DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2007 str. 55 <-- 55 --> PDF |
PREGLEDNI ČLANCI - REVIEWS Šumarski list br. 5–6, CXXXI (2007), 257-265 UDK 630* 450 + 451 UTJECAJ EUROPSKOGA DABRA (Castor fiber L.) NA ŠUMSKI EKOSUSTAV GOSPODARSKE JEDINICE “TUROPOLJSKI LUG” INFLUENCE OF EUROPEAN BEAVER (Castor Fiber L.) ON THE FOREST ECOSYSTEM OF THE MANAGEMENT UNIT “TUROPOLJSKI LUG” Josip MARGALETIĆ1, Marijan GRUBEŠIĆ2, Tomislava KALVI3, Goran VIDEC4 SAŽETAK: Istraživanje utjecaja europskoga dabra (Castor fiber L.) na šumski ekosustav gospodarske jedinice “Turopoljski lug” obavljeno je u lipnju 2006. godine u šumskoj zajednici Genisto elatae-Quercetum roboris Ht. 1938. Rad se sstojao od analize zastupljenosti vrsta biljaka na terenu, broja oštećenog drveća i grmlja od dabrova, te mjerenja visine oštećenja i promjera ispod mjesta oštećenja na šest transekata dužine od 16,50 m do 37,80 m i širine dva metra. Aktivnost dabrova duž korita rijeke Odre analizirana je na transektu dužine 250 metara, postavljenog paralelno na 15 metara od obale s vodotokom. Postotak oštećenog drveća i grmlja utvrđen je na uzorku od 523 biljke, dok je mjerenje visine oštećenja i promjera ispod mjesta oštećenja obavljeno na uzorku od 200 biljaka. U uzorku pregledanih biljaka utvrđeno je da je bilo 85,09 % neoštećenih, 4,02 % staro oštećenih, 7,65 % staro oborenih, 0,19 % svježe oštećenih, te 3,06 % svježe oborenih. Najčešće oštećivane vrste bile su A. campestre (37 %) i Crataegus sp. (12 %). Ključne riječi: europski dabar (Castor fiber L.), nizinske šume, aktivnost, oštećenost, biljke, hrana UVOD – Introduction Europski dabar (Castor fiber L.) je životinjska vrsta storno udaljenih staništa u Europi: Francuska (rijeka koja je nekada bila rasprostranjena na cijeloj sjevernoj Rhone), Njemačka i Poljska (rijeka Elba), Norveška polutki (Barisone i dr. 2006). Do danas nedovoljno (južni dio) i Rusija (na širem području). Povijesni areal razjašnjeni uzroci doveli su do naglog pada brojnosti dabra obuhvaćao je cijelu Hrvatsku, iz koje je nestao ove vrste tijekom 17. i 18. stoljeća u cijelom području krajem 19. stoljeća (Grubešić i Krapinec 1998). njenog arela (Grubešić i Krapinec 1998). SuEuropski dabar je semiakvatična životinjska vrsta i stavnim nestajanjem gotovo je istrijebljen, pa ga se najveći glodavac sjeverne Zemljine polutke. Masivne je potkraj 19. stoljeća moglo sresti kao autohtonu živo-i zdepaste građe, izvrstan plivač i ronilac, što mu omo tinjsku vrstu na nekoliko sljedećih ograničenih i pro-gućava građa tijela. Zubi glodnjaci i snažne čeljusti omogućuju mu grizenje drva te rušenje stabala (Shar- Doc. dr. sc. Josip Margaletić, Šumarski fakultet Sveučilišta pe i Rossel 2003). Živi na vodotocima i vodenim u Zagrebu, Zavod za zaštitu šuma i lovno gospodarenje, p.p. 422, 10002 Zagreb površinama obraslih močvarnom vegetacijom zeljastih i 2 Izv. prof. dr. sc. Marijan Grubešić, Šumarski fakultet Sveučilišta drvenastih vrsta. Osnovni stanišni uvjet za dabra je u Zagrebu, Zavod za zaštitu šuma i lovno gospodarenje, stalna i dovoljno duboka voda (minimalno 30 cm). p.p. 422, 10002 Zagreb Tomislava Kalvi, dipl. ing., D. Duchača 20, 34 550 Pakrac Ukoliko nastanjuje manji vodotok koji ponekad postaGoran Videc, dipl. ing., Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva je previše plitak, na njemu gradi branu kako bi osigui vodnoga gospodarstva, Uprava šumarstva, rao dovoljnu razinu vode i zaštitio ulaz u nastambu. Avenija grada Vukovara 78, 10 000 Zagreb 257 |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2007 str. 56 <-- 56 --> PDF |
