DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2007 str. 2 <-- 2 --> PDF |
RIJEČ GLAVNOGA UREDNIKA ULOGA NAŠIH NIZINSKIH ŠUMA U GLOBALNOJ PROMJENI KLIME Globalna ili opća promjena klime uzrokovana prekomjernom uporabom fosilnih goriva najavljena za XXI. stoljeće, očekivana je, a na koju ćemo se u šumarstvu polagano morati privikavati. U našim prirodnim mješovitim šumama termofilnije vrste preuzele bi postupno dominaciju, dok većina vrsta drveća imaju u odnosu na toplinu kao izravan ekološki čimbenik široku ekološku valenciju, pa u sadašnjim staništima ne bi trebale biti ugrožene. U naše vrste drveća s uskom ekološkom valencijom, s obzirom na toplinu, navodimo običnu jelu i glede vode hrast lužnjak, koji su u nas najugroženije vrste, te običnu bukvu koja je zasigurno na zatopljenje klime najotpornija. Prema Otto-u (1994) poznatome šumarskom ekologu, promjena klime izazvat će i poboljšanje i pogoršanje staništa. Kod pogoršanja fenotipsku prilagodbu i selekciju u smislu stvaranja bolje prilagođenih ekotipova, dominaciju do sada potištenih vrsta, te sušenje onih vrsta koje se ne mogu prilagoditi. Na jednom međunarodnom skupu u HAZU održanom 1998., Matić i dr. ustanovili su očigledno povećanje temperature zraka i smanjenje količine oborina za područje Varaždinskih podravskih šuma i šume Kalje kod Lekenika, uz druge nepovoljne utjecaje (onečišćena poplavna voda, pad razina podzemne vode), što je izazvalo katastrofalna sušenja i poslije toga prirodno pomlađenje pionirskim vrstama. Na istom skupu Vidaković iznosi kako će šume pod utjecajem klimatskog stresa postati neotporne na požare i štetočinje, a što se vidi u primjeru jele i smreke u prebornim šumama Dinarida. U posljednje vrijeme govori se kako se zatopljenje odvija puno brže nego što se pretpostavljalo. To se posebice odnosi na topljenje ledenjaka u gorju Europe i Azije, te na Antarktiku, pa će i kod nas pojava promjene klime u smislu zatopljenja biti zasigurno izraženija nego što smo očekivali. Na klimatske promjene najotpornije su nizinske šume koje ponajprije ovise o hidrološkim prilikama riječne doline, a pojavljuju se u različitim klimatskim područjima. Nizinske šume podjednakoga sastava pojavljuju se od Sredozemlja do Baltika, uz napomenu da se zasigurno radi o različitim ekotipovima vrsta drveća. Iako su šumski bazen Spačva u istočnoj Slavoniji i Motovunska šuma u Istri prostorno relativno blizu, klimatski, po svojemu su nalazištu vrlo daleko, a po svome sastavu vrlo blizu. I jedna i druga su nizinske šume sastavljene od hrasta lužnjaka, poljskoga jasena i običnoga graba. Bacimo li pogled na ekološku konstituciju vrsta drveća nizinskih šuma, hrast lužnjak, poljski jasen, nizinski brijest, crna joha, crna topola, bijela topola i bijela vrba, sve navedene vrste imaju manje ili veće zahtjeve glede vode. Voda je u njihovoj ekološkoj konstituciji vladajući čimbenik i zavisno o većem ili manjem zahtjevu, te većoj ili manjoj osjetljivosti na njezin višak u staništu, vrsta zauzima prostor u riječnoj dolini s ostalim drvećem, grmljem i prizemnim rašćem sličnih zahtjeva prema staništu u odnosu na vodu. Nizinska šuma ima neprocjenjivu vrijednost općekorisnih funkcija i to posebice one vodozaštitne, protuimisijske, bioraznolikosne, prirodozaštitarske, genetske, socijalne (turistička i rekreacijska) i fiziološke u smislu vezivanja ugljika i proizvodnje kisika. Poplavne šume u Hrvatskoj bez šuma hrasta lužnjaka i običnoga graba, vežu godišnje oko 900.000 t ugljika i trajno oko 60 milijuna t ugljika, što predstavlja značajan doprinos ublažavanju učinka “staklenika atmosfere”, odnosno globalnoga zatopljenja. Kada bi u ostalim šumama Hrvatske zbog općeg zatopljenja u svezi s prilagodbom šumskoga drveća na izmijenjena staništa došlo do promjene strukture sastojina, što bi poremetilo njihovu gospodarsku i općekorisnu ulogu, nizinske šume bi i dalje obavljale sve svoje uloge, što je memento hrvatskome puku, ali i šumarima, jer svako stablo u riječnim nizinama dio je golemoga biološkog kapitala Republike Hrvatske. Prof. dr. sc. Branimir Prpić Naslovna stranica – Front page: Prirodni krajolik preborne šume s gorskom livadom; motiv iz Gorskoga kotara, Mala Šegina Natural landscape of a selection forest with mountain grassland; a motif from Gorski Kotar, Mala Šegina (Foto – Photo: A. Frković) Naklada 1870 primjeraka |