659463 0.000687121 11 11 0.986228434 0 10 -0.3474636 0.367722577 1.812461102 0.735445154 2.228138842 4. ZAKLJUČAK Dosadašnji je pristup određivanja sortimentne strukture jednodobnih bukovih sastojina u velikoj mjeri pogrešan. Operativne sortimentne tablice daju previsoke procjene za najkvalitetnije drvne sortimente svih vrsta sjekova, osim zadnjih sjekova oplodnih bukovih sječina. Izvršenje tako planiranih veličina pojedine organizacijske jedinice ovisi o omjeru vrsta sjekova kod bukovih sječina, odnosno udjelu naplodnih, naknadnih i dovršnih sjekova u godišnjem sječivom etatu bukve. Sortimentna struktura sastojine varira u širokom rasponu. Primarni je interes šumarske operative spoznaja o sortimentnoj strukturi koja se može ostvariti provođenjem određene vrste sijeka po šumskouzgojnim načelima. Takva sortimentna struktura sječine u značajnoj je mjeri pod utjecajem naših odluka prilikom doznake stabala za sječu, kojima provodimo cilj i smjernice gospodarenja sastojinom. Zbog toga je nužno razlučiti sortimentnu strukturu sastojine od sortimentne strukture sječine (određene vrste sijeka). t-Test: Paired Two Sample for Means Mean Variance Observations Pearson Correlation Hypothesized Mean Difference df t Stat P(T<=t) one-tail t Critical one-tail P(T<=t) two-tail t Critical two-tail t-Test: Paired Two Sample for Means Mean Variance Observations Pearson Correlation Hypothesized Mean Difference df t Stat P(T<=t) one-tail t Critical one-tail P(T<=t) two-tail t Critical two-tail - Conclusion Naplodni i dovršni Ogrjev Variable 1 Variable 2 0.469001003 0.475964674 0.060072985 0.05881418 14 14 0.989475991 0 13 -0.734687561 0.237787271 1.770933383 0.475574541 2.160368652 Naplodni i dovršni Gule i kr. otp. Variable 1 Variable 2 0.04658 0.047427273 0.001033345 0.001091347 14 14 0.993263211 0 13 -0.815824669 0.21464784 1.770933383 0.42929568 2.160368652 Naplodni i dovršni sjekovi u odnosu na prorede i pripremne sjekove iskazuju približno od 8 do 14 % veće udjele najkvalitetnijih drvnih sortimenata (F i L). S druge strane, prorede i pripremni sjekovi imaju približno od 4 do 15 % veće udjele manje kvalitetnih sortimenata tehničke oblovine (II i III klasa) od naplodnih i dovršnih sjekova. Tablice šumskih drvnih sortimenata koje uvažavaju vrstu sijeka kao jedan od ulaza omogućuju pouzdaniju procjenu sortimentne strukture sječine i preciznije planiranje sječivog etata. Pri tome je kao čimbenik razdvajanja uzet kriterij selekcije prilikom doznake stabala za sječu koji se primjenjuje do uključivo pripremnog sijeka. Zbog toga su tablice šumskih drvnih sortimenata izrađene zasebno za prorede i pripremni sijek, te zasebno za naplodni i dovršni sijek. Njihova se primjena, na temelju rezultata ovih istraživanja, preporuča za operativnu primjenu. 5. LITERATURA – References Hi t r e c , V. 1996: Stohastika u znanstvenim istraživanjima: problemi nerazumijevanja, opasnosti, Zaštita šuma i pridobivanje drva, Hrvatsko šumarsko društvo, Zagreb, 423–429. Krpan, A. P. B. 1999: Normizacija šumskih drvnih proizvoda u Republici Hrvatskoj, “Šumarski list” 5–6/1999, Zagreb, 241–245 list” 5 Krpa P. B., M. r:™ 2 Ka.vo.a bukovih n, A. stabala iz oplodnih sječa Bilogorskog područja, “Drvna industrija”, 4/01, Zagreb, 173–180. Matić, S. 1991: Njega šuma proredom; Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, “Hrvatske šume”, Uprava šuma Koprivnica, Zagreb, 5–8. Matić, S., I. Anić, M. Oršanić 2003: Uzgojni postupci u bukovim šumama, Obična bukva u Hrvatskoj, 340–369, Zagreb. |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2007 str. 31 <-- 31 --> PDF |
M. Prka, A. P. B. Krpan: PROBLEM ODREĐIVANJA SORTIMENTNE STRUKTURE JEDNODOBNIH . Šumarski list br. 5-6, CXXXI (2007), 219-235 Prilog 1: Rezultati t-testa t-Test: Paired Two Sample for Means Prorede i pripremni F Variable 1 Variable 2 Mean 0.021072727 0.021638887 Variance 0.000696946 0.000660107 Observations 11 11 Pearson Correlation 0.940865284 Hypothesized Mean Difference 0 df 10 t Stat -0.209000073 P(T<=t) one-tail 0.41932207 t Critical one-tail 1.812461102 P(T<=t) two-tail 0.838644141 t Critical two-tail 2.228138842 t-Test: Paired Two Sample for Means Prorede i pripremni L Variable 1 Variable 2 Mean 0.042627273 0.043318182 Variance 0.001330184 0.001370814 Observations 11 11 Pearson Correlation 0.992856902 Hypothesized Mean Difference 0 df 10 t Stat -0.517634794 P(T<=t) one-tail 0.307984917 t Critical one-tail 1.812461102 P(T<=t) two-tail 0.615969834 t Critical two-tail 2.228138842 t-Test: Paired Two Sample for Means Prorede i pripremni I klasa Variable 1 Variable 2 Mean 0.080845455 0.09017945 Variance 0.003305115 0.003499959 Observations 11 11 Pearson Correlation 0.926447464 Hypothesized Mean Difference 0 df 10 t Stat -1.380162454 P(T<=t) one-tail 0.098803987 t Critical one-tail 1.812461102 P(T<=t) two-tail 0.197607973 t Critical two-tail 2.228138842 t-Test: Paired Two Sample for Means Prorede i pripremni I I klasa Variable 1 Variable 2 Mean 0.135736364 0.14 Variance 0.005957361 0.00573865 Observations 11 11 Pearson Correlation 0.982523852 Hypothesized Mean Difference 0 df 10 t Stat -0.98426164 P(T<=t) one-tail 0.174100642 t Critical one-tail 1.812461102 P(T<=t) two-tail 0.348201284 t Critical two-tail 2.228138842 t-Test: Paired Two Sample for Means Prorede i pripremni II I klasa Variable 1 Variable 2 Mean 0.158072727 0.157590909 Variance 0.00649192 0.006464641 Observations 11 11 Pearson Correlation 0.999480037 Hypothesized Mean Difference 0 df 10 t Stat 0.61436321 P(T<=t) one-tail 0.276347825 t Critical one-tail 1.812461102 P(T<=t) two-tail 0.55269565 t Critical two-tail 2.228138842 t-Test: Paired Two Sample for Means Mean Variance Observations Pearson Correlation Hypothesized Mean Difference df t Stat P(T<=t) one-tail t Critical one-tail P(T<=t) two-tail t Critical two-tail t-Test: Paired Two Sample for Means Mean Variance Observations Pearson Correlation Hypothesized Mean Difference df t Stat P(T<=t) one-tail t Critical one-tail P(T<=t) two-tail t Critical two-tail t-Test: Paired Two Sample for Means Mean Variance Observations Pearson Correlation Hypothesized Mean Difference df t Stat P(T<=t) one-tail t Critical one-tail P(T<=t) two-tail t Critical two-tail t-Test: Paired Two Sample for Means Mean Variance Observations Pearson Correlation Hypothesized Mean Difference df t Stat P(T<=t) one-tail t Critical one-tail P(T<=t) two-tail t Critical two-tail t-Test: Paired Two Sample for Means Mean Variance Observations Pearson Correlation Hypothesized Mean Difference df t Stat P(T<=t) one-tail t Critical one-tail P(T<=t) two-tail t Critical two-tail Naplodni i dovršni F Variable 1 Variable 2 0.070571429 0.072 0.003416984 0.003628308 14 14 0.990913163 0 13 -0.652241611 0.262805336 1.770933383 0.525610671 2.160368652 Naplodni i dovršni L Variable 1 Variable 2 0.083207143 0.07832262 0.003433884 0.002856588 14 14 0.953958328 0 13 1.029833199 0.160934326 1.770933383 0.321868652 2.160368652 Naplodni i dovršni I klasa Variable 1 Variable 2 0.09375 0. 