DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/2007 str. 74     <-- 74 -->        PDF

ZAPISNIK 111. REDOVITE SJEDNICE SKUPŠTINE
HRVATSKOGAŠUMARSKOG DRUŠTVA,
održane u Delnicama 14. lipnja 2007. god.


U okviru obilježavanja Dana hrvatskoga šumarstva,
kao i svake godine, tako i ove, održana je 111. redovita
sjednica Skupštine Hrvatskoga šumarskoga društva.
Kako se ove godine održavaju natjecanja šumskih
radnika sjekača, kao i sportska natjecanja djelatnika
šumarskih institucija u Park šumi Golubinjak pokraj
Delnica, sjednica Skupštine Hrvatskoga šumarskoga
društva održana je u Radničkom domu u Delnicama s
početkom u 11.00 h.


U 13.00 održano je Savjetovanje s temom “Daljinska
istraživanja u šumarstvu”, dok je Svečana akademija
povodom Dana hrvatskoga šumarstva održana u 18.00 h.


Nazočni: predstavnici (delegati) iz 19 ogranaka
HŠD-a, članovi Upravnog i Nadzornog odbora u prošlom
mandatnom razdoblju (od ukupno 102 na skupštini
je bilo nazočno 83 delegata), te gosti i uzvanici,
što je sveukupno iznosilo preko 200 nazočnih.


Otvorivši Skupštinu mr. sc. Petar Jurjević, predsjednik
HŠD-a pozdravio je sve nazočne, posebice saborskog
zastupnika Željka Ledinskog, dipl. ing. šum., prof.
dr. sc. Ivicu Grbca, pomoćnika ministra u MPŠVG, Božidara
Longina, dipl. ing. šum., pomoćnika direktora
HŠ d.o.o., kao i goste iz Bosne i Hercegovine.


Prigodnim govorom nazočnima se obratio prof. dr.
sc. Ivica Grbac, pozdravio je skup u ime MPŠVG zaželio
uspješan rad. Istaknuo je sudjelovanje hrvatske
delegacije (Grbac, Kružić) na 7. zasjedanju Foruma o
šumama Ujedinjenih naroda u New Yorku, gdje je na
inicijativu hrvatske delegacije 2011. godina proglašena
kao Međunarodna godina šuma.


Božidar Longin, dipl. ing. šum. u svom prigodnom
pozdravnom govoru naglasio je značaj stručne teme
“Daljinska istraživanja u šumarstvu” u današnjem gospodarenju
prostorom i šumskim resursima.


Željko Ledinski, dipl. ing. šum. pozvao je na bolju
suradnju i zajedničko djelovanje svih šumarskih institucija
pod okriljem Hrvatskoga šumarskoga društva.


Ljubomir Rezo, dipl. ing. šum. pozdravio je nazočne
u ime Hrvatskoga šumarskoga društva Bosne i Hercegovine
i zahvalio na svekolikoj pomoći koje im HŠD
ukazuje od njihova osnutka 1995. godine do danas.


Nakon toga u pozivu predloženi dnevni red usvojen
je bez nadopuna:


1.
Otvaranje Skupštine i izbor radnih tijela Skupštine:
a) Radnog predsjedništva (Predsjednik + 2 člana)
b) Zapisničara
c) Ovjerovitelja zapisnika (2 člana)
d) Povjerenstva za zaključke (3 člana)
2.
Izvješće o radu i poslovanju u prethodnoj godini:
a) Izvješće predsjednika
b) Izvješće tajnika
c) Izvješće glavnog urednika Šumarskog lista
d) Izvješće Nadzornog odbora.
3.
Rasprava po izvješćima i zaključci.
4.
Verifikacija programa rada i financijskog plana za
2007. godinu.
5.
Slobodna riječ.
Ad.l


a) U radno predjedništvo izabrani su: mr. sc. Josi


osip
ppMalna
MalnaMalnar
rr –– predsjednik
predsjednikpredsjednik,
,, mr
mrmr.
.. sc. Zoran Đurđevis ić
ćć i
Marija Devčić, dipl. ing. šum.


.
b) Za zapisničara je izabran tajnik HŠD-a, Damir
Delač.
c) Za ovjerovitelje zapisnika izabrani su dr. sc. Josip
Margaletić i mr. sc. Josip Dundović.


d) U povjerenstvo za zaključke izabrani su Hranislav
Jakovac, dipl. ing. šum., Oliver Vlainić, dipl. ing.
šum. i Damir Delač, dipl. ing. šum.


Ad.2
a) Izvješće predsjednika
Dame i gospodo, kolege i kolegice,
Zadovoljstvo mi je pozdraviti Vas i zahvaliti što ste


se odazvali na poziv i što danas sudjelujete u radu 111.