J. Margaletić, M. Grubešić, T. Kalvi, G. Videc: UTJECAJ EUROPSKOGA DABRA šCastor fiber L.) . Šumarski list br. 5-6, CXXXI (2007), 257-265 Izbjegava velike rijeke s snažnim vodenim strujama i velikim kolebanjima vode. Dabar pripada u jedinke koje su vrlo tijesno povezane s svojim obitavalištem uz dovoljne količine dostupne hrane tijekom cijele godine (G r u b e š i ć 1995). Uvjeti cijelogodišnje ishrane dabra u potpunosti ovise o sstavu vegetacije uz obalu i na uskom priobalnom pojasu. Dabar kao isključivi biljojed, pronalazi hranu u neposrednoj okolini svoje nastambe (Hartman i Axelsson 2004). Tijekom vegetacijskog razdoblja glavninu njegove ishrane čini zeljasto bilje, korijenje te mladi izbojci i lišće mekih listača koje rastu uz vodotoke. Zeljasta vegetacija je od posebnog značenja upravo zbog utjecaja na prehrambeni potencijal. Zimi hranu nalazi u mladoj kori uglavnom mekih listača koje rastu u blizini obale vodenih površina na kojima je nastanjen. Za hranu ne može koristiti odumrlu koru ili drvo, jer u probavnom traktu ne može probaviti celulozu. Ukoliko u staništu ponestane mladih stabala koja imaju mladu i živu koru, tada dabar obara i deblja stabla kako bi došao do mlade kore u krošnji tog stabla. Dio izbojaka i grana odgriza i odvlači do podvodnog spremišta hrane, koje mu služi u hladnim zimskim danima kada su vodene površine zamrznute i kada ne može izlaziti na kopno. Kada skine koru s izbojaka i granja, ostali drvni materijal upotrebljava za izgradnju nastambi ili brana. Nastambu gradi na onom mjestu gdje nalazi najviše hrane, potreban mir i prikladan zaklon. Dabar diljem Europe za hranu koristi oko 300 vrsta drvenastih i zeljastih biljaka. Zbog svojih klimatskih, reljefnih i biocenoloških raznolikosti, Hrvatska pruža uvjete za obitavanje vrlo velikog broja biljnih i životinjskih vrsta (G r u b eš i ć 1994). Prije nego li su dabrovi uneseni u Hrvatsku, utvrđeno je da od 29 rodova drvenastih vrsta koje dabar konzumira, njih 17 pro- nađeno je u njegovim potencijalnim staništima u Hrvatskoj (Nummi 1989, Schwab i dr. 1992, Grubešić 1993, 1995). Pravovremeni razvoj ekološke svijesti u sjevernoj i zapadnoj Europi pronašao je načine za zaštitu i spas ove životinjske vrste od izumiranja (S o u t h i dr. 2000). Provedbom njegove zaštite, te akcijama njegovog ponovnog naseljavanja na prvobitna staništa koje su započete 20-tih godina prošloga stoljeća, omogućeno je da ovoj vrsti više ne prijeti opasnost od nestanka (Richard 1965, Burri 1973, Lavsud 1983). Kako je dabar nekoć nastanjivao i naše prostore, njegovoj zaštiti priključila se i Hrvatska, provedbom ideje o povratku dabra. Projekt povratka dabra u Hrvatsku započeo je 1993. godine, a realiziran je u razdoblju od travnja 1996. do ožujka 1998. godine, zahvaljujući suradnji bavarskih i hrvatskih znanstvenika (Schwab i dr. 1992, Grubešić 1993, 1994). Zahvaljujući dobroj spolnoj i starosnoj strukturi inicijalne populacije, dabrovi su se u novim, kvalitetnim i očuvanim prirodnim staništima počeli uspješno razmnožavati, što je pomoglo da se populacija dabrova poveća, a potom da se mladi dabrovi postupno šire i na veće udaljenosti od mjesta ispuštanja. Danas ih nalazimo na Česmi i Lonji, Savi, Odri, Kupi, Ilovi, Dravi, Muri, Plitvici i Bednji i njihovim pritocima (Gru b e šić 2004). Neke familije prešle su u Mađarsku, Sloveniju te Bosnu i Hercegovinu (Grubešić 2004). Praćenje dabrova obavlja se kontinuirano od ispuštanja prvih jedinki. Rezultati takvoga rada su podaci o nastanjenim lokalitetima (aktivnim