092535714 0.003522013 0.003479826 14 14 0.97092464 0 13 0.318335229 0.377643469 1.770933383 0.755286939 2.160368652 Naplodni i dovršni I I klasa Variable 1 Variable 2 0.113507692 0. 108499659 0.004548349 0.004676099 13 13 0.988114418 0 12 1.717647502 0.055766025 1.782287548 0.111532049 2.178812827 Naplodni i dovršni II I klasa Variable 1 Variable 2 0.134507143 0. 133000036 0.003906136 0.003818501 14 14 0.983479284 0 13 0.498223713 0.313324331 1.770933383 0.626648663 2.160368652 |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2007 str. 30 <-- 30 --> PDF |
M. Prka, A. P. B. Krpan: PROBLEM ODREĐIVANJA SORTIMENTNE STRUKTURE JEDNODOBNIH Šumarski list br. 5-6, CXXXI (2007), 219-235 Konačni postotni udjeli šumskih drvnih sortimenata Za pretpostaviti je da bi se naknadni sjekovi, koji se (sortimentne tablice) u obujmu krupnoga drva stabla za prema dinamici izvođenja oplodnih sječa jednodobnih prorede i pripremni sijek te za naplodni i dovršni sijek bukovih sastojina provode između naplodnih i dovršnih koje predlažemo za praktičnu primjenu, vide se iz slika sjekova, svojim vrijednostima postotnih udjela drvnih 17 i 18. Mišljenja smo da će sortimentne tablice koje sortimenata našli između naplodnih i dovršnih sjekova. kao jedan od ulaza uvažavaju vrstu sijeka, odnosno priZbog toga bi za određivanje sortimentne strukture sječimjenu kriterija selekcije, dati pouzdanije procjene sor-na naknadnog sijeka trebalo koristiti tablice za naplodne timentne strukture jednodobnih bukovih sječina. i dovršne sjekove. Slika 17. Tablice šumskih drvnih sortimenata prorede i pripremni sjekovi Figure 17 Timber assortment tables of thinning and preparatory felling Slika 18. Tablice šumskih drvnih sortimenata naplodni i dovršni sjekovi Figure 18 Timber assortment tables of seeding and final felling |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2007 str. 29 <-- 29 --> PDF |
M. Prka, A. P. B. Krpan: PROBLEM ODREĐIVANJA SORTIMENTNE STRUKTURE JEDNODOBNIH . Šumarski list br. 5-6, CXXXI (2007), 219-235 Slika 15. Izjednačene vrijednosti srednjih postotnih udjela trupaca II klase u neto obujmu stabla po debljinskim stupnjevima i vrsti sijeka Figure 15 Leveled values of average shares of second-class logs in the net tree volume according to diameter class and type of felling Slika 16. Izjednačene vrijednosti srednjih postotnih udjela trupaca III klase u neto obujmu stabla po debljinskim stupnjevima i vrsti sijeka Figure 16 Leveled values of average shares of third-class logs in the net tree volume according to diameter class and type of felling drvnih sortimenata pojedine vrste sijeka u velikoj je sadržaji europskih normi razlikuju se od danas uvrimjeri posljedica naših odluka prilikom odabiranja staježenih normi HRN sustava te će prihvaćanje europbala za sječu, kojima provodimo cilj i smjernice gosposkih normi uvjetovati promjenu uvriježenih načina radarenja sastojinom. da i obradbe proizvoda (Krpan, Šušnjar 1999). U šumarstvu i drvoprerađivačkoj industriji RepuHrvatske norme proizvoda iskorištavanja šuma blike Hrvatske u uporabi je HRN sustav normi koji nije (1995), nastale iz bivšeg JUS-a, još uvijek se koriste u sukladan međunarodnim ili europskim normama te ne šumarskoj praksi i pri trgovini šumskim drvnim sortiodgovara zahtjevima tržišta. Uključivanje proizvoda mentima, iako su usvojene i propisane Europske norme šumarstva i drvne industrije na svjetsko tržište pretposEN 1316-1:1997. Kao rezultat naših ranijih istraživatavlja prihvaćanje ISO ili europskih normi ili do-nja (Prka 2005) ističemo stalnost odnosa postotnih udnošenje vlastitih normi usklađenih s međunarodnim. jela drvnih sortimenata po razredima kakvoće s obzi Prihvaćanje europskih normi nužno je sa stajališta rom na vrstu sijeka bez obzira na primijenjeni standard uključivanja proizvoda šumarstva u tržište Europe. No, (HRN ili HRN-EN). |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2007 str. 28 <-- 28 --> PDF |
M. Prka, A. P. B. Krpan: PROBLEM ODREĐIVANJA SORTIMENTNE STRUKTURE JEDNODOBNIH Šumarski list br. 5-6, CXXXI (2007), 219-235 Slika 13. Izjednačene vrijednosti srednjih postotnih udjela trupaca za ljuštenje u neto obujmu stabla po debljinskim stupnjevima i vrsti sijeka Figure 13 Leveled values of average shares of peeler logs in the net tree volume according to diameter class and type of felling 0,00% Slika 14. Izjednačene vrijednosti srednjih postotnih udjela trupaca I klase u neto obujmu stabla po debljinskim stupnjevima i vrsti sijeka Figure 14 Leveled values of average shares of first-class logs in the net tree volume according to diameter class and type of felling dovršni sjekovi imaju približno od 8 do 14 % veće udjeulogu kod odabiranja stabala za sječu tada ima nale najkvalitetnijih drvnih sortimenata u odnosu na proreplođenje i stanje pomlatka. Zbog toga je nužno razde i pripremne sjekove. S druge strane, prorede i prilučiti sortimentnu strukturu sastojine od sortimentne premni sjekovi imaju približno od 4 do 15 % veće udjestrukture sječine (određene vrste sijeka). Sortimentna le manje kvalitetnih sortimenata tehničke oblovine od struktura sastojine varira u širokom i nama nepoznanaplodnih i dovršnih sjekova. tom rasponu, a njezina kvaliteta posljedica je us- Svi su naprijed navedeni razlozi razdvajanja uzorka pješnosti našega gospodarenja u prošlosti. Samo u tom primjernih stabala i razlika između ove dvije grupe smislu sortimentna struktura sastojine utječe na sortivrsta sjekova posljedica naših odluka. Zajedničko doz-mentnu strukturu sječine. Primarni je interes šumarske načenim stablima proreda i pripremnog sijeka je da su operative spoznaja o količini i kakvoći drvnih sortimeodabrana kriterijem selekcije koji se po završetku prinata koji se mogu ostvariti provođenjem određene vrspremnoga sijeka više ne primjenjuje, jer odlučujuću te sijeka, odnosno sortimentna struktura sječine. Udio |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2007 str. 27 <-- 27 --> PDF |
