DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2007 str. 61 <-- 61 --> PDF |
J. Margaletić, M. Grubešić, T. Kalvi, G. Videc: UTJECAJ EUROPSKOGA DABRA šCastor fiber L.) . Šumarski list br. 5-6, CXXXI (2007), 257-265 Slika 8. Promjer oštećenih biljaka Picture 8 Diameter of damaged plants RASPRAVA – Discussions Analizom popisa biljnih vrsta koje su utvrđene kao izvor hrane u dabrovom staništu na rijeci Odri, može se zaključiti da hrane za dabra na ovom lokalitetu ima u dovoljnim količinama. Od svih determiniranih biljnih vrsta najčešće oštećivane vrste bile su A. campestre i Crataegus sp. Poznato je da su navedene vrste sstavni dio sloja grmlja u zajednici hrasta lužnjaka i velike žutilovke (Baričević 1999). Hraneći se korom vrsta A. campestre i Crataegus sp. dabrovi neizravno pospješuju prirodnu obnovu lužnjakove satojine, uklanjajući konkurentne vrste mladim lužnjakovim biljkama. Međutim potrebno je istaći da je na transektu 6. zastupljena, a ujedno i najviše oštećena vrsta bila S. alba. Ranije je dokazano da dabrovu hranu na većini europskih staništa tijekom zimskih mjeseci čini kora iz roda Salix (Gru b e ši ć 1995.). ZAKLJUČCI - Analiziranjem šteta od europskog dabra u GJ “Turopoljski lug” mogu se donijeti sljedeći zaključci: 1. zastupljenost pojedinih vrsta drveća i grmlja na terenu, te postotak oštećenih biljaka utvrđen je nauzorku od 523 biljke; 2. dužine transekata na kojima je analizirana aktivnost dabrova iznosile su od 16,50 m (transekt šest) do 37,80 m (transekt dva); 3. najzastupljenije drvenaste vrste bile su: Crataegus sp. (35,95 %) i Cornus snguinea (21,42 %); 4. većina biljaka (82,22 %) zabilježena je do 22 m odobale; 5. 85,09 % biljaka bile su neoštećene, 4,02 % staro ećene, 4, oštećene, 7,65 % staro oborene,, 0,1 0,10,19 %9 svježe ošte- Distribucija zastupljenosti biljaka analiziranih po dužinama transekata ukazuje na činjenicu da je gustoća pregledanog materijala u ovisnosti o udaljenosti od rijeke Odre nastanjene dabrovima. Naime, dokazano je da se dabar najviše kreće u zoni od 15 m od obale, a da mu je maksimalna aktivnost do 40 m (Grubešić 1995.). Ovim istraživanjem utvrđeno je da je najveća udaljenost do koje je zabilježena njegova aktivnost (oštećenja na drvenastim biljkama) iznosila 42 m. Rezultat je izmjeren u šumi izvan postavljenih šest transekata. Distribucija visina nastanka oštećenja u ovisnosti je s visinskom strukturom jedinki, čije su aktivnosti zabilježene na terenu. Maksimalna visina na kojoj je stablo odgriženo iznosila je 90 cm. Većina promjera na mjestu oštećenja izmjerena je od dva do šest centimetara. Conclusions ćene, te 3,06 % svježe oborene; 6. najčešće oštećivane vrste bile su: Acer campestre (37 % ove vrste) i Crataegus sp. (12 % ove vrste); 7. u uzorku od 200 oštećenih biljaka utvrđeno je da je prosječna visina oštećenja iznosila 32,57 cm, a prosječni promjer biljaka ispod mjesta oštećenja iznosio je 3,45 cm; 8. analizirajući aktivnost dabrova duž transekta dužine 250 m utvrđeno je da je prosječni stupanj aktivnosti dabrova iznosio 1,9 (vrlo mala aktivnost). 9. najveća udaljenost do koje je zabilježena aktivnost dabrova (oštećenja na drvenastim biljkama) iznosila je 42 m. |