ŠUMARSKI LIST 5-6/2007 str. 75     <-- 75 -->        PDF

skupštine Hrvatskog šumarskog društva koju održavamo
u okviru manifestacija Dana hrvatskoga šumarstva.


Na 1. sjednici Upravnog i Nadzornog odbora Hrvatskoga
šumarskog društva održanoj 28. ožujka 2007.
godine u Zagrebu, uz nazočnost ogromne većine članova
Upravnog i Nadzornog odbora raspravili smo i prihvatili
sve bitne točke i tematiku koja je u nadležnosti
ovih tijela. To su uz ostala Izvješća o radu i izvršenju
financijskog plana 2006. godine, Izvješća Povjerenstva
za popis imovine, Šumarski list i ostale publikacije,
Izvješće Nadzornog odbora i mnoge druge. Kompletan
materijal s te sjednice tiskan je u Šumarskom listu broj
3–4, na što smo vas podsjetili u pozivu za ovu sjednicu.


Nadamo se da ste ga proučili, i da ćete ukoliko za to
bude potrebe, iznijeti svoja zapažanja i dodatne prijedloge,
iako se nadam i vjerujem da ćete se složiti s odlukama
i zaključcima s te sjednice. O tim pitanjima, a
pojasnit će ih i tajnik Delač, mogli ste puno saznati u
Šumarskom listu, no moram reći nekoliko riječi o drugim
aktivnostima kojima smo se bavili.


Sa zadovoljstvom ističem da je gotovo tvrdoglava
upornost Hrvatskoga šumarskog društva, posebice od
2000. godine do danas za osnivanjem Hrvatske komore
inženjera šumarstva i drvne tehnologije, u 2006. godini
urodila plodom. Na prijedlog Ministarstva poljoprivrede,
šumarstva i vodnog gospodarstva, a u suradnji s Hrvatskim
šumarskim društvom u veljači 2006. godine
donešen je Zakon o Hrvatskoj komori inženjera šumarstva
i drvne tehnologije. Na temelju tog zakona u srpnju
mjesecu 2006. godine osnovana je naša Komora
koja treba omogućiti svima onima koji zadovoljavaju
uvjete daljnju afirmaciju i iskazivanje svojih kreativnih,
poduzetničkih, stvaralačkih i drugih sposobnosti te
širokog obrazovanja stečenog na Šumarskom fakultetu.
Da bi to ostvarivali, nužno je da tijela Komore koja
su izabrana, zajedno s nadležnim državnim organima
još intenzivnije rade na uspostavi pravne regulative,
odnosno donošenja potrebnih akata, koji će sve što
nam zakon omogućuje i oživotvoriti. Tu posebno mislim
na Pravilnik o minimalnim uvjetima za izvođenje
radova u šumarstvu, Pravilnik o sadržaju i načinu polaganja
stručnih ispita i Pravilnik o licenciranju.


Aktivnost Hrvatskog šumarskog društva – posebice
njegove sekcije za biomasu, rezultirala je uz ostalo i
osnivanjem društva kćeri Hrvatskih šuma d.o.o., Šumska
biomasa d.o.o. Osnovanom društvu želimo mnogo
uspjeha u radu, u nadi da će svojim radom i djelovanjem
doprinijeti još racionalnijem korištenju proizvoda
naših šuma.


U ovom izvještajnom razdoblju osnovano je i Šumarska
savjetodavna služba, za čije osnivanje je Hrvatsko
šumarsko društvo još prilikom donošenja Zakona o
šumama kojim je utvrđena, bilo iznimno zainteresirano.
O potvrdi osnivanja te Službe suvišno je i govoriti, kada


se zna da u privatnom vlasništvu imamo preko 570.000
privatnih šuma s tendencijom povećanja, jer su u tijeku
postupci vraćanja šuma bivšim vlasnicima. Zbog toga
su zadaci i obveze ove Službe još veći.


Međutim, iako su zadaci ozbiljni, iako ima problema,
što je za početak rada čak i normalno, uz podršku
svih nas, ali i stvaranja svih materijalnih pretpostavki,
vjerujem da će Šumarska savjetodavna služba uspješno
izvršavati svoju funkciju na zadovoljstvo svih nas, a u
korist šuma RH.


Isto tako mogu izraziti zadovoljstvo činjenicom što
se nakon petogodišnje sapunice konačno zakonski reguliralo
korištenje šuma i šumskog zemljišta u svrhu podizanja
višegodišnjih nasada. No, koliko smo zadovoljni
tom činjenicom, toliko smo nezadovoljni nekim rješenjima
u donesenim propisima. Naime, ako i možemo razumjeti
mogućnosti korištenja neobraslog šumskog
zemljišta za podizanje višegodišnjih nasada, ne možemo
prihvatiti odredbu Zakona o šumama da se za iste
namjene koristi i makija a moramo znati i ponavljati:
makija je šuma. Ovo tim više, kada znamo da se upravo
na područjima gdje je najviše potražnje za šumskim
zemljištima, nalazi na tisuće, pa i stotine tisuća neobraslog,
zapuštenog poljoprivrednog zemljišta, na kojima
svih godina nastaje preko 50 % šumskih požara i s te
osnove trajna su opasnost za okolne šume. Isto tako
teško je prihvatiti odredbe Pravilnika po kojemu se
određuje naknada od 1000 kn/ha za šumska zemljišta
koja bi se koristila za golf terene i neke druge objekte.