M. Prka, A. P. B. Krpan: PROBLEM ODREĐIVANJA SORTIMENTNE STRUKTURE JEDNODOBNIH . Šumarski list br. 5-6, CXXXI (2007), 219-235 Nakon toga odredili smo konačne vrijednosti srednjih postotnih udjela tehničke oblovine prema razredima kakvoće za prorede i pripremne sjekove, te za naplodne i dovršne sjekove. To smo učinili uz pomoć srednjih vrijednosti po debljinskim stupnjevima i linija trenda iz slika od 6 do 10. Pod pojmom prostornog drva u ovome se radu podrazumijeva ogrjev te gule i krupni otpad. Postotni udjeli ogrjeva s obzirom na vrstu sijeka mogu se, slično kao i ukupni udjeli tehničke oblovine, regresijskom analizom izjednačiti jednadžbama parabole drugoga reda uz srednju ili jaku korelaciju. Srednje Slika 11. Srednji postotni udjeli gula i krupnog otpada u neto obujmu stabla ovisno o vrijednosti postotnih udjela gula i debljinskom stupnju Figure 11 Average share of massive waste in the net tree volume according to diameter class krupnoga otpada pokazuju linearnu ovisnost i gotovo istovjetne vrijednosti kod svih vrsta sijeka što smo utvrdili ranijim is-ovoga rada (Prilog 1: Rezultati t-testa). Oni ukazuju da traživanjima (Pr k a 2001, 2005). Odnos srednjih i iz nema značajnih razlika između uspoređenih srednjih jednačenih vrijednosti gula i krupnoga otpada vidi se na vrijednosti postotnih udjela drvnih sortimenata. slici 11. Iz slika od 12 do16 vidi se da su vrijednosti postotnih Konačni (izjednačeni) postotni udjeli drvnih sorti-udjela najkvalitetnijih drvnih sortimenata (F, L) kod namenata tehničke oblovine u obujmu krupnog drva odre-plodnih i dovršnih sjekova približno od 4 do 7 % veće đeni prema Hrvatskim normama za prorede i pripremni od vrijednosti proreda i pripremnog sijeka, što ovisi o sijek, te naplodni i dovršni sijek vide se iz slika od 12 do debljinskom stupnju. Vrijednosti manje kvalitetnih sor 16. Odnose srednjih vrijednosti iz slika od 6 do 11 i ko-timenata tehničke oblovine (II i III klasa) proreda i prinačnih vrijednosti iz slika od 12 do 16 postotnih udjela premnog sijeka, ovisno o debljinskom stupnju, veće su drvnih sortimenata kod ovako grupiranih vrsta sijeka približno od 2 do 8 % od vrijednosti naplodnog i doprovjerili smo t-testom, a rezultati se nalaze u prilogu vršnog sijeka. Iz toga se može zaključiti da naplodni i Slika 12. Izjednačene vrijednosti srednjih postotnih udjela furnirskih trupaca u neto obujmu stabla po debljinskim stupnjevima i vrsti sijeka Figure 12 Leveled values of average shares of veneer logs in the net tree volume according to diameter class and type of felling |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2007 str. 26 <-- 26 --> PDF |
M. Prka, A. P. B. Krpan: PROBLEM ODREĐIVANJA SORTIMENTNE STRUKTURE JEDNODOBNIH Šumarski list br. 5-6, CXXXI (2007), 219-235 O uporabi srednjih vrijednosti S t e wa rt (2003) navodi: “Ako je detaljno ponašanje velikih sustava nedokučivo, možemo li pronaći pravilnosti u grubom, pro- sječnom ponašanju? Odgovor je da, a u matematici za to su nam potrebne teorija vjerojatnosti i njezina primijenjena rođakinja, statistika.” Primjenu ovih metoda te nerazumijevanja i opasnosti koje se mogu dogoditi u šumarstvu, H i t re c (1996) opisuje ovim riječima: “Život je stohastičan. Nastojanja da se modeli učine što je više eksplanatornima i više determinističkima poželjna su, no određena će količina stohastičnosti (neizvjesnosti) u primjenama uvijek ostati. To će biti osobito izraženo pri proučavanju žive (realne) prirode, a posebice kada se promatra interakcija prirode i ljudi odnosno njihova rada koji je rezultat izvanredno mnogo čimbenika”. Zbog svega navedenog objedinili smo uzorke primjernih stabala za prorede i pripremni sijek, te za naplodni i dovršni sijek. Srednje postotne udjele tehničke oblovine po razredima kakvoće i debljinskim stupnjevima izražene zajedno za prorede i pripremne sjekove te za naplodne i dovršne sjekove prikazali smo na slikama od 6 do 10. Uz njih su prikazane i linije trenda, parabole drugog i trećeg reda, kao i vrijednosti udjela drvnih sortimenata koje se operativno primjenjuju. Slika 9. Srednji postotni udjeli trupaca II klase u neto obujmu stabla po debljinskim stupnjevima i vrsti sijeka – linije trenda Figure 9 Average share of second-class logs in the net tree volume according to diameter class and type of feeling – trend lines Slika 10. Srednji postotni udjeli trupaca III klase u neto obujmu stabla po debljinskim stupnjevima i vrsti sijeka – linije trenda Figure 10 Average share of third-class logs in the net tree volume according to diameter class and type of feeling – trend lines |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2007 str. 25 <-- 25 --> PDF |
