DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/2007 str. 5     <-- 5 -->        PDF

IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list br. 5–6, CXXXI (2007), 207-217
UDK 630* 232.3 (001)


RASADNIĆKA PROIZVODNJA SADNICA CRNOGA ORAHA šJuglans nigra L.)*


NURSERY PRODUCTION OF BLACK WALNUT šJuglans nigra L.) SEEDLINGS


Milan ORŠANIĆĐ Damir DRVODELIĆČ Ivica KOVAČEVIĆČ


SAŽETAK: U radu se analiziraju neki od elemenata kakvoće sjemena
crnoga oraha i ispituju njegova svojstva. U proljeće 2004. godine obavljena
je sjetva stratificiranog sjemena na dva načina: na gredice i u dva tipa zbirnih
kontejnera (Bosnaplast 18 i kontejner dimenzija 35,5x27,0 (16) sa 24
rupe za sadnju). Najveća rasadnička klijavost dobivena je kod sjemena posijanog
u kontejner Bosnaplast 18 (55,00 %), slijedi rasadnička klijavost sjemena
posijanog na gredice (42,99 %) i u drugi tip kontejnera (20,83 %).
Prosječno najveće visine na kraju prve vegetacije (1+0) imale su sadnice
uzgajane na gredici (315 mm). Visine sadnica u kontejneru Bosnaplast 18 bile
su u prosjeku niže za 61 mm a u drugom tipu kontejnera za 67 mm u odnosu
na sadnice uzgajane na gredici. U jesen 2004. godine obavljena je sjetva
nestratificiranog sjemena na dva načina, s obzirom na čišćenje mesnatog
usplođa ploda. Dio sjemena posijan je s usplođem, a dio bez usplođa. Rasadnička
klijavost očišćenog sjemena iznosila je 91,67 % a sjemena posijanog sa
usplođem 73,00 %. Najveću visinu na kraju prve vegetacije (1+0) imale su
nepodrezane sadnice uzgojene iz sjemena s očišćenim usplođem (524 mm).
Nepodrezane sadnice uzgojene iz sjemena bez čišćenja usplođa bile su prosječno
niže od sadnica uzgojenih s očišćenim usplođem za 185 mm. Podrezane
sadnice, u jednom i drugom slučaju, bile su niže od nepodrezanih.


1. UVOD – Introduction
Crni orah (Juglans nigra L.) je vrsta koja potječe s poručuju sakupljanje sjemena crnoga oraha u jesen naprostora
istočnog dijela Sjeverne Amerike, dolazi iz-kon otpadanja sa stabala. Nakon sakupljanja slijedi memeđu
južnog dijela Kanade i Floride, te između Min-haničko uklanjanje mesnatog dijela ili ostavljanje plonesote
i Texasa. U Europu (Englesku) je introduciran dova na neko vrijeme kako bi usplođe omekšalo i mo1588.
godine (Herman, 1971). U SAD-u ga smatraju glo se ručno očistiti. Young & Young (1992) spojednim
od najvrednijih vrsta koje raste od prirode minju kako sjeme posijano zajedno s usplođem klija,
(Williams, 2004). Naraste do 45 m u visinu i do 3 m no čistim sjemenom postiže se bolja kontrola gustoće
u promjeru. Doživi starost od oko 400 godina (Hersjetve
u rasadniku. Čišćenje usplođa nužno je ukoliko
man, 1971). sjeme tretiramo fungicidima. Nije poznat postotak klijanja
sjemena posijanog sa i bez usplođa, a nema poda


Prema Dirru i Heuseru (1987) crni orah može


taka niti o rastu tako uzgojenih sadnica.


se razmnožavati sjemenom, reznicama i cijepljenjem,


no najčešća je metoda ipak sjetva sjemena. Autori pre-Upravo zato, u ovom se radu ispituje klijavost strati


ficiranog sjemena crnoga oraha, utvrđuje se rast i raz


voj sadnica uzgajanih na gredici i u dva tipa zbirnih


Doc. dr. sc. Milan Oršanić, Damir Drvodelić, dipl. ing.,


kontejnera. Obavlja se i ispitivanje klijavosti nestratifi


Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu,


HR-10000 Zagreb, Svetošimunska 25 ciranog sjemena posijanog sa i bez usplođa, odnosno


Ivica Kovačević, dipl. ing., Marčani 14, 43240 Čazma rast i razvoj tako uzgojenih sadnica. Podrezivanjem koSažetak
diplomskog rada iz kolegija Osnivanje šuma, obranje


rijena sadnica u rasadniku, željeli smo ustanoviti kako


nog na Zavodu za ekologiju i uzgajanje šuma Šumarskog fakul


teta Sveučilišta u Zagrebu, dana 28. 9. 2006. godine ova rutinska operacija njege utječe na rast i prirast istih.




ŠUMARSKI LIST 5-6/2007 str. 6     <-- 6 -->        PDF

M. Oršanić, D. Drvodelić, I. Kovačević: RASADNIĆKA PROIZVODNJA SADNICA CRNOGA ORAHA . Šumarski list br. 5-6, CXXXI (2007), 207-217
2. PODRUČJE ISTRAŽIVANJA-Research area
Sjetva sjemena crnoga oraha obavljena je u rasadniku
“Šumski vrt” Šumarskog fakulteta u Zagrebu. Rasadnik
je osnovan 1919. godine, a njegova površina iznosi
oko 3 ha. Rasadnik se nalazi na nadmorskoj visini
od oko 123 m n.v.