U ovom trenutku aktualni su stavovi Hrvatskog šumarskog
društva o planiranoj izgradnji Kanala Dunav
– Sava. Hrvatsko šumarsko društvo o Kanalu Dunav –
Sava imalo je nedvosmislene stavove još od vremena
kada se o ovom vodotehničkom objektu samo nagađalo.
Svoje stavove, i to jednoglasno, donijeli smo na
našoj 110. skupštini prošle godine. Njima smo izrazili
naše neslaganje s takvim zahvatom u ovaj prostor, ponajprije
zbog velike vjerojatnosti negativnog utjecaja
za šume Spačvanskog bazena, ali i zbog donošenja
odluke o gradnji na temelju nedovoljno dugog razdoblja
motrenja razine podzemnih voda, koje su uvjet opstanka
ovih šuma.


U najkraćem, naši zaključci su sljedeći:



Pouzdan podatak o utjecaju Kanala Dunav – Sava
na šume gornjeg Bosuta te na šumu Spačvu može se
dobiti dugogodišnjim motrenjem razina podzemnih
voda u dvama spomenutim šumskim područjima i u
prostoru između trase planiranog kanala i šume
Spačve. Piezometre je potrebno postaviti po načelima
šumarske biometrike u različitim staništima, odgovarajućim
šumskim ekosustavima i različitim
strukturnim značajkama po dobnim razredima. Računajući
od postavljanja piezometara, motrenje bi
a p
trebalo trajati 30 godina,, pa pa nagovještaj kako je Stu




ŠUMARSKI LIST 5-6/2007 str. 76     <-- 76 -->        PDF

dija 0 utjecaju Kanala Dunav - Sava gotova, i pozitivna
šumarska znanost i struka ne mogu prihvatiti.
Prvi pouzdaniji podaci o podzemnim vodama očekuju
se oko 2020. godine od spačvanskih piezometara
postavljenih 1988. godine. Prije toga ne može
se donijeti odluka o utjecaju Kanala Dunav - Sava
na šume.


-
Kanala Dunav - Sava je zapravo slijepo crijevo Kanala
Rajna - Majna - Dunav, koji završava na Savi i
mogao bi se produžiti do Siska ili eventualno do
Rugvice ispod Zagreba, uz uvjet da se Savu učini
plovnom za brodove do 4000 t nosivosti i uz trošak
koji zasigurno traži sredstva koja nisu značajno manja
od troška izgradnje kanala. Nakon dolaska tereta
u Sisak ili Rugvicu on se mora ponovno pretovariti
u kamion ili željeznicu, želimo li da stigne u Rijeku.
Regulacijom Save postaje upitna prirodnost i
opstanak Parka prirode “Lonjsko polje”, površine
50 000 ha, s 30 000 ha vrlo vrijednih nizinskih šuma,
ali i svih ostalih bogatstava značajnih za njezino
zaobalje.
-
U skladu s člankom 35. Statuta Hrvatskog šumarskog
društva doneseni zaključci obvezujući su i za
sve ogranke.
Ovo što sam iznio samo je dio problema s kojima se
svakodnevno susrećemo. Treba biti optimist, a mi to
jesmo, i nadati se da će se najveći dio njih riješiti na
opće zadovoljstvo, a u korist i očuvanje šuma Republike
Hrvatske.


Zahvaljujem na pozornosti uz želje za uspješan rad
na 111. godišnjoj skupštini Hrvatskog šumarskog društva
koju održavamo i u čast Dana hrvatskog šumarstva
za koje vam upućujem iskrene čestitke.


b) Izvješće tajnika


Shodno zaključcima 110. Redovite izborne skupštine
HŠD-a ishodovano je rješenje Gradskog ureda
za opću upravu za upis promjena u Registar udruga
republike Hrvatske, i to novoizabranog predsjednika
društva mr. se. Petra Jurjevića kao osobe ovlaštene
za zastupanje HSD-a, kao i izmjene Statuta.


Od 10. do 14. rujna održan je sastanak Upravnog vijeća
međunarodne asocijacije Pro Silva Europa u
Belgiji. Sastanku je nazočio predsjednik Pro Silva
Croatia, koja je osnovana kao sekcija HSD-