M. Prka, A. P. B. Krpan: PROBLEM ODREĐIVANJA SORTIMENTNE STRUKTURE JEDNODOBNIH . Šumarski list br. 5-6, CXXXI (2007), 219-235 > Ukupni postotni udio tehničke oblovine u neto obujmu stabla manji je kod prorednih sječina u odnosu na ostale vrste sijeka (P r k a 2005). > U proredama i pripremnim sjekovima manja je vjerojatnost pojave stabala s najkvalitetnijim sortimentima tehničke oblovine (F, L) i s tim u vezi manji postotni udio najkvalitetnijih drvnih sortimenata u obujmu krupnoga drva u usporedbi sa stablima naplodnog i dovršnog sijeka (Prka 2005). > Pojava neprave srži nema većeg značenja u sječinama do približno 90 godina starosti, zbog činjenice da u starijim proredama možemo očekivati oko 15 % stabala s nepravom srži. S druge strane u sječinama starosti 100 do 110 godina neprava srž ima veliko značenje s obzirom na to da je možemo očekivati kod približno 50 % doznačenih stabala (Prka 2003). Varijabilnost vrijednosti postotnih udjela drvnih sortimenata i posebno, izostanak pojedinih sortimenata tehničke oblovine koje bi stablo, s obzirom na prsni promjer, moglo sadržavati prisiljava nas da postotne udjele sortimentnih tablica i dalje određujemo preko srednjih vrijednosti debljinskih stupnjeva. To je povezano s većim brojem stabala uzorka, što produljuje i poskupljuje istraživanja. Slika 7. Srednji postotni udjeli trupaca za ljuštenje u neto obujmu stabla po debljinskim stupnjevima i vrsti sijeka – linije trenda Figure 7 Average share of peeler logs in the net tree volume according to diameter class and type of feeling – trend lines Slika 8. Srednji postotni udjeli trupaca I klase u neto obujmu stabla po debljinskim stupnjevima i vrsti sijeka – linije trenda Figure 8 Average share of first-class logs in the net tree volume according to diameter class and type of feeling – trend lines |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2007 str. 24 <-- 24 --> PDF |
M. Prka, A. P. B. Krpan: PROBLEM ODREĐIVANJA SORTIMENTNE STRUKTURE JEDNODOBNIH Šumarski list br. 5-6, CXXXI (2007), 219-235 Nakon usporedbe i analize vrijednosti postotnih udjela tehničke oblovine (F, L I, II i III klase) u neto obujmu stabla iz sortimentnih tablica za običnu bukvu koji se primjenjuju u praksi, s rezultatima naših istraživanja možemo zaključiti da je pristup izradi operativnih sortimentnih tablica bio u velikoj mjeri pogrešan. Iz slika od 1 do 5 proizlazi da su vrijednosti postotnih udjela za najkvalitetnije sortimente tehničke oblovine (F, L, i I klasa) određeni prema vrijednostima dovršnih (ili naplodnih, naknadnih, u svakom slučaju zadnjih oplodnih sjekova), nakon čega su postotni udjeli do ukupne količine tehničke oblovine poravnati na račun manje kvalitetnih razreda kakvoće (II i III klasa). Iz tih razloga operativne sortimentne tablice daju previsoke procjene za najkvalitetnije drvne sortimente svih vrsta sjekova, osim zadnjih sjekova oplodnih bukovih sječina. Rezultat toga je da izvršavanje tako planiranih veličina pojedine organizacijske jedinice ovisi o omjeru vrsta sjekova bukovih sječina, odnosno udjelu naplodnih, naknadnih i dovršnih sjekova u godišnjem sječivom etatu bukve. Dosadašnju primjenu ovakvih sortimentnih tablica omogućavala je činjenica da su stabla većih prsnih promjera, odnosno promjera koji omogućuju pojavu najkvalitetnijih sortimenata tehničke oblovine, kod proreda i pripremnih sjekova bitno rjeđa nego kod ostalih vrsta sjekova. 3.3 Tablice drvnih sortimenata – Timber assortment tables Tablice postotnih udjela drvnih sortimenata određenih prema Hrvatskim normama proizvoda iskorištavanja šuma (1995) odlučili smo izraditi posebno za prorede i pripremni sijek, a posebno za naplodni i dovršni sijek. To smo učinili zbog brojnih razloga navedenih i obrazloženih u ovome radu, kao i rezultata naših ranije objavljenih istraživanja. Razloge koji su nas naveli na izdvajanje stabala proreda i pripremnog sijeka u posebne sortimentne tablice nalazimo u sljedećem: > Proredne sječine i sječine pripremnoga sijeka ističu se većom zastupljenošću neoštećenih stabala nenormalnog uzrasta i općenito većim postotnim udjelom stabala s negativnim utjecajem na sortimentnu strukturu sječine u ukupnom broju doznačenih stabala u odnosu na naplodne i dovršne sječine (Prka 2006). > Doznačena stabla proreda i pripremnoga sijeka ima ju prosječno manju visinu debla i u vezi s time manji udio tehničke oblovine koja potječe iz debla stabala u usporedbi sa stablima naplodnog i dovršnog sijeka (Pr k a 2005). > Vrijednosna analiza stabala po vrsti sijeka ukazuje da stabla proreda i pripremnoga sijeka imaju manje indeksne vrijednosti u usporedbi sa stablima dovršnog i naplodnog sijeka (Prka 2003). > Analiza ukupnih odstupanja postotnih udjela najkvalitetnijih drvnih sortimenata od plana (provedena u trogodišnjem razdoblju na istraživanom području) ukazuje da tablice drvnih sortimenata koje su trenutno u uporabi precjenjuju postotni udio furnirskih trupaca i trupaca za ljuštenje u proredama i pripremnim sječinama (Prka 2003). Slika 6. Srednji postotni udjeli furnirskih trupaca u neto obujmu stabla po debljinskim stupnjevima i vrsti sijeka – linije trenda Figure 6 Average share of veneer logs in the net tree volume according to diameter class and type of feeling – trend lines |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2007 str. 23 <-- 23 --> PDF |
M. Prka, A. P. B. Krpan: PROBLEM ODREĐIVANJA SORTIMENTNE STRUKTURE JEDNODOBNIH . Šumarski list br. 5-6, CXXXI (2007), 219-235 vrsti sijeka s postotnim vrijednostima udjela I klase koji se primjenjuju u šumarskoj praksi, vidljiva su određena odstupanja. Može se zaključiti da sortimentne tablice šumarske operative precjenjuju postotne udjele pilanskih trupaca I klase za sve vrste sjekova iznad debljinskog stupnja 42,5 cm. Najveći postotni udjeli pilanskih trupaca I klase ispravno su postavljeni u debljinski stupanj 37,5 cm, ali je razlika između sortimentnih tablica (čija se vrijednost poklapa s vrijednostima dovršnog sijeka naših istraživanja) u odnosu na vrijednosti proreda i pripremnog sijeka naših istraživanja gotovo 10 %. Ovakve vrijednosti sortimentnih tablica šumarske operative odgovaraju za stabla dovršnoga (i donekle naplodnoga) sijeka približno do debljinskog stupnja 42,5 cm, a za ostale vrste sijeka daju nerealne vrijednosti. Vrijednosti postotnih udjela pilanskih trupaca I klase nakon debljinskog stupnja od 42,5 cm, prema rezultatima naših istraživanja, ipak iskazuju značajniji pad kod svih vrsta sjekova. Iz slike 4 vide se srednji postotni udjeli pilanskih trupaca II klase u obujmu krupnog drva stabla po deb ljinskim stupnjevima i vrsti sijeka. Vidljivo je da kod trupaca II klase, posebno u tanjim debljinskim stupnjevima, prorede (pa i naplodni sijek) iskazuju nešto veće vrijednosti. Postotni udjeli trupaca II klase imaju u debljinskom stupanju 32,5 cm najveće srednje vrijednosti kod svih vrsta sjekova. Razlike između postotnih udjela trupaca II klase pojedinih vrsta sijeka po debljinskim stupnjevima su