Po Köppenovoj klasifikaciji klime ovo područje ima
oznaku “C”. Spada u tip umjereno tople kišne klime.


Detaljnije obilježje ove kime ima oznaku “Cfwbx”.
Srednja temperatura zraka u vegetacijskom razdoblju u
2004. godini iznosila je 17.3 oC, a ukupna količina oborina
u istom razdoblju 484.0 mm. Apsolutni minimum
temperature iznosio je -11.4 oC, a apsolutni maksimum


33.0 oC.
3. MATERIJALI I METODE – Material and methods
Sakupljanje plodova crnoga oraha obavljeno je u jesen
2003. i 2004. godine. Morfometrijsko mjerenje i
vaganje plodova rađeno je u laboratoriju Zavoda za ekologiju
i uzgajanje šuma na Šumarskom fakultetu u Zagrebu.
Za vaganje plodova i sjemena korištena je digitalna
elektronska vaga “Sartorius” (točnost 0,01 g), dok
je mjerenje obavljeno digitalnim pomičnim mjerilom
(točnost 0,01 mm).


Apsolutna težina sjemena određena je u skladu s
Pravilima ISTA (International Rules for Seed Testing,
2006). Sadržaj vlage u sjemenu određen je metodom
sušnice na 130 oC (+/-3 oC) u trajanju od 1 sata uz prisustvo
zraka (Regent, 1980).


Plodovi iz uroda 2003. godine ručno su očišćeni od
mesnatog dijela (usplođa) i stavljeni u stratifikaciju 26.


1. 2004. godine. Prije stratifikacije, flotacijom u vodi,
odvojeni su i bačeni šturi plodovi. Duljina stratifikacije
iznosila je 98 dana, temperatura +3 oC, a medij sterilni,
aluvijalni, vlažni pijesak. Kontrola vlažnosti supstrata i
prozračivanje provođeno je svakih 14 dana.


Sjetva sjemena u rasadniku obavljena je 3. 5. 2004.
godine na dva različita načina. Sjeme je posijano na
gredicu i u dva tipa zbirnih kontejnera: “Bosnaplast 18”
i kontejner dimenzija 35,5x27,0 (16) sa 24 rupe. Gredice
su bile širine 1,0 m, a redovi okomiti na dužu stranu
gredice. Razmak između redova iznosio je 30 cm, a razmak
sjemenki u redu 10 cm. Dubina prekrivanja sjemena
iznosila je 5 cm. Kontejneri su napunjeni supstratom
za sjetvu Shamrock Seed & Modular Compost, a sjetva
je obavljena ručno (po jedan plod u svaku rupu). Radi
zračnog podrezivanja korijenja, kontejneri su držani na
povišenom mjestu. Tijekom vegetacije provođeni su radovi
njege i zaštite sadnica u oba načina uzgoja. Sadni


ce nisu držane pod zasjenom, a podrezivanje korijena
kod sadnica uzgajanih na gredicama nije obavljeno.


U vremenu od 11. 5. do 7. 7. 2004. godine brojane
su proklijale sjemenke. Tijekom vegetacije mjerena je
visina sadnica (do vršnog pupa) i promjer prividnog
vrata korijena (u razini tla). Za mjerenje visina korišten
je metar, dok je promjer vrata korijena mjeren digitalnim
pomičnim mjerilom (točnost 0,01 mm).


Sjetva plodova iz uroda 2004. godine obavljena je
bez predsjetvene pripreme, dakle u kasnu jesen (3. 12).
S obzirom na usplođe ploda, sjetva je obavljena na dva
načina. Jedan dio plodova očišćen je od usplođa, dok je
drugi dio posijan s usplođem. Nakon sakupljanja, čišćenja
i prosušivanja na sobnoj temperaturi, a prije sjetve,
plodovi koji su bili očišćeni od usplođa, držani su u
vodi 24 sata. Sjeme je sijano u gredice kao i prethodne
godine, s razlikom da je razmak između redova kao i
sjemenki u redu iznosio 20 cm. Zbog jesenske sjetve,
dubina prekrivanja bila je nešto veća i iznosila je oko
7-8 cm. Za prekrivanje sjemena korišten j kompost iz


e
ee ko
je is


rasadnika. Sjetva plodova s usplođem bila je istovjetna
sjetvi očišćenih plodova. Kao i prethodne godine provođeni
su radovi njege i zaštite sadnica.


U vremenu od 1. 5. do 28. 6. 2005. godine brojani
su klijanci razvijeni iz plodova bez i s usplođem. Tijekom
vegetacije mjerena je visina sadnica (do vršnog
pupa) i promjer prividnog vrata korijena (u razini tla).


Dana 4. 7. 2005. izvršeno je podrezivanje korijena
na dubini od 20 cm. Korijen je podrezan ručno, pomoću
ašova. Podrezan je korijen kod 37 (od 176) sadnica
uzgojenih iz plodova bez usplođa i kod 24 sadnice
(od 73) uzgojene iz plodova s usplođem. Nakon podrezivanja,
sadnice su dobro zalite.