staništima), lokacijama gdje je zamijećen dabar, tragovima boravka, opsegu i vrstama aktivnosti, vremenu prve registracije aktivnosti na lokalitetu te preseljenju dabrova. Značajan element praćenja dabrova odnosi se na udaljenosti koje su dabrovi prešli u traženju vlastitog staništa na vodotoku (uzvodno ili nizvodno) i međusobna udaljenost familija (No l e t i R o s s e l 1998). Cilj ovoga rada bio je istražiti utjecaj ove vrste na šumski ekosustav gospodarske jedinice (GJ) “Turopoljski lug” koja je smještena uz rijeku Odru, a čiji su vodotok nastanili dabrovi. PODRUČJE ISTRAŽIVANJA -Research area Šumski kompleks gospodarske jedinice (GJ) “Turopoljski lug” (Šumarija Velika Gorica, Uprava šuma Podružnica Zagreb) smješten je u nizini zapadne Posavine, 30 km udaljen od Zagreba i pet km od Velike Gorice, a proteže se četiri km jugozapadno od rijeke Save. Najveći dio jedinice čini kompleks šuma smješten između rijeke Odre i željezničke pruge Zagreb-Sisk (slika 1). Istraživano područje nalazi se između 16o05’ i 16o15’ istočne zemljopisne dužine, te 45o35’ i 45o40’ sjeverne zemljopisne širine na nadmorskoj visini između 97 i 109 metara (Margaletić 1998). Ukupna površina GJ iznosi 4377,46 ha, od čega je 4053,72 ha obraslo zemljište. Ova gospodarska jedinica sstoji se od 142 odjela s prosječnom površinom 30,83 ha. Po j dručje rijeke ee Odr OdrOdre ee jedno je od lokaliteta na koje su se oširil dabrovi proširili ii u uu potrazi za pogodnim staništima i vlastitim revirima. |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2007 str. 57 <-- 57 --> PDF |
J. Margaletić, M. Grubešić, T. Kalvi, G. Videc: UTJECAJ EUROPSKOGA DABRA šCastor fiber L.) . Šumarski list br. 5-6, CXXXI (2007), 257-265 Slika 1. Položaj gospodarske jedinice “Turopoljski lug” Picture 1 Position of the management unit “Turopoljski lug” METODE ISTRAŽIVANJA – Methods of the research Istraživanja su obavljena u lipnju 2006. godine u 104 borene biljke, svježe oborene biljke, staro oštećene, a odjelu u šumskoj zajednici Genisto elatae-Quercetum neoborene biljke, te staro oborene biljke (M arga l e t i ć roboris Ht. 1938. Analiziran je broj oštećenog drveća i i dr. 2006). grmlja, zastupljenost pojedinih vrsta na terenu, te su Aktivnost dabrova duž korita rijeke Odre analiziramjerene visina oštećenja i promjeri ispod mjesta ošteće-na je na transektu dužine 250 metara, postavljenog pa nja. U tu je svrhu postavljeno šest paralelnih transekata ralelno na 15 metara od obale s vodotokom. Na svakih na međusobnoj udaljenosti od 50 metara, a okomitih na pet metara postavljeno je stajalište (ukupno njih 49) rijeku Odru nastanjenu dabrovima, čime je izbjegnuto površine 10 m2 na kojemu je procijenjena aktivnost danjihovo međusobno presijecanje i mogućnost pogreš-brova u sljedećih pet kategorija: 1. nema aktivnosti, 2. nog uzorkovanja. Dužina transekata je mjerena od obale vrlo mala aktivnost, 3. srednja aktivnost, 4. velika akdo najudaljenije biljke koja je pripadala transektu, a na tivnost i 5. vrlo velika aktivnost (M arg al e t i ć i dr. kojoj su vidljivi tragovi dabrove aktivnosti (grizotine). 2006). Postotak oštećenog drveća i grmlja utvrđen je Širina transekata iznosila je dva metra. Analiziran je sav na uzorku od 523 biljke, analiziranih na šest transekadrvenasti pokrov po jedan metar s lijeve i desne strane ta. U cilju određivanja visine na kojima su biljke ošte od obilježenog pravca transekta. Na svakom dužnom ćene, te promjera ispod mjesta oštećenja, izmjeren je metru transekata popisn je broj biljaka po vrstama, te je uzorak od 200 komada grizenih biljaka. obavljena kategorizacija njihove oštećenosti u sljedećih pet kategorija: neoštećene biljke, svježe oštećene, a neo |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2007 str. 58 <-- 58 --> PDF |
