DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2007 str. 69 <-- 69 --> PDF |
U potpoglavlju 3.3.7. neargumentirano se spominju hidrotehničke mjere koje će navodno otkloniti sve štete. 3.3.7. Šumsko zemljište, lovišta i divljač (str. 171) a) Šumsko zemljište i zaštita šuma U 6. pasusu tvrdi se: Kako su dosadašnja istraživanja na terenu, kao i simulacije budućeg stanja temeljena na tim istraživanjima, zatim poznavanje zastupljenosti pojedinih biljnih zajednica i poznavanje optimalnih uvjeta rasta tih zajednica utvrdila da, ukoliko se izgradnjom kanala bude postigao optimalni nivo i režim podzemnih voda pozitivni efekti na šume daleko nadmašuju štete. Ova tvrdnja je potpuno neutemeljena budući da su mjerenja razina podzemnih voda obavljena u prekratkom godišnjem nizu, pa se prema načelima šumarske biometrike ne mogu dobiti pouzdani podaci za donošenje odluke o utjecaju kanala na šume. Zbog pouzdanost podataka koji su usko povezani uz klimu potreban je niz neprekinutoga mjerenja razina podzemnih voda od najmanje 30 godina. Navodna optimalna razina podzemne vode uivjetovana kanalom čiji vodostaj ima stalnu visinu, nema prirodno kolebanje koje se tijekom godine neprekidno mijenja a pokazalo se potrebnim za šumsko drveće nizinskih šuma. To kolebanje nije moguće postići vodotehničkim mjerama. U 7. pasusu tvrdi se: U cilju zaštite potrebno je zadržati dosadašnje vodne prilike podzemnih i površinskih voda, odnosno potrebno ih je poboljšati ukoliko su uslijed klimatskih promjena oni postali nepovoljni za šumu. Navedena mjera može se realizirati hidrotehničkim objektima na kanalu. Zadržavanje dosadašnjih vodnih prilika podzemnih i površinskih voda postoji bez izgradnje kanala, a realiziranje tih mjera hidrotehničkim objektima na kanalu pripada u područje utopije. Različitost stratigrafije matičnoga supstrata (koji djelomično ulazi u ekološki profil šumskog tla) kao i različitost položaja slojeva samoga tla, uvjetuju raznolikost razine kapilarne vode potrebne šumskome drveću. To je današnje prirodno stanje opskrbe šumskoga drveća potrebnom podzemnom vodom koja dolazi podzemnim tokovima u šumska staništa. Procjeđivanjem kišnice ili poplavne vode također se stvaraju zalihe podzemne vode. Ukupna količina oborina nije, međutim, dovoljna za sveukuponu potrebu hrastu lužnjaku za uspijevanje (transpiracija, fotosiunteza) Smatramo da će kanal svojim dubokim profilom presječi tokove podzemnih voda sa sjevero-zapada koji podzemnim tokovima opskrbljuju šume Spačvanskoga bazena. Zaključak Pouzdan podatak o utjecaju KDS na šume gornjega Bosuta te na šumu Spačvu može se dobiti dugogodišnjim motrenjem razina podzemnih voda u dvama spomenutim šumskim područjima i u prostoru između trase planiranoga kanala i šume Spačve. Piezometre je potrebno postaviti po načelima šumarske biometrike u različitim staništima, odgovarajućim šumskim ekosustavima i različitim strukturnim značajkama po dobnim razredima. Računajući od postavljanja piezometara, motrenje bi trebalo trajati 30 godina, pa nagovještaj kako je Studija o utjecaju KDS gotova i pozitivna šumarska znanost i struke ne mogu prihvatiti. Prvi pouzdaniji podaci o podzemnim vodama očekuju se oko 2020. godine od spačvanskih piezometara postavljenih 1988. godine. Prije toga ne može se donijeti odluka o utjecaju KDS na šume. KDS je zapravo slijepo crijevo kanala Rajna-Majna- Dunav koji završava na Savi i mogao bi se produžiti do Siska ili eventualno do Rugvice ispod Zagreba uz uvjet da se Savu učini plovnom za brodove do 4 000 t nosivosti i uz trošak koji zasigurno traži sredstva koja nisu značajno manja od troška izgradnje kanala. Nakon dolaska tereta u Sisak ili Rugvicu on se mora ponovno pretovariti u kamion ili željeznicu želimo li da stigne u Rijeku. Regulacijom Save postaje upitna prirodnost i opstanak Parka prirode “Lonjsko polje” površine 50 000 ha s 30 000 ha vrlo vrijednih nizinskih šuma, ali i svih ostalih bogatstava značajnih za njezino zaobalje. Smatramo kako je jedino pravo rješenje i veliki financijski dobitak za Republiku Hrvatsku odustajanje od KDS i osiguranje dobroga željezničkoga prijevoza od Vukovarske luke do Lučke uprave Rijeka i Lučke uprave Ploče. Sredstva predviđena za KDS iz proračuna Republike Hrvatske bilo bi vrlo isplativo uložiti u klaster prerade hrasta lužnjaka koji je sirovinski temelj za razvitak prema Tehnološkoj platformi šumarskoga sektora - FTP (Europian Forest Based Sektor Technology Platform) izloženoj na međunarodnoj konferenciji održanoj u Finskoj 22. i 23. studenoga 2006. godine pod naslovom “Kako ubrzati inovacije u šumarskom sektoru” s dvije teme: inovativnost i istraživanje. Klaster prerade hrasta lužnjaka ima izvrsnu osnovicu za brzi razvoj tehnološke platforme šumarskoga sektora u Hrvatskoj, što bi zasigurno podiglo kakvoću života slavonskoga pučanstva. Predsjednik Hrvatskoga šumarskoga društva mr. sc. Petar Jurjević |