4. REZULTATI ISTRAŽIVANJA – Research results
4.1. Sjeme crnoga oraha (Juglans nigra L.)
4.1. Black walnut (Juglans nigra L.) seed
U našim istraživanjima, prosječna težina ploda crnoga
oraha iznosila je 52,55 g. Raspon težina kretao se
od 39,77 do 69,89 g. Varijanca je iznosila 48,59, a standardna
devijacija 6,97. U 1 kg ide prosječno 19 plodova
(sa usplođem). Kilogram plodova crnoga oraha bez


usplođa sadrži prosječno 61 sjemenku. Dakle, 100 kg
čistog sjemena ima prosječno 6100 sjemenki, a 100 kg
sjemena sa usplođem 1900 sjemenki.


Prosječna masa sjemenke s perikarpom iznosila je
18 g, a masa usplođa 35 g. Omjer srednje duljine i širi




ŠUMARSKI LIST 5-6/2007 str. 7     <-- 7 -->        PDF

M. Oršanić, D. Drvodelić, I. Kovačević: RASADNIČKA PROIZVODNJA SADNICA CRNOGA ORAHA . Šumarski list br. 5–6, CXXXI (2007), 207-217
ne ploda iznosio je 0,96, što znači da su plodovi okruglastog
oblika. Na slici 1 prikazan je postotni udio koji
zauzima jezgra, perikarp i usplođe u masi ploda crnoga
oraha.


U masi ploda crnoga oraha (Juglans nigra L.) postotno
najveće učešće ima masa usplođa (55,87 %), slijedi
masa perikarpa (37,42 %) te masa jezgre (6,71 %).
Debljina usplođa različita je obzirom na dio ploda, no
u prosjeku ona iznosi 5,50 mm. Prema Young & Young
(1992) iz 100 litara plodova crnoga oraha može se dobiti
35 litara čistog sjemena. Maseni udio jezgre u čistoj
sjemenci (orahu) iznosio je od 10,41–21,22 % ili
prosječno 15,94 %.


Apsolutna težina sjemena crnoga oraha iznosila je
13 167 g, što znači da je 1 zračno suha sjemenka imala
prosječno 13,17 g.


Sadržaj vlage u sjemenu crnoga oraha kretao se od
20,83 % do 25,34 %, odnosno prosječno 23,45 %. Slika 1. Postotno učešće jezgre, perikarpa i usplođa u masi ploda
crnoga oraha (Juglans nigra L.)
Figure 1 Participation of nucleus, pericarp and husk in the weight
of Black walnut (Juglans nigra L.) nut expressed
in percentages


4.2. Ispitivanje rasadničke klijavosti sjemena crnoga oraha (Juglans nigra L.)
4.2. Testing nursery germination of Black walnut (Juglans nigra L.) seed
Od vremena sjetve stratificiranog sjemena do po-kontejnera “Bosnaplast 18”, kao i na gredicama, klijačetka
klijanja u oba načina sjetve bilo je potrebno 15 vost je završila nakon 64 dana od sjetve (3. 5.–7. 7).
dana. Kod zbirnog kontejnera dimenzija 35,5x27,0 Rasadnička klijavost kulminirala je, bez obzira na na


(16) klijavost je završila već 24-ti dan od sjetve. U tipu čin sjetve i tip kontejnera, između 15 i 21 dana od sjetve
(između 18. 5. i 25. 5. 2004).
Najveća rasadnička klijavost
stratificiranog sjemena dobivena je
u multikontejneru “Bosnaplast 18” i
iznosila je 55,00 %. Slijedi rasadnička
klijavost sjemena posijanog na
gredice (42,99 %) odnosno drugi tip
zbirnog kontejnera (20,83 %).


Na slici 2 prikazane su kumulativne
vrijednosti rasadničke klijavosti
stratificiranog sjemena crnoga
oraha (Juglans nigra L.) posijanog
na gredicu i u dva tipa zbirnih
kontejnera.


Kod nestratificiranog sjemena,
čisto sjeme počelo je s klijanjem početkom
mjeseca svibnja, 7 dana ranije
od sjemena posijanog sa usplođem.
Klijanje čistog sjemena završilo
je na kraju mjeseca lipnja, a klijanje
sjemena posijanog s usplođem


Slika 2. Kumulativne vrijednosti rasadničke klijavosti stratificiranog sjemena crnoga ora7
dana kasnije, kao što je i počelo.
ha (Juglans nigra L.) posijanog na gredicu i u dva tipa zbirnih kontejnera
Figure 2 Cumulative values of nursery germination of Black walnut (Juglans nigra) stratiKulminacija
rasadničke klijafied
seed sown on beds and in the two types of multiple containers vosti nestratificiranog sjemena po




ŠUMARSKI LIST 5-6/2007 str. 8     <-- 8 -->        PDF

M. Oršanić, D. Drvodelić, I. Kovačević: RASADNIĆKA PROIZVODNJA SADNICA CRNOGA ORAHA . Šumarski list br. 5-6, CXXXI (2007), 207-217
sijanog bez usplođa dogodila se
150 dana od sjetve, a s usplođem
nakon 174 dana. Rasadnička klijavost
čistog sjemena iznosila je
91,67 %, a sjemena posijanog s usplođem
73,00 % (18,67 % manje).


Na slici 3 prikazane su kumulativne
vrijednosti rasadničke klijavosti
nestratificiranog sjemena crnoga
oraha (Juglans nigra L.) posijanog
bez usplođa i s usplođem.