J. Margaletić, M. Grubešić, T. Kalvi, G. Videc: UTJECAJ EUROPSKOGA DABRA šCastor fiber L.) . Šumarski list br. 5-6, CXXXI (2007), 257-265 REZULTATI ISTRAŽIVANJA – Research results Dužine transekata na kojima su obavljena istraživanja prikazana su na slici 2. Broj pregledanih biljaka po transektima prikazan je na slici 3. U ukupnom uzorku pregledanih biljaka determinirane su sljedeće vrste drveća i grmlja: Corylus avellana L. (obična lijeska), Cornus snguinea L. (svib), Fraxinus angustifolia Vahl. (poljski jasen), Ulmus minor L. (nizinski brijest), Carpinus betulus L. (obični grab), Salix alba L. (obična vrba), Rhamnus catharticus L. (obična krkavina), Crataegus sp. (glog), Euonymus europaeus L. (obična kurika), Pyrus pyraster Burgsd. (divlja kruška), Quercus robur L. (hrast lužnjak), Acer campestre L. (klen) i Rubus fruticosus L. (obična kupina). Najzastupljenije drvenaste vrste bile su Crataegus sp. (35,95 % uzorka) i Cornus snguinea (21,42 % uzorka) (slika 4). Analizirajući ukupni uzorak biljka utvrđeno je da ih je većina (82,22 %) zabilježena u prvih 22 metra udaljenosti od obale. Najviše ih je evidentirano na drugom (50 komada) i trećem (35 komada) dužnom metru. Distribucija prostorne zastupljenosti drvenastih biljaka prikazana je na slici 5. U uzorku od 523 pregledane biljke 85,09 % bile su neoštećene, 4,02 % staro oštećene, 7,65 % staro oborene, 0,19 % svježe oštećene, te 3,05 % svježe oborene (slika 6). U uzorku od 14,91 % oštećenih biljaka utvrđeno je da su dabrovi u prehrani koristili sljedeće vrste: C. snguinea, A. campestre, Crataegus sp., C. betulus, P. pyraster, U. minor, F. angustifolia i S. alba. Najčešće oštećivene vrste su A. campestre (37 % ove vrste) i Crataegus sp. (12 % ove vrste). Pri tome, dabrovi uopće nisu konzumirali stabla sljedećih vrsta: Q. robur, C. avellana i E. europaeus. Pregledom uzorka od 200 oštećenih biljaka utvrđeno je da je 91 % biljaka oštećeno na visini između 10 i 50 cm. Svega 2 % uzorka oštećeno je iznad 70 cm (slika 7). Slika 2. Dužine transekata na kojima su analizirane aktivnosti dabrova Picture 2 Lengths of transects were beaver’s activities were analyzed Slika 3. Broj pregledanih biljaka u transektima Picture 3 Number of examined plants in transects |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2007 str. 59 <-- 59 --> PDF |
J. Margaletić, M. Grubešić, T. Kalvi, G. Videc: UTJECAJ EUROPSKOGA DABRA šCastor fiber L.) . Šumarski list br. 5-6, CXXXI (2007), 257-265 Slika 4. Broj biljka po vrstama na istraživanom području Picture 4 Number of plants per species on the researched area Slika 5. Prostorna zastupljenost drvenastih biljaka na istraživanom području Picture 5 Spatial representation of woody plants on the researched area Prosječna visina oštećenja iznosila je 32,57 cm, a 1. na 32,65 % stajališta aktivnost dabrova ocijenjena je prosječni promjer biljaka ispod mjesta oštećenja iznokategorijom 1 (nije zamijećena aktivnost dabrova); sio je 3,45 cm. Promjer na mjestu oštećenja, u rasponu 2. na 44,90 % stajališta aktivnost dabrova ocijenjena od dva do pet cm obuhvaćao je 68 % uzorka (slika 8). je kategorijom 2 (vrlo mala aktivnost); Analizirajući aktivnost dabrova na 49 stajališta duž 3. na 16,33 % stajališta aktivnost dabrova ocijenjena transekta dužine 250 metara utvrđeno je sljedeće: je kategorijom 3 (srednja aktivnost); |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2007 str. 60 <-- 60 --> PDF |