male, te se postotne udjele trupaca II klase svih vrsta sijeka može zajedno razmatrati. Uspoređujući srednje vrijednosti postotnih udjela pilanskih trupaca II klase koji se primjenjuju u praksi (vrijednosti iz sortimentnih tablica HŠ d.o.o.) s rezultatima naših istraživanja možemo zaključiti da one potpuno odgovaraju kod proreda do debljinskog stupnja 47,5 cm, a ostale vrste sijeka u tom dijelu vrijednosti neznatno su podcijenjene. Uz to, rezultati naših istraživanja upućuju da srednje vrijednosti udjela trupaca II klase svih vrsta sijeka, nakon debljinskog stupnja od 42,5 cm, imaju nešto izraženiji padajući trend nego što je to kod operativnih sortimentnih tablica. Slika 5. Srednji postotni udjeli trupaca III klase u neto obujmu stabla po debljinskim stupnjevima i vrsti sijeka Figure 5 Average share of third-class logs in the net tree volume according to diameter class and type of felling Na slici 5 prikazani su srednji postotni udjeli pilanskih trupaca III klase po debljinskim stupnjevima i vrsti sijeka. Iz slike se vidi da se najveće srednje vrijednosti postotnih udjela pilanskih trupaca III klase, za razliku od postotnih udjela kvalitetnijih sortimenata tehničke oblovine, pojavljuju u proredama i pripremnom sijeku. Razloge ovakvoj pojavi srednjih udjela trupaca III klase kod proreda i pripremnog sijeka treba tražiti u broju manje kvalitetnih stabala koja su u ova dva sijeka prisutnija nego u naplodnom i dovršnom sijeku. Isto je tako vidljivo da su srednje vrijednosti postotnih udjela trupaca III klase po vrsti sijeka manje ili više grupirane u “pojasu” širine desetak posto, te da je trend toga pojasa (pravca) suprotan vrijednostima postotnih udjela trupaca III klase koji se primjenjuju u šumarskoj operativi. Padajući trend postotnih udjela trupaca III klase nastaje zbog činjenice da, iako s povećanjem prsnog promjera raste apsolutni iznos trupaca III klase, njihov postotni udio, zbog rasta apsolutnih iznosa kvalitetnijih sortimenata tehničke oblovine stabla, opada. Operativne vrijednosti, prema rezultatima ovih istraživanja, bitno potcjenjuju postotne udjele trupaca III klase svih vrsta sjekova, do približno 60 cm prsnog promjera stabla. |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2007 str. 22 <-- 22 --> PDF |
M. Prka, A. P. B. Krpan: PROBLEM ODREĐIVANJA SORTIMENTNE STRUKTURE JEDNODOBNIH Šumarski list br. 5-6, CXXXI (2007), 219-235 operativne primjene. Iz tih se razloga mogu očekivati Na slici 3 prikazane su srednje vrijednosti postotnih odstupanja od ovako planiranih, postotnih udjela trupaca udjela pilanskih trupaca I klase u obujmu krupnoga za ljuštenje slična, kao što je opisano kod postotnih udjedrva po debljinskim stupnjevima i vrsti sijeka. Na slici la furnirskih trupaca. su dodani i postotni udjeli pilanskih trupaca I klase u Slika 3. Srednji postotni udjeli trupaca I klase u neto obujmu stabla po debljinskim stupnjevima i vrsti sijeka Figure 3 Average share of first-class logs in the net tree volume according to diameter class and type of felling neto obujmu stabla po debljinskim stupnjevima koji se stupnjeve) i vrsti sijeka nisu tako pravilno raspoređeni u primjenjuju u šumarskoj operativi. Iz slike je vidljivo od proreda prema dovršnom sijeku. da srednji postotni udjeli pilanskih trupaca I klase po Ako se promatra odnos srednjih postotnih udjela pi debljinskim stupnjevima (izuzevši tanje debljinske lanskih trupaca I klase po debljinskim stupnjevima i Slika 4. Srednji postotni udjeli trupaca II klase u neto obujmu stabla po debljinskim stupnjevima i vrsti sijeka Figure 4 Average share of second-class logs in the net tree volume according to diameter class and type of felling |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2007 str. 21 <-- 21 --> PDF |
M. Prka, A. P. B. Krpan: PROBLEM ODREĐIVANJA SORTIMENTNE STRUKTURE JEDNODOBNIH . Šumarski list br. 5-6, CXXXI (2007), 219-235 obujmu bukovih stabala, koji se u šumarskoj operativi primjenjuju za sve vrste sjekova. Vidljivo je da sortimentne tablice u operativnoj primjeni bitno precjenjuju postotne udjele furnira kod proreda i pripremnih sjekova. Za naplodne i dovršne sjekove ove tablice daju u prosjeku (ukupno za pojedinu sječinu) zadovoljavajuće rezultate uz precijenjenost manjih i podcijenjenost većih debljinskih stupnjeva. Drugim riječima, tablice koje se trenutno primjenjuju u šumarskoj operativi zadovoljit će potrebe planiranja strukture drvnih sortimenata za naplodne i dovršne sjekove. U slučajevima da određena organizacijska jedinica (šumarija) u godišnjem planu sječa ima veći udio proreda ili pripremnih sjekova, sa stablima većih prsnih promjera, tablice za postotni udio furnirskih trupaca u neto obujmu daju previsoke vrijednosti, što znači da će plani Slika 1. Srednji postotni udjeli furnirskih trupaca u neto obujmu stabla po debljinskim rani obujam furnirskih trupaca biti stupnjevima i vrsti sijeka teško ostvariv. Figure 1 Average share of veneer logs in the net tree volume according to diameter class and type of felling I kod trupaca za ljuštenje, slično udjelu furnirskih postotnih udjela trupaca za ljuštenje u obujmu krupnoga trupaca, može se govoriti o grupiranju izmjerenih ve-drva po debljinskim stupnjevima i vrsti sijeka. Na slici ličina postotnih udjela trupaca za ljuštenje na prorede i su dodani i postotni udjeli trupaca za ljuštenje u neto pripremni sijek s jedne te naplodni i dovršni sijek s druobujmu stabla po debljinskim stupnjevima koji se u pri ge strane. Na slici 2 prikazane su srednje vrijednosti mjenjuju u šumarskoj operativi. Iz slike je vidljivo da sred nji postotni udjeli obujma trupaca za ljuštenje u prore dama i pripremnim sjekovi ma, posebno za tanje debljin ske stupnjeve (do 47,5 cm), značajno zaostaju za vrijed nostima sortimentnih tablica koje se primjenjuju u šumar skoj praksi. Iako je razlika nešto manja, isto se može ustvrditi i za odnos srednjih postotnih udjela trupaca za ljuštenje koji se koriste u pra ksi i srednjih postotnih vri jednosti naplodnog sijeka. Za razliku od ove tri vrste sijeka, srednje postotne vrijednosti udjela trupaca za ljuštenje po Slika 2. Srednji postotni udjeli trupaca za ljuštenje u neto obujmu stabla po debljinskim stupnjevi ma i vrsti sijeka debljinskim stupnjevima kod Figure 2 Average share of peeler logs in the net tree volume according to diameter class and type dovršnog sijeka gotovo su isof felling tovjetne vrijednostima iz |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2007 str. 20 <-- 20 --> PDF |