Sjeme bez usplođa / Seeds with extracted husks
-*-- Sjeme sa usplođem / Seeds without extracting husks
Slika 3. Kumulativne vrijednosti rasadničke klijavosti nestratificiranog sjemena crnoga


oraha (Juglans nigra L.) posijanog bez usplođa i s usplođem


Figure 3 Cumulative values for nursery germination of non-stratified seed of Black walnut


(Juglans nigra L.) sown with and without husks


4.3. Mjerenje rasta i prirasta sadnica crnoga oraha (Juglans nigra L.) u rasadniku
4.3. Measuring growth and growth increment of Black walnut (Juglans nigra L.)
seedlings in nurseries
Na slici 4 prikazan je visinski rast sadnica crnoga Sadnice uzgajane na gredici kasnije su završile s vioraha
(Juglans nigra L.) tijekom prve vegetacije (1+0) sinskim rastom u odnosu na kontejnerski uzgajane saduzgoja
na gredici i u dva tipa zbirnih kontejnera. nice. Kontejnerske sadnice prosječno su manjih visina


Slika 4. Visinski rast sadnica crnoga
oraha (Juglans nigra
L.) tijekom prve vegetacije
(1+0) uzgoja na
gredici i u dva tipa zbirnih
kontejnera (“Bosnaplast
18” i kontejner
“35,5x27,0 (16)”)


Figure 4 Black walnut (Juglans nigra
L.) height growth during
the current growing
season (1+0) on nursery
beds and in the two multiple
containers (“Bosnaplast
18” and container
35,5x27,0 (16))




ŠUMARSKI LIST 5-6/2007 str. 9     <-- 9 -->        PDF

M. Oršanić, D. Drvodelić, I. Kovačević: RASADNIČKA PROIZVODNJA SADNICA CRNOGA ORAHA . Šumarski list br. 5-6, CXXXI (2007), 207-217
od sadnica uzgajanih na gredici. Visinski prirast sadnica
u oba tipa kontejnera je vrlo sličan.


Na slici 5 prikazan je debljinski rast sadnica crnoga
oraha (Juglans nigra L.) tijekom prve vegetacije (1+0)
uzgoja na gredici i u dva tipa zbirnih kontejnera.


Maksimalni debljinski prirast sadnica vidljiv je u
prvoj polovici mjeseca rujna.


Kontejnerske sadnice prosječno su manjih visina i
značajno manjih promjera od sadnica uzgajanih na gredici.
Prosječna visina sadnica crnoga oraha uzgajanih na
gredici na kraju prve vegetacije iznosila je 315 mm s


Slika 6. Visine i promjeri vrata korijena
sadnica crnoga oraha
(Juglans nigra L.) na
kraju prve vegetacije (1+0)
uzgojenih na gredici i u
dva tipa zbirnih kontejnera
(“Bosnaplast 18” i kontejner
“35,5x27,0 (16)”)


Figure 6 Height and root collar diameter
of Black walnut
(Juglans nigra L.) seedlings
at the end of the
current growing season
(1+0), grown on nursery
beds and in the two types
of multiple containers
(Bosnaplast 18 and container
35,5x27,0 (16))


promjerom vrata korijena od 9,29 mm. Prosječna visina
sadnica uzgajanih u kontejneru “Bosnaplast 18” iznosila
je 254 mm s promjerom vrata korijena od 6,03 mm.
Prosječna visina sadnica uzgajanih u kontejneru
35,5x27,0 (16) iznosila je 248 mm s promjerom vrata
korijena od 5,97 mm.


Na slici 6 prikazane su visine i promjeri prividnog
vrata korijena sadnica crnoga oraha (Juglans nigra L.)
na kraju prve vegetacije (1+0) uzgoja na gredici i u dva
tipa zbirnih kontejnera.


Slika 5. Debljinski rast sadnica
crnoga oraha (Juglans nigra
L.) tijekom prve vegetacije
(1+0) uzgoja na
gredici i u dva tipa zbirnih
kontejnera (“Bosnaplast
18” i kontejner
“35,5x27,0 (16)”)


Figure 5 Black walnut (Juglans nigra
L.) diameter growth
during the current growing
season (1+0) on
nursery beds and in the
two multiple containers
(“Bosnaplast 18” and
container 35,5x27,0 (16))




ŠUMARSKI LIST 5-6/2007 str. 10     <-- 10 -->        PDF

M. Oršanić, D. Drvodelić, I. Kovačević: RASADNIĆKA PROIZVODNJA SADNICA CRNOGA ORAHA . Šumarski list br. 5-6, CXXXI (2007), 207-217
Korelacijom je ispitan odnos između visine sadnica a sadnica uzgojenih od plodova bez čišćenja usplođa
crnoga oraha (Juglans nigra L.) uzgajanih na gredici, 258 mm.


kontejneru “Bosnaplast 18” te kontejneru “35,5x27,0
(16)” i promjera prividnog vrata korijena (slika 7, 8 i
9). U oba načina uzgoja sadnica crnoga oraha (na gradici
i kontejnerima) nije dokazana pravilnost između
ove dvije varijable.


