DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2007 str. 66 <-- 66 --> PDF |
Slika 1. Sovica hadena s Đurđevačkih pijesaka Od razmjerno velikog broja velikih leptira zabilježenih na ovim staništima prije 30-40 godina, sovica hadena (Hadena irregularis Hufn.) ubrajala se, kao i danas, u vrlo rijetke i lokalno raširene vrste. Nedavni nalaz (13. lipanj) i snimak “in situ” jednog primjerka ženke na tim staništima gdje prevladava vlasulja bradica i drugo pješčarsko bilje, potvrđuje i danas njegovu nazočnost na ovim staništima. Sredinom lipnja, oko podneva jednog sunčanog dana, posve svježi primjerak snimljen je na vlatima trava. Gusjenica ove vrste hrani se najčešće išćem štitaste pucaline ili uškaste pušine (Silene otites /L./ Sm). Na suhim pjeskovitim Slika 2. Pješčarska rL..oM,.„ biljke u cvatu Slika 3. Pjeskoviti dvornik staništima u srednjoj Europi leptiri lete tijekom VII i VIII mjeseca. Tek na maloj površini od jedva 20 četvornih metara na području rezervata i danas raste rijetka pješčarska metlica (Bassia laniflora /S.G.Gmel./ A. J. Scott), biljka koja je nekad na ovim prostorima bila brojno zastupljena. Ova jednogodišnja biljka iz porodice lobodnjača (Chenopodiaceae) danas se jedva održava u gustom okruženju trava i drugog niskog raslinja, iako joj nježna stabljika nerijetko naraste i preko pola metra. Pjeskoviti dvornik (Polygonum arenarium Waldst. et Kit.) na plohi rezervata nazočan je u još manjem broju primjeraka i vjerojatno, ako potraju današnje ekološke prilike na ovim prostorima, njegov opstanak je upitan. I ova je biljka prije nekoliko desetaka godina na ovim prostorima bila potpuno “obična” s velikom populacijom. Danas je zabilježen tek na jednom izoliranom staništu s malobrojnim primjercima. Na nježnoj stabljici koja naraste do 60 cm nosi veći broj sitnih bijelih cvjetova. Nadati se, da napori koji se danas ulažu u revitalizaciju preostalih dijelova rezervata neće ostati bez rezultata. Na taj način, kao i nekim drugim mjerama aktivne zaštite pojedinih vrsta, barem će se produljiti opstanak ovdje spomenutih, kao i nekih drugih kritično ugroženih vrsta na ovim jedinim staništima u Hrvatskoj. Tekst i fotografije: Dr. sc. Radovan Kranjčev, prof. |