M. Prka, A. P. B. Krpan: PROBLEM ODREĐIVANJA SORTIMENTNE STRUKTURE JEDNODOBNIH Šumarski list br. 5-6, CXXXI (2007), 219-235 Šumski drvni sortimenti primjernih stabala iskazani matičko-statistička obrada izvršena je uz pomoć račusu u relativnom iznosu, kao postotni udjeli u obujmu nalnog programa Microsoft Excel 97. krupnoga drva do 7 cm promjera, a cjelokupna mate 3. REZULTATI ISTRAŽIVANJA – Research results Prikrajanjem i izradbom primjernih stabala uzorka izrađeni i izmjereni neto obujam svih primjernih stabapridobiveno je 10.098 komada tehničke oblovine čiji je la uzorka iznosio 7.469 m3. ukupni obujam bez kore iznosio 4.337 m3. Ukupni je 3.1 Vjerojatnost pojave sortimenata tehničke oblovine u stablima obzirom na vrstu sijeka – Probability of appearance of technical roundwood assortments in trees according to type of felling Vjerojatnost pojave stabla koje sadrži određeni sortiment tehničke oblovine obzirom na vrstu sijeka vidi se iz tablice 2. Vidljivo je da se zastupljenost stabala s udjelom furnirskih trupaca bitno razlikuje za prorede i pripremni sijek u odnosu na naplodni i dovršni sijek. Može se zaključiti, obzirom na vjerojatnost pojave stabala koja sadrže furnirske trupce po vrsti sijeka, da se radi o dva odvojena skupa istraživanih veličina koje, s jedne strane, sačinjavaju stabla proreda i pripremnog sijeka, a s druge strane stabla naplodnog i dovršnog sijeka. Razdvajanje vrijednosti postotnih udjela furnirskih trupaca posljedica je primjene kriterija selekcije prilikom doznake stabala u proredama i pripremnom sijeku. Pri odabiru stabala u naplodnom sijeku dotadašnji se kriteriji selekcije više ne primjenjuju, što ponajprije vrijedi za dovršni sijek. Tablica 2. Vjerojatnost pojave drvnih sortimenata u stablima obzirom na vrstu sijeka Table 2 Probability of appearance of timber assortments in the trees according to type of felling Drvni sortiment Timber assortiment F L I II III Prorede – Thinning Broj stabala Broj koja Vjerostabala sadrže jatnost u uzorku drv. pojave Number sortiment Probabitty of trees Number of in a of trees appeasample containing rance timber assortment 114 8 7,0% 248 75 30,2% 504 241 47,8% 658 498 75,7% 658 486 73,9% Vrste sijeka – Pripremni – Preparatory felling Broj stabala Broj koja Vjerostabala sadrže jatnost u uzorku drv. pojave Number sortiment Probabitty of trees Number of in a of trees appeasample containing rance timber assortment 473 59 12,5% 697 206 29,6% 878 482 54,9% 987 754 76,4% 987 822 83,3% Vjerojatnost pojave stabla s udjelom trupaca za ljuštenje, kako se vidi iz tablice 2, dvostruko je veća kod naplodnog i dovršnog sijeka u kojima iznosi oko 60 %, nego kod proreda i pripremnog sijeka, gdje je ta vjerojatnost oko 30 %. I ovdje, kao i kod postotnih udjela furnirskih trupaca, možemo govoriti o svojevrsnom grupiranju izmjerenih veličina postotnih udjela trupaca za ljuštenje u proredama i pripremnom sijeku s jedne te naplodnom i dovršnom sijeku s druge strane. Vjerojatnost pojave stabala koja sadrže pilanske trupce I klase pokazuje isti trend kao kod furnirskih Type of felling Naplodni – Seeding felling Broj stabala Broj koja Vjerostabala sadrže jatnost u uzorku drv. pojave Number sortiment Probabitty of trees Number of in a of trees appeasample containing rance timber assortment 491 218 44,4% 556 318 57,2% 591 397 67,2% 604 500 82,8% 604 535 88,6% Dovršni – Final felling Broj stabala Broj koja Vjerostabala sadrže jatnost u uzorku drv. pojave Number sortiment Probabitty of trees Number of in a of trees appeasample containing rance timber assortment 522 247 47,3% 549 322 58,7% 564 369 65,4% 570 405 71,1% 570 488 85,6% trupaca i trupaca za ljuštenje, ali sa značajno manjim razlikama po vrsti sijeka (tablica 2). To se ponajprije odnosi na vrijednosti proreda i pripremnog sijeka, koje su ipak bliže vrijednostima naplodnog i dovršnog sijeka, te kod pilanskih trupaca I klase nema tako izražene podjele kao kod furnirskih i trupaca za ljuštenje. Iz iste se tablice vidi da se kod pilanskih trupaca II i III klase gube razlike vjerojatnosti pojave stabala koja sadrže ove drvne sortimente s obzirom na vrstu sijeka. 3.2. Srednji postotni udjeli drvnih sortimenata tehničke oblovine po debljinskim stupnjevima i vrsti sijeka – Average share of technical roundwood timber assortments according to diameter class and type of felling Na grupiranje stabala uzorka ukazuje i prikaz sred- stabla po debljinskim stupnjevima i vrsti sijeka na slici njih vrijednosti postotnih udjela furnira u neto obujmu 1. Na slici su dodani i postotni udjeli furnira u neto |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2007 str. 19 <-- 19 --> PDF |
M. Prka, A. P. B. Krpan: PROBLEM ODREĐIVANJA SORTIMENTNE STRUKTURE JEDNODOBNIH . Šumarski list br. 5-6, CXXXI (2007), 219-235 Cilj ovoga rada je bio istražiti vjerojatnost pojave planskim vrijednostima (sortimentnim tablicama) koje drvni sortimenata tehničke oblovine u stablima s obzi-se primjenjuju u šumarskoj operativi. Isto tako, na teme ih hh s ro n nna aa vrstu sijeka, istražiti razlike između postotnih lju rezultata istraživanja, cilj je bio izraditi nove sortiudjela drvnih sortimenata tehničke oblovine po debljin-mentne tablice prema Hrvatskim normama proizvoda skim stupnjevima i vrsti sijeka, kao i usporediti postotne iskorištavanja šuma od 1995. godine. udjele tehničke oblovine određene ovim istraživanjem s 2. OBJEKTI I METODA ISTRAŽIVANJA – Objects and method of research Istraživanja su provedena u gospodarskoj jedinici 2005. godine. Starost istraživanih sječina iznosila je od “Bjelovarska Bilogora” Šumarije Bjelovar, UŠP Bjelo59 do 91 godinu kod prethodnog prihoda (proreda), od var. Prikupljanje podataka izmjerom primjernih buko94 do 110 godina kod pripremnog sijeka, od 100 do 112 vih stabala izvršeno je na 36 objekata u 46 navrata (sje-godina kod naplodnog sijeka, te od 98 do 112 godina kova). Svi objekti pripadaju ekološko-gospodarskom kod sječina dovršnoga sijeka. tipu II-D-11 i uređajnom razredu BUKVA s ophodnjom Uzorak primjernih stabala formiran je slučajnim od 100 godina, koji u površini gospodarske jedinice odabirom približno 10 % doznačenih stabala. Krećući sudjeluje sa 76,1 %, a u drvnoj zalihi s 80,6 %. se sastojinom po unaprijed određenim azimutima, u Izmjere primjernih stabala izvršene su na uzorku kouzorak su uvrštena sva doznačena stabla bukve koja su ji obuhvaća 787 stabala u proredama, 1025 stabala u prise nalazila na pravcu kretanja ili doznačena stabla najpremnim, 606 stabala u naplodnim i 583 stabala u do-bliža tom pravcu. Intenzitet uzimanja uzorka po objekvršnim sjekovima. Sveukupno istraživanjima je obuh-tima istraživanja i vrsti sijeka vidi se iz tablice 1. vaćeno 3001 primjerno stablo u razdoblju od 1997. do Tablica 1. Distribucija broja izmjerenih stabala po objektima istraživanja i vrsti sijeka Table 1 Distribution of the number of measured trees according to the object of research and type of felling Vrste sijeka – Type of felling Prorede – Thinning Pripremni sjekovi – Preparatory felling Naplodni sjekovi – Seeding felling Dovršni sjekovi – Final felling Broj Broj Broj Broj Broj Broj Broj Broj Odjel odsjek Forest block doznačenih stabala Number of marked stabala u uzorku Number of trees in a % Odjel odsjek Forest block doznačenih stabala u Number of marked doznačenih stabala u Number of trees in % Odjel odsjek Forest block doznačenih stabala u Number of marked doznačenih stabala u Number of trees in % Odjel odsjek Forest block doznačenih stabala u Number of marked doznačenih Number of trees a in % trees sample trees a sample trees a sample trees sample 7c 13a 292 665 60 65 20,5 9,8 9a 11a 1198 683 102 78 8,5 11,4 11a 21a 1667 2112 177 108 10,6 5,1 20d 21a 394 1201 46 74 11,7 6,2 13b 285 51 17,9 17a 865 91 10,5 38a 1308 109 8,3 42a 1239 118 9,5 20e 569 66 11,6 19b 490 58 11,8 59c 409 41 10,0 42c 876 104 11,9 29a 368 46 12,5 21a 1166 132 11,3 83a 166 31 18,7 59c 438 44 10,0 29b 229 34 14,8 38a 1164 102 8,8 94b 650 76 11,7 75a 547 55 10,1 37a 631 83 13,2 42a 456 63 13,8 95b 439 64 14,6 83a 445 42 9,4 37c 335 48 14,3 42c 394 42 10,7 ----89b 145 23 15,9 39b 368 56 15,2 60a 862 97 11,3 ----155f 953 57 6,0 65b 164 24 14,6 66a 577 64 11,1 ----166c 135 20 14,8 66b 163 31 19,0 73a 888 100 11,3 -------- 69b 515 67 13,0 94b 343 54 15,7 -------- 80b 46 17 37,0 95b 306 42 13,7 -------- 82a 159 49 30,8 ------------ 162a 371 45 12,1 ------------ 162c 282 45 16,0 ------------ Ukupno Total 5442 787 14,5 Ukupno Total 9392 1025 10,9 Ukupno Total 6751 806 9,0 Ukupno Total 6373 583 9,1 Prikrajanje i razvrstavanje (klasiranje) drvnih sorti-budućoj namjeni, iznjedrio je još i cijeli niz sortimenamenata tehničke oblovine izvršili smo prema Hrvatta tehničkoga drva, kao što su tanja i pragovska obloviskim normama proizvoda iskorištavanja šuma od na, tehnička oblica i drugi. S obzirom da su njihovi ud1995. Tehničku oblovinu prema ovom standardu čine jeli u tehničkoj oblovini vrlo mali, a izrada takvih sortitrupci za furnir i ljuštenje te trupci za rezanje (pilanski menata u velikoj mjeri ovisi o tržišnoj tražnji, oni nisu trupci I, II i III klase). Razvoj ovakvog standarda, koji predmet ovoga istraživanja. šumske drvne sortimente razvrstava prema njihovoj |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2007 str. 18 <-- 18 --> PDF |
M. Prka, A. P. B. Krpan: PROBLEM ODREĐIVANJA SORTIMENTNE STRUKTURE JEDNODOBNIH Šumarski list br. 5-6, CXXXI (2007), 219-235 odluka u šumarskoj operativi. No, u njima se isto tako ukazuje i na velike, ponekad nepremostive prepreke vezane uz izradu, preciznost i praktičnu primjenu sortimentnih tablica. Te se prepreke najčešće vežu uz sljedeće činjenice: kakvoća stabala i cijele sastojine rezultat je djelova nja različitih abiotskih i biotskih činilaca, ukupni obujam sastojine ne može poslužiti kao osno va za planiranje sječe, izrade i privlačenja, a pogoto vo ne kao osnovica za računanje financijskog priliva, upotrebljivi obujam sastojine varira u širokom ra sponu vrijednosti od približno 30 % do 80 % u odno su na ukupni obujam sastojine, distribucija drvnih sortimenata u pojedinim stablima uvjetovana je raznolikošću njihova habitusa i pojav nošću grešaka na i u stablu, pojavnost grešaka, njihova veličina i brojnost na i u stablu slučajnog je karaktera i teško se dovodi u ko relaciju s mjerljivim parametrima stabla, drvni sortimenti iste kakvoće nisu uvijek proizvede ni iz stabala jednakih dimenzija i jednakih kakvoć nih značajki, postoje razlike između klasifikacije drvnih sortime nata u pojedinim zemljama, a norme su razvrstava nja podložne promjenama tijekom vremena, pri određivanju kvalitete drvnih sortimenata uz mjer ljive veličine daje se i niz subjektivnih ocjena, sortimentna struktura gospodarskih sastojina dije lom je posljedica čovjekovog utjecaja, a ti utjecaji nisu dovoljno istraženi ni priznati. Zbog navedenih razloga još nije pronađena metoda određivanja sortimentne strukture koja bi bila relativno brza, jednostavna i točna. Zajedničko svim dosadašnjim metodama je da se primjernim stablima određuje ukupni obujam i obujam sortimenata sekcioniranjem u dubećem ili oborenom stanju (Pr a n j i ć , L u k i ć 1997). Vondra (1995) navodi kako nijedan od pet tadašnjih modela za procjenu sortimenata ne sadrži dovoljan broj ulaznih parametara za objektivnu procjenu sortimenata na razini odsjeka, te da je nepouzdana procjena posljedica manjkavosti sortimentnih tablica i neujednačenih načina provedbe procjene. Tehnička oblovina skupni je naziv za sve vrijedne i manje vrijedne sortimente koje nalazimo u krupnomu drvu stabla, a koji imaju neku tehničku primjenu. Svakako je korisno znati udjele tehničke oblovine u obujmu stabla ili sastojine, jer će vrijednost stabla rasti s povećanjem njezinoga udjela, s obzirom na to da tehnički sortimenti po pravilu postižu višu tržišnu cijenu od prostornoga drva. Ali pravu tržišnu vrijednost oslikat će tek sortimentna struktura obujma krupnoga drva stabala u sječini (K r p an , P r ka 