Na slici 10 prikazan je visinski rast nepodrezanih i
podrezanih sadnica crnoga oraha (Juglans nigra L.)
uzgojenih od plodova s očišćenim usplođem i plodova
bez čišćenja usplođa


Srednja visina sadnica uzgojenih od plodova s očišćenim
usplođem prije podrezivanja iznosila je 382 mm,


Na slici 11 prikazan je debljinski rast nepodrezanih
i podrezanih sadnica crnoga oraha (Juglans nigra L.)
uzgojenih od plodova s očišćenim usplođem i plodova
bez čišćenja usplođa.


Srednji promjer vrata korijena sadnica uzgojenih od
plodova s očišćenim usplođem prije podrezivanja iznosio
je 8,03 mm, a sadnica uzgojenih od plodova bez
čišćenja usplođa 6,83 mm.


Srednja visina nepodrezanih sadnica crnoga oraha na
kraju prve vegetacije (1+0) uzgojenih od plodova s
očišćenim usplođem iznosila je 524 mm s promjerom


Slika 7. Odnos između visine sadnica crnoga oraha (Juglans nigra L.) i promjera vrata korijena
kod sadnica uzgajanih na gredici


Figure 7 Black walnut (Juglans nigra L.) seedling height and root collar diameter ratio for the nursery-
grown seedlings


Slika 8. Odnos između visine sadnica crnoga oraha (Juglans nigra L.) i promjera vrata korijena
kod sadnica uzgajanih u kontejneru “Bosnaplast 18”


Figure 8 Black walnut (Juglans nigra L.) seedling height and root collar diameter ratio for the
seedlings grown in the Bosnaplast 18 container




ŠUMARSKI LIST 5-6/2007 str. 11     <-- 11 -->        PDF

M. Oršanić, D. Drvodelić, I. Kovačević: RASADNIĆKA PROIZVODNJA SADNICA CRNOGA ORAHA . Šumarski list br. 5-6, CXXXI (2007), 207-217
vrata korijena od 11,59 mm. Srednja visina podrezanih s promjerom vrata korijena od 11,19 mm. Srednja visina
sadnica uzgojenih od plodova s očišćenim usplođem podrezanih sadnica uzgojenih od plodova bez čišćenja
iznosila je 410 mm, s promjerom vrata korijena od usplođa iznosila je 305 mm, s promjerom vrata korijena
10,63 mm. Srednja visina nepodrezanih sadnica uzgojeod
9,24 mm.
nih od plodova bez čišćenja usplođa iznosila je 339 mm


Slika 9. Odnos između visine sadnica crnoga oraha (Juglans nigra L.) i promjera vrata korijena
kod sadnica uzgajanih u kontejneru “35,5x27,0 (16)”


Figure 9 Black walnut (Juglans nigra L.) seedling height and root c


t collar diameter ratio for the seedlings
grown in the 35,5x27,0 (16) container


Slika 10. Visinski rast nepodrezanih i podrezanih sadnica crnoga oraha (Juglans nigra L.) tijekom prve
vegetacije (1+0) uzgojenih od plodova s očišćenim usplođem i bez čišćenja usplođa
Figure 10 Height growth of non-undercut and undercut seedlings of Black walnut (Juglans nigra L.) during
the current growing season (1+0), raised from cleaned and uncleaned seeds




ŠUMARSKI LIST 5-6/2007 str. 12     <-- 12 -->        PDF

M. Oršanić, D. Drvodelić, I. Kovačević: RASADNIĆKA PROIZVODNJA SADNICA CRNOGA ORAHA . Šumarski list br. 5-6, CXXXI (2007), 207-217
Slika 12. prikazuje srednju visinu i promjer vrata uzgojenih od plodova s očišćenim usplođem i bez
korijena nepodrezanih i podrezanih sadnica crnoga čišćenja usplođa.
oraha (Juglans nigra L.) tijekom prve vegetacije (1+0)


Slika 11. Debljinski rast nepodrezanih i podrezanih sadnica crnoga oraha (Juglans nigra L.) tijekom prve
vegetacije (1+0) uzgojenih od plodova s očišćenim usplodem i bez čišćenja usploda
Figure 11 Diameter growth of non-undercut and undercut seedlings of Black walnut (Juglans nigra L.) du


ring the current growing season (1+ 0), raised from cleaned and uncleaned seeds


Legenda – Map:
A – nepodrezane sadnice uzgojene od plodova
s očišćenim usplođem
A – non-undercut seedlings raised from
cleaned fruits
B – podrezane sadnice uzgojene od plodova
s očišćenim usplođem
B – undercut seedlings raised from cleaned
fruits
C – nepodrezane sadnice uzgojene od plodova
bez čišćenja usplođa
C – non-undercut seedlings raised from
uncleaned fruits
D – podrezane sadnice uzgojene od plodova
bez čišćenja usplođa
D – undercut seedlings raised from uncleaned
fruits


Slika 12. Visine i promjeri vrata korijena nepodrezanih i podrezanih sadnica crnoga oraha
(Juglans nigra L.) na kraju prve vegetacije (1+0) uzgojenih od plodova s očišćenim
usplođem i bez čišćenja usplođa


Figure 12 Height and root collar diameters in non-undercut and undercut Black walnut
(Juglans nigra L.) seedlings at the end of the current growing season (1+0), raised
from cleaned and uncleaned seeds