J. Margaletić, M. Grubešić, T. Kalvi, G. Videc: UTJECAJ EUROPSKOGA DABRA šCastor fiber L.) . Šumarski list br. 5-6, CXXXI (2007), 257-265 4. na 4,08 % stajališta aktivnost dabrova ocijenjena je 5. na svega 2,04 % stajalištlista aa ak aktivnost je ocijenjena kategorijom 4 (velika aktivnost); kao vrlo velika (kategorij rija aa 5). Slika 6. Broj pregledanih biljaka po kategorijama oštećenosti na cijelom području istraživanja Picture 6 Number of examined plants per damage categories on the whole research area Slika 7. Visina oštećenih biljaka Picture 7 Height of damaged plants |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2007 str. 61 <-- 61 --> PDF |
J. Margaletić, M. Grubešić, T. Kalvi, G. Videc: UTJECAJ EUROPSKOGA DABRA šCastor fiber L.) . Šumarski list br. 5-6, CXXXI (2007), 257-265 Slika 8. Promjer oštećenih biljaka Picture 8 Diameter of damaged plants RASPRAVA – Discussions Analizom popisa biljnih vrsta koje su utvrđene kao izvor hrane u dabrovom staništu na rijeci Odri, može se zaključiti da hrane za dabra na ovom lokalitetu ima u dovoljnim količinama. Od svih determiniranih biljnih vrsta najčešće oštećivane vrste bile su A. campestre i Crataegus sp. Poznato je da su navedene vrste sstavni dio sloja grmlja u zajednici hrasta lužnjaka i velike žutilovke (Baričević 1999). Hraneći se korom vrsta A. campestre i Crataegus sp. dabrovi neizravno pospješuju prirodnu obnovu lužnjakove satojine, uklanjajući konkurentne vrste mladim lužnjakovim biljkama. Međutim potrebno je istaći da je na transektu 6. zastupljena, a ujedno i najviše oštećena vrsta bila S. alba. Ranije je dokazano da dabrovu hranu na većini europskih staništa tijekom zimskih mjeseci čini kora iz roda Salix (Gru b e ši ć 1995.). ZAKLJUČCI - Analiziranjem šteta od europskog dabra u GJ “Turopoljski lug” mogu se donijeti sljedeći zaključci: 1. zastupljenost pojedinih vrsta drveća i grmlja na terenu, te postotak oštećenih biljaka utvrđen je nauzorku od 523 biljke; 2. dužine transekata na kojima je analizirana aktivnost dabrova iznosile su od 16,50 m (transekt šest) do 37,80 m (transekt dva); 3. najzastupljenije drvenaste vrste bile su: Crataegus sp. (35,95 %) i Cornus snguinea (21,42 %); 4. većina biljaka (82,22 %) zabilježena je do 22 m odobale; 5. 85,09 % biljaka bile su neoštećene, 4,02 % staro ećene, 4, oštećene, 7,65 % staro oborene,, 0,1 0,10,19 %9 svježe ošte- Distribucija zastupljenosti biljaka analiziranih po dužinama transekata ukazuje na činjenicu da je gustoća pregledanog materijala u ovisnosti o udaljenosti od rijeke Odre nastanjene dabrovima. Naime, dokazano je da se dabar najviše kreće u zoni od 15 m od obale, a da mu je maksimalna aktivnost do 40 m (Grubešić 1995.). Ovim istraživanjem utvrđeno je da je najveća udaljenost do koje je zabilježena njegova aktivnost (oštećenja na drvenastim biljkama) iznosila 42 m. Rezultat je izmjeren u šumi izvan postavljenih šest transekata. Distribucija visina nastanka oštećenja u ovisnosti je s visinskom strukturom jedinki, čije su aktivnosti zabilježene na terenu. Maksimalna visina na kojoj je stablo odgriženo iznosila je 90 cm. Većina promjera na mjestu oštećenja izmjerena je od dva do šest centimetara. Conclusions ćene, te 3,06 % svježe oborene; 6. najčešće oštećivane vrste bile su: Acer campestre (37 % ove vrste) i Crataegus sp. (12 % ove vrste); 7. u uzorku od 200 oštećenih biljaka utvrđeno je da je prosječna visina oštećenja iznosila 32,57 cm, a prosječni promjer biljaka ispod mjesta oštećenja iznosio je 3,45 cm; 8. analizirajući aktivnost dabrova duž transekta dužine 250 m utvrđeno je da je prosječni stupanj aktivnosti dabrova iznosio 1,9 (vrlo mala aktivnost). 9. najveća udaljenost do koje je zabilježena aktivnost dabrova (oštećenja na drvenastim biljkama) iznosila je 42 m. |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2007 str. 62 <-- 62 --> PDF |