2002). Općenito gledajući, na utvrđivanje postotnog udjela trupaca po razredima kakvoće negativno utječu ona stabla koja ne sadrže sve sortimente koje bi po svojim dimenzijama mogla sadržavati. To dovodi do pojave dvaju odvojenih oblaka podataka, od kojih se jedan nalazi na osi x, što onemogućava izjednačavanje. Uz to izostanak određenog sortimenta tehničke oblovine ne znači i lošiju sortimentnu strukturu određenog stabla (Vu l e ti ć 1999). Izostanak najkvalitetnijih razreda kakvoće tehničke oblovine (furnirski trupci) u stablima koja bi ih prema prsnom promjeru mogla sadržavati, ipak ukazuje na lošiju sortimentnu strukturu tih stabala. Kod drvnih sortimenata tehničke oblovine koji su sadržani u većini stabala (manje kvalitetni drvni sortimenti – II i III klasa) izjednačavanje podataka dovodi se u pitanje zbog rasipanja vrijednosti tih drvnih sortimenata. P ala d inić i Vule tić (2006) zaključuju da se dovoljno precizni modeli procjene razvoja sortimenata mogu definirati za razinu lokaliteta (sastojine/grupe stabala), što bi prema njihovu mišljenju pri današnjem stupnju informatizacije moglo biti izvedivo u operativi. Na sortimentnu se strukturu sastojina izravno utječe gospodarenjem šumama. Od samoga početka životnoga ciklusa (ophodnje) jednodobnih sastojina, šumarska struka svojim odlukama i radnjama utječe na prirodni razvoj, pokušavajući postići što veći obujam u pogledu proizvodnje biomase željenih drvnih vrsta, te u pogledu kvalitete njihove sortimentne strukture. U prvim se dobnim razredima utjecaj na sortimentnu strukturu očituje primjenom kriterija selekcije kod provođenja njega i čišćenja u branjevinama. Kasnije, sve do zrelosti sastojine početkom oplodnih sječa, izravan čovjekov utjecaj na sortimentnu strukturu očituje se kroz određivanje vremena sječe pojedinačnih stabala, odnosno doznake (selekcije) kojom provodimo propisanu vrstu sijeka. Njega sastojina i stabala utemeljena je na činjenici da je fenotip stabla rezultat genotipa i utjecaja okoliša, odnosno stanišnih uvjeta. Njegom se spontana selekcija stabala u sastojini zamjenjuje selekcijom na šumskouzgojnim načelima (Matić 2003). Odluke i radnje kojima gospodarimo šumama, zasnovane su na znanstvenim načelima uređivanja, uzgajanja, iskorištavanja šuma i ostalih šumarskih disciplina. Znanost i operativa koja se rukovodi znanošću, moraju osigurati rezultat takvoga operativnog postupka. Primjerice, ako bi predviđenim intenzitetom prorede, zbog nekoga iracionalnog razloga, u 80-godišnjoj bukovoj sastojini posjekli najkvalitetnija (elitna) stabla, koja su nositelji razvoja sastojine, sigurno bi polučena struktura sortimenata (ukupno i po debljinskim stupnjevima) bila kvalitetnija nego sortimentna struktura ispravno provedene prorede u toj dobi. Glede na počela šumarske znanosti, stvarni rezultat takvog operativnog postupka u jednodobnim šumama ima upravo suprotan trend. |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2007 str. 17 <-- 17 --> PDF |
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI – ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list br. 5–6, CXXXI (2007), 219-235 UDK 630* 525 (001) PROBLEM ODREĐIVANJA SORTIMENTNE STRUKTURE JEDNODOBNIH BUKOVIH SASTOJINA THE PROBLEM OF ESTABLISHING THE ASSORTMENT STRUCTURE OF EVEN-AGED BEECH STANDS Marinko PRKA, Ante P. B. KRPAN* SAŽETAK: U radu je istraživana vjerojatnost pojave drvnih sortimenata tehničke oblovine u bukovim stablima s obzirom na vrstu sijeka, kao i razlike između postotnih udjela drvnih sortimenata tehničke oblovine po debljinskim stupnjevima i vrsti sijeka. Postotni udjeli tehničke oblovine određeni ovim istraživanjem uspoređeni su s planskim vrijednostima (sortimentnim tablicama) koje se primjenjuju u šumarskoj operativi. Na temelju rezultata istraživanja izrađene su nove sortimentne tablice prema Hrvatskim normama proizvoda iskorištavanja šuma od 1995. godine. Istraživanja su provedena na uzorku koji obuhvaća 787 stabala u proredama, 1025 stabala u pripremnim, 606 stabala u naplodnim i 583 stabala u dovršnim sjekovima. Sveukupno je istraživanjima obuhvaćeno 3001 primjerno stablo. Starost istraživanih sječina iznosila je od 59 do 91 godinu kod prethodnog prihoda (proreda), od 94 do 110 godina kod pripremnog sijeka, od 100 do 112 godina kod naplodnog sijeka te od 98 do 112 godina kod dovršnog sijeka. Dosadašnji je pristup određivanju sortimentne strukture jednodobnih bukovih sastojina u velikoj mjeri pogrešan. Operativne sortimentne tablice daju previsoke procjene za najkvalitetnije drvne sortimente svih vrsta sjekova osim zadnjih sjekova oplodnih bukovih sječina. Tablice šumskih drvnih sortimenata koje uvažavaju vrstu sijeka kao jedan od ulaza, omogućuju pouzdaniju procjenu sortimentne strukture sječine i preciznije planiranje sječivog etata. Pri tome su kao čimbenici razdvajanja uzeti kriteriji selekcije prilikom doznake stabala za sječu koji se primjenjuju do uključivo pripremnog sijeka. Iz tih su razloga tablice šumskih drvnih sortimenata izrađene zasebno za prorede i pripremni sijek, a zasebno za naplodni i dovršni sijek. K l j uč n e r i j e č i : obična bukva, sortimentna struktura, tablice drvnih sortimenata, jednodobne bukove sastojine 1. UVOD I PROBLEM – Introduction and problem Tablice udjela šumskih drvnih sortimenata važan su nih sortimenata određenu prema važećim propisima alat potreban šumarskoj operativi, a obična bukva naj- normi za proizvode iskorištavanja šuma. Pouzdane i zastupljenija je vrsta u šumama Hrvatske. Kod planira- upotrebljive tablice drvnih sortimenata nužne su za nja sječa i etata, nužno je znati količinu i kakvoću drv- ocjenu učinkovitosti procesa iskorištavanja šuma odre đenog područja, ali i za usporedbu poslovanja pojedi nih dijelova poduzeća. Dr. sc. Marinko Prka, dipl. ing. šum. Hrvatske šume – Direkcija, Zagreb Stariji i noviji šumarski udžbenici (A. Ugrenović: marinko.prkaŽhrsume.hr “Eksploatacija šuma”,1957.; A. Pranjić-N. Lukić: “Iz- P ro f . d r. sc . A nte P. B .Krpan Šu m ars kifak u lt e t S v e u čili š ta u Zagrebu mjera šuma”, 1997) naglašavaju važnost poznavanja krpanŽsumfak.hr sortimentne strukture sastojina pri donošenju poslovnih |