ŠUMARSKI LIST 5-6/2007 str. 13     <-- 13 -->        PDF

M. Oršanić, D. Drvodelić, I. Kovačević: RASADNIĆKA PROIZVODNJA SADNICA CRNOGA ORAHA . Šumarski list br. 5-6, CXXXI (2007), 207-217
5. RASPRAVA I ZAKLJUČCI - Discussion and conclusions
Crni orah počinje fruktificirati u dobi od 8-10 godina
(Herman, 1971). Young & Young (1992) navode
kako crni orah počinje plodonositi u dobi od 12
godina. Prema Williamsu (2004) soliterna stabla
mogu fruktificirati, ali slabo, već kod dobi od 4–6 godina
ali obilan urod ne događa se dok stabla ne dostignu
dob od 20–30 godina. Prema istom autoru dobar
urod može se očekivati dva puta u pet godina. Sjeme
dozrijeva u 9 i 10 mjesecu. Sjeme ne sadrži endosperm
(Herman, 1971). S gledišta sabiranja spada u skupinu
mesnatih plodova (Regent 1980).


Prema Young & Young (1992) kilogram sjemena
sadrži 90 sjemenki. Prema E. Frehneru i E. Fürstu
(1992) u 1 kg ide 20–25 sjemenki s usplođem, odnosno
60–80 sjemenki bez usplođa. Herman (1971) piše
kako 1 hl sadrži 2000–3000 plodova, a težina mu iznosi
50–60 kg. U našim istraživanjima, kilogram sjemena crnoga
oraha s usplođem imao je prosječno 19 sjemenki, a
bez usplođa 61 sjemenku. Postotno najveće učešće u
masi ploda zauzima usplođe, zatim perikarp i na kraju
sama jezgra (slika 1). Maseni udio jezgre u čistoj sjemenci
iznosio je prosječno 15,94 %. Apsolutna težina
sjemena od 13 167 g, podudara se s podacima iz literature.
U katalogu autora E. F r ehne r a i E. F ü r s t a
(1992), navodi se apsolutna težina sjemena crnoga oraha
od 12 000–17 000 g. Prema B. Regentu (1980),
sjeme crnoga oraha spada u skupinu sjemena koje sadrži
znatno više vode, čiji plodovi otpadaju u prvim mjesecima
jeseni. Dobiveni sadržaj vlage u sjemenu od prosječno
23,45 %, sličan je bukvici (20–30 %) i sjemenu
javora (25–30 %).


U prirodi orasi počinju klijati u proljeće nakon jesenskog
otpadanja. Sjeme većine vrsta iz roda Juglans ima
dormantan embrio, a vrste koje od prirode dolaze u Sjevernoj
Americi osim dormantnog embrija imaju i nepropusnu
sjemenu ljusku. Sjemenu crnoga oraha potrebna
su 90–120 dana hladne stratifikacije. Klijavost takvog
sjemena iznosi 50 % (Young & Young, 1992). Dirr
i Heuser (1987) ističu kako sjeme crnoga oraha, poput
većine vrsta iz roda Juglans, ima dormantan embrio i
potrebno ga je sijati u jesen ili stratificirati u trajanju od
3 do 4 mjeseca i sijati u proljeće. I Wi l lia m s (2004)
navodi kako je za optimalno klijanje sjemena potrebna
stratifikacija u trajanju od 90 to 120 dana no trajanje duljine
stratifikacije ovisi o provenijenciji sjemena. Prema
S t i l i n o v i ć u (1987) orahe poslije sakupljanja sa zemlje
i čišćenja mesnatih dijelova rukom, treba posijati ili
čuvati do proljetne sjetve. Kao način čuvanja sjemena
autor preporučuje sanduke u kojima se orasi slažu naizmjenično
s pijeskom, a predlaže i neke druge. U našem
istraživanju, stratifikacija sjemena u trajanju od 98 dana,
u vlažnom, sterilnom, aluvijalnom pijesku na temperaturi
od 3 oC bila je dovoljna za savladavanje dormantnosti.
Rasadnička klijavost stratificiranog sjemena bila


je najveća u kontejneru “Bosnaplast 18” i iznosila je
55,00 %. Rasadnička klijavost sjemena posijanog na
gredice iznosila je 42,99 %, a u drugom tipu kontejnera
20,83 %. Prema Spajiću (2005) klijavost svježih
plodova iznosi 50–60 % i očuva se 5–6 mjeseci, a prema
E. F r e h n e r u i E. F ürs t u (1992) klijavost iznosi
80 %. Herman (1971) piše kako je klijavost sjemena
visoka i iznosi 80–90 %, s time da dio sjemenki preleži
godinu dana.


U našim ispitivanjima, rasadnička klijavost nestratificiranog
sjemena, očišćenog od mesnatog usplođa i
posijanog u jesen iznosila je 91,67 %, odnosno za
48,68 % više od stratificiranog sjemena. Rasadnička
klijavost sjemena posijanog bez čišćenja mesnatog usplođa
iznosila je 73,00 %, odnosno za 18,67 % manje
od klijavosti očišćenog sjemena. Odstranjivanje usplođa
doprinijelo je boljoj rasadničkoj klijavosti crnoga
oraha za oko 19 %.