J. Margaletić, M. Grubešić, T. Kalvi, G. Videc: UTJECAJ EUROPSKOGA DABRA (Castor fiber L.) . Šumarski list br. 5-6, CXXXI (2007), 257-265 LITERATURA – References B a r i č e v ić, D., 1999: Ecological and vegetative Lavsud, S., 1983: Beaver management and econochanges in pedunculate oak forests in the manamics – Europe except the USSR. Acta Zool. Fegement unit “Žutica”. Šumarske list 123 (1–2): nica 174: 133–135. 17–28. Margaletić, J., M. Grubešić, V. Dušak, D. Ko B ari so n e , G., P. A rg e n ti , T. K ot s k i s, 2006: n j ev i ć , 2006: Activity of beaver (Castor fiber Plio-Pleistocene evolution of the genus Castor L.) on lowland forests. Veterinarski arhiv 76 (Rodentia, Mammalia) in Europe. C. fiber plici-(Supl. 1): 167-175. dens of Pietrafitta (Perugia, Central Italy). Geo-M a rg a le t i ć , J., 1998: Rodents and their harmful efbiosis 39 (6): 757–770. fects on Turopoljski lug (Turopolje Grove) and Burri , H. E., 1973: Gelungen Wiedereinburgerung on Croatian forests. Glasnik za šumske pokuse, des Bibers im Aargau. Schweizer Naturschutz 35: 143–189. 39 (4): 7–9. Nolet, B. A., F. Rosell, 1998: Comeback of the be Gru b e š i ć, M., 1993: Habitat conditions in reintro-aver Castor fiber: An overview of old and new duction of the beaver in the Croatian river baconservation problems. Bilogical Conservation sins. Glas. šum. pokuse, pos.izdanje 4: 101–110. 83 (2): 165–173. Grubešić, M., 1994: Research on synecological Nummi, P., 1989: Simulated effects of the beaver on conditions of the beaver (Castor fiber L.) habitat vegetation, invertebrates and ducs. Ann. Zool. in Bavarian river basins with a comment on poFennici 26: 43–52. tential beaver habitats in Croatia. Glas. šum. poR ic h ard , P. B., 1965: Statut actuel du castor, Castor kuse 30: 1–20. fiber Linnaeus, 1758 en France. Acta Theriol. Grubešić, M., 1995: The comparison of the vegeta-10: 97–106. tional composition of the beaver habitat in some Sharpe, F., F. Rossel, 2003: Time budgets and seks European countries with the potential habitats in differences in the Eurasian beaver. Animal Be Croatia. Glas. šum. pokuse 32: 91–106. haviour 66 (6): 1059–1067. Grubešić, M., 2004: Dabar (Castor fiber L.). U: Schwab, G., W. Dietzen, G.v. Lossow, 1992: Mustapić, Z. i dr. (ur.), Lovstvo, 107–109. Biber in Bayern. Schlussbericht. WGM Ettal/Grubešić, M., K. Krapinec, 1998: Ansiedlung Breitbrunn, 1–86. des Europäischen biber (Castor fiber L.) in PoSouth, A., S. Rushton, D. Macdonald, 2000: savina. Šumarski list 122 (11–12): 515–524. Simulating the proposed reintroduction of the Hartman, G., A. Axelsson, 2004: Effect of waterEuropean beaver (Cator fiber) to Scotland. Biocourse characteristics on food-caching behaviological Conservation 93 (1): 103–116. ur by European beaver, Castor fiber. Animal Behaviour 67 (4): 643–646. SUMMARY: The following of the European beaver (Castor fiber L.) after its reintroduction in Croatia has been carried out continuously since first individuals were released in 1996. The results of such a paper were data about inhabited sites (active habitats), locations where a beaver has been noticed, traces of its presence, scope