DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2007 str. 58 <-- 58 --> PDF |
J. Margaletić, M. Grubešić, T. Kalvi, G. Videc: UTJECAJ EUROPSKOGA DABRA šCastor fiber L.) . Šumarski list br. 5-6, CXXXI (2007), 257-265 REZULTATI ISTRAŽIVANJA – Research results Dužine transekata na kojima su obavljena istraživanja prikazana su na slici 2. Broj pregledanih biljaka po transektima prikazan je na slici 3. U ukupnom uzorku pregledanih biljaka determinirane su sljedeće vrste drveća i grmlja: Corylus avellana L. (obična lijeska), Cornus snguinea L. (svib), Fraxinus angustifolia Vahl. (poljski jasen), Ulmus minor L. (nizinski brijest), Carpinus betulus L. (obični grab), Salix alba L. (obična vrba), Rhamnus catharticus L. (obična krkavina), Crataegus sp. (glog), Euonymus europaeus L. (obična kurika), Pyrus pyraster Burgsd. (divlja kruška), Quercus robur L. (hrast lužnjak), Acer campestre L. (klen) i Rubus fruticosus L. (obična kupina). Najzastupljenije drvenaste vrste bile su Crataegus sp. (35,95 % uzorka) i Cornus snguinea (21,42 % uzorka) (slika 4). Analizirajući ukupni uzorak biljka utvrđeno je da ih je većina (82,22 %) zabilježena u prvih 22 metra udaljenosti od obale. Najviše ih je evidentirano na drugom (50 komada) i trećem (35 komada) dužnom metru. Distribucija prostorne zastupljenosti drvenastih biljaka prikazana je na slici 5. U uzorku od 523 pregledane biljke 85,09 % bile su neoštećene, 4,02 % staro oštećene, 7,65 % staro oborene, 0,19 % svježe oštećene, te 3,05 % svježe oborene (slika 6). U uzorku od 14,91 % oštećenih biljaka utvrđeno je da su dabrovi u prehrani koristili sljedeće vrste: C. snguinea, A. campestre, Crataegus sp., C. betulus, P. pyraster, U. minor, F. angustifolia i S. alba. Najčešće oštećivene vrste su A. campestre (37 % ove vrste) i Crataegus sp. (12 % ove vrste). Pri tome, dabrovi uopće nisu konzumirali stabla sljedećih vrsta: Q. robur, C. avellana i E. europaeus. Pregledom uzorka od 200 oštećenih biljaka utvrđeno je da je 91 % biljaka oštećeno na visini između 10 i 50 cm. Svega 2 % uzorka oštećeno je iznad 70 cm (slika 7). Slika 2. Dužine transekata na kojima su analizirane aktivnosti dabrova Picture 2 Lengths of transects were beaver’s activities were analyzed Slika 3. Broj pregledanih biljaka u transektima Picture 3 Number of examined plants in transects |