Prema Williamsu (2004) visinski rast crnoga oraha
u proljeće je slab, doseže kulminaciju krajem mjeseca
travnja i u svibnju, a završava od sredine srpnja do
početka kolovoza. Autor navodi kako sadnice crnoga
oraha odbacuju lišće ranije od drugih vrsta drveća i imaju
vrijeme rasta od 115 do 135 dana. Schultz (1997)
piše kako se povećanjem gustoće sjetve smanjuje visina
sadnica, promjer vrata korijena i broj postranih korjenčića
I reda. D. F. Ja c o b s i dr. (2006) ustanovili su kako
gustoća sjetve kod crnoga oraha ima signifikantan utjecaj
na srednju visinu sadnica i volumen korijena, ali ne
utječe na promjer vrata korijena.


Kontejnerski uzgajane sadnice crnoga oraha u prvoj
vegetaciji bile su prosječno manjih visina i promjera u
odnosu na sadnice uzgajane na gredici. Sadnice na gredici
bile su prosječno visoke 315 mm, u kontejneru
“Bosnaplast 18” 254 mm i zbirnom kontejneru dimenzija
35,5x27,0 (16) 248 mm. Zbog ograničenog volumena
za rast korijena, sadnice uzgajane u kontejnerima
puno su ranije odbacile lišće, odnosno završile visinski
rast. Korijen je u vrlo kratkom roku ispunio raspoloživi
volumen kontejnera, što je dovelo do žućenja i otpadanja
lišća, a kao rezultat je manji visinski i debljinski
rast. Kontejneri “Bosnaplast 18” i zbirni kontejneri dimenzija
“35,5x27,0 (16)” nisu prikladni za rasadničku
proizvodnju crnoga oraha.


Prema Matiću i Prpiću (1983) crni orah u prvoj
godini naraste u visinu 40–80 cm, a na dobrim tlima u
mladosti naraste i do 0.8 m godišnje. Williams
(2004) navodi kako na dubokim, bogatim i vlažnim tlima
u vrtačama i sl. sadnice crnoga oraha mogu već u
prvoj vegetaciji narasti 91 cm, a u drugoj i više.


Korelacijom visine i promjera sadnica crnoga oraha,
u našim istraživanjima, nije dokazana pravilnost između
ove dvije varijable.




ŠUMARSKI LIST 5-6/2007 str. 14     <-- 14 -->        PDF

M. Oršanić, D. Drvodelić, I. Kovačević: RASADNIĆKA PROIZVODNJA SADNICA CRNOGA ORAHA . Šumarski list br. 5-6, CXXXI (2007), 207-217
Srednja visina nepodrezanih sadnica na kraju prve
vegetacije (1+0) uzgojenih od nestatificiranog sjemena
s očišćenim usplođem bila je 524 mm ili za 209 mm
veća od sadnica uzgojenih proljetnom sjetvom stratificiranog,
očišćenog sjemena. Srednja visina podrezanih
sadnica uzgojenih od plodova s očišćenim usplođem
bila je prosječno 114 mm niža od visina nepodrezanih
sadnica. Srednja visina nepodrezanih sadnica uzgojenih
od plodova posijanih s usplođem bila je za 71 mm
manja od istih sadnica uzgojenih od plodova posijanih
bez usplođa. Podrezane sadnice uzgojene od plodova
posijanih s usplođem bile su također manje od istih nepodrezanih
za 34 mm. Podrezivanje korijena sadnica
crnoga oraha, bez obzira na način sjetve plodova (sa ili
bez usplođa), dovelo je do stvaranja razgranatijeg korijenskog
sustava, a takve sadnice bile su niže i s manjim


promjerom vrata korijena. Upravo Young & Young
(1992) pišu kako se podrezivanje sadnica na dubinu od
20 do 25 cm ponekad koristi kako bi se proizvele kompaktnije
(niže) sadnice. Prema Schultzu (1997) podrezane
sadnice crnoga oraha imale su manje visine i
promjere vrata korijena i veći broj postranih korjenčića
I reda. Podrezivanjem sadnica crnoga oraha znatno se
olakšava vađenje i sadnja na terenu. Prema Hermanu
(1971), sustav korijenja sastoji se od žile srčanice kojoj
dužina može već prve godine iznositi do 70 cm. U našim
istraživanjima, korijenski sustav nepodrezanih sadnica
na kraju prve vegetacije (1+0) dopirao je u dubinu
do 90 cm (Slika 13 A). Kod kontejnerski uzgajanih sadnica
(Slika 13 B i C), vide se nastale deformacije korijenskog
sustava i njegova nerazvijenost.


Slika 13. Korijenski sustav sadnice crnoga oraha (Juglans nigra L.) nakon prve vegetacije (1+0) uzgoja na gredici (A), u kontejneru
“Bosnaplast 18” (B) i kontejneru “35,5x27,0 (16) sa 24 rupe” (C).
Figure 13 Black walnut (Juglans nigra L.) root collar system after the current growing season (1+0) in seedlings grown on nursery
beds (A), in Bosnaplast 18 container (B) and in 24-hole container 35,5x27,0 (16) (C)


Za sadnju na terenu obično se koriste jednogodišnje
(1+0) sadnice oraha (Young & Young (1992). Stilinović
(1987) također piše kako se za pošumljavanje
mogu koristiti jednogodišnje sadnice, a parkovske
sadnice školuju se dok ne postignu željene dimenzije.