and types of activities, the time of the first registration of the activity on the site and removal of beavers. The beaver settled into the area of the management unit “Turopoljski lug” after 1998 upon the completion of the project of its return into Croatia. The research of the influence of this species on the forest ecosystem of the management unit “Turopoljski lug” was published in June, 2006 in a forest stand Genisto elatae- Quercetum roboris Ht. 1938. The researched area is between 16o05’ and 16o15’ of the east geographical longitude and 45o35’ and 45o40’ of the northern geographical latitude on the average altitude between 97 and 109 meters. The complex situated along the river Odra comprises the biggest part of the management unit where beavers spread looking for suitable habitats and own grounds. The paper consisted of the analysis of the number of damaged |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2007 str. 63 <-- 63 --> PDF |
J. Margaletić, M. Grubešić, T. Kalvi, G. Videc: UTJECAJ EUROPSKOGA DABRA (Castor fiber L.) ... Šumarski list br. 5-6, CXXXI (2007), 257-265 trees and bushes, representation of certain plant species on the terrain and measuring the damage height and diameter under the damage place. The research was carried out on six parallel transects from 16.50 to 37.80 m long and two meters wide on the mutual distance of 50 meters, vertical on the river Odra, by which thepossibility of their mutual intersection wasprevented. The length of transects was measuredfrom the bank to thefarthest plant which belonged to the transect and where the signs of a beaver’s activity were noticed (bites). All woody species were listed along the whole transect and their damages from beavers were categorised into thefollowing five categories: undamaged plants, freshly damaged, but unfelled plants, freshly felled plants, old damaged, but unfelledplants and oldfelled plants. The intensity of beavers activity was analysed on a transect 250 meters long, placed 15 meters pl from the bank, parallel with the river Odra water course. A AA habitat was put every five meters (the total of 49) of the square meter 10 m2 where the activity of beavers was estimated in the following five categories: 1. no activity, 2. very little activity, 3. medium activity, 4. much activity and 5 very much activity. The percentage of the damaged trees and bushes was determined on the smple of 523 plants, while the measurement of the damage height and diameter under the place of damage was done on the smple of 200 plants. The following plant species were determined: Corylus avellana L., Cornus snguinea L., Fraxinus angustifolia Vahl., Ulmus minor L., Carpinus betulus L., Salix alba L., Rhamnus catharticus L., Crataegus sp., Euonymus europaeus L., Pyrus pyraster Burgsd., Acer campestre L., Rubus fruticosus L. and Quercus robur L.) and Crataegus sp. (12 %). In the smple of examined plants 85.09 % were undamaged, 4.02 % old damaged, 7.65 % old felled, 0.19 % freshly damaged and 3.06 % of freshly felled. Most frequently damaged species were A. campestre (37 %) and Crataegus sp. (12 %). By examining the smple of 200 damaged plants it was established that the average height of damages was 32.57 cm and the average diameter of plants under the place of damage was 3.45 cm. It was determined that beavers move mostly in the zone 15 m from the bank and that there maximum activities were 42 m from the water course. course. Key words: European beaver (Castor fiber L.), lowland forests,activity, damage, plants, food |