Prema Clarku (1971) za visoko preživljavanje i
dobar rast na terenu, visina nadzemnog dijela sadnica
crnoga oraha treba se kretati između 25 i 35 cm dok
promjer stabljike na 2,5 cm od vrata korijena treba biti
najmanje 0,64 cm. Dokazana je ovisnost između broja


(Foto: D. Drvodelić)


postranih korjenčića I reda i uspjeha nakon presadnje.
Sadnice crnoga oraha sa 7 i više postranih korjenčića I
reda imale su bolje preživljavanje i rast od onih s manjim
brojem (Schultz, 1997).




ŠUMARSKI LIST 5-6/2007 str. 15     <-- 15 -->        PDF

M. Oršanić, D. Drvodelić, I. Kovačević: RASADNIČKA PROIZVODNJA SADNICA CRNOGA ORAHA . Šumarski list br. 5-6, CXXXI (2007), 207-217
LITERATURA – References


1. Clark, F. B. 1971: Planting Black Walnut for Tim8.
Regent, B. 1980: Šumsko sjemenarstvo, Beograd.
ber, U.S. Department of Agriculture, Forest Ser201
pp.
vice, Washington. 10 pp. 9. Schultz R. C., J. R. Thompson 2004: Effect of


2. Dirr, M. A., W. Heuser, Jr 1987: The Reference density control and undercutting on root morManual
of Woody Plant Propagation, Georgia, phology of 1+0 bareroot hardwood seedlings: fiSAD.
239 pp. ve-year field performance of root-graded stock
in the central USA, New Forests 13, (1–3):


3. Frehner, E., E. Fürst 1992: Vom Samen bis zur
301–314, Netherlands.


Pflanze. Ein Erfahrungsbericht aus dem Forstgarten,
Birmensdorf. 47 pp. 10. Sp a j ić , Z. 2005: Istraživanje rasta i prirasta sta


4. Herman, J. 1971: Šumarska dendrologija, Zagreb. bala crnoga oraha na području G.J. Jelaš, Šuma470
pp. rije Vukovar, Zagreb. (diplomski rad obranjen
na Šumarskom fakultetu u Zagrebu).


5. ISTA (International Seed Testing Association) 2006:
International Rules for Seed Testing, Bassers-11. St i l i n o v ić , S. 1987: Proizvodnja sadnog materidorf,
Switzerland. jala šumskog i ukrasnog drveća i žbunja, Beograd.
455 pp.


6. Jacobs, D. F., K. E. Woeste, B. C. Wilson, J.
R. McKenna 2006: Stock Quality of Black 12. Young, J. A., C. G. Young 1992: Seeds of
Walnut (Juglans nigra) Seedlings as Affected by Woody Plants in North America, Portland, USA.
Half-Sib Seed Source and Nursery Sowing Den407
pp.
sity, Acta Hort. 705, Proc. Vth Int. Walnut Symp., 13. Williams, R. D.2004: BlackWalnut (http://fores-
USA. try.about.com/library/silvics/blsiljugnig/htm)


7. Matić, S., B. Prpić
1983: Pošumljavanje, Zagreb.
79 pp.
SUMMARY: The paper analyzes some of the elements of Black walnut
seed quality and examines its characteristics. In spring 2004 stratified seed
was sown in two ways: on nursery beds and in two types of multiple containers
(Bosnaplast 18 and a 35,5x27,0 (16) container with 24 holes). The seed
sown in the Bosnaplast 18 container showed the largest germination percentage
(55,00 %), followed by nursery germination of seed sown on beds
(42,99 %) and in the other type of container (20,83 %). At the end of the current
growing season (1+0) the bed-grown seedlings had the largest height
(315 mm). The seedlings grown in the Bosnaplast 18 container 18 were on
average lower by 61 mm and those from the other container by 67 mm with
respect to the bed-grown seedlings. In autumn 2004 non-stratified seed was
sown in two ways: with and without cleaning husks. Part of the seed was sown
with and part without husks. The nursery germination of the cleaned seed
amounted to 91,67 % while the germination of the seeds sown with husks reached
73,00 %. The non-undercut seedlings raised from the cleaned seeds had
the largest height (524 mm) at the end of the current growing season (1+0).
The non-undercut seedlings raised from uncleaned seeds were on average lower
by 185 mm compared to the seedlings raised from cleaned seeds. In both
cases the undercut seedlings were lower than the non-undercut ones.


Key words: Juglans nigra, nursery germination, height growth, diameter
growth




ŠUMARSKI LIST 5-6/2007 str. 16     <-- 16 -->        PDF

V V


OVLAŠTENI ZASTUPNIK PROIZVOĐAČA ŠUMARSKIH
INSTRUMENATA I OPREME


DISIT>ČLNI VISINOMJER VERTEX II I


PRESSLEROVA SVRDLA


ULTRAZVUČNI DALJINOMJER DME


KUNOMETRI


ŠUMARSKE PROMJERKE
(ANALOSNE I DIGITALNE)


-TOTALNE MJERNE STANfCE ČGcoTeha


-NIVEURI


W. WATOSECA 3
-MJERNE VRPCE


10090 ZA6REB


-KOMPASI


TEL: 01/3730-036
-DALEKOZORI FAX: 01/3735-178
-SPREJ ZA MARKIRANJE geoteha©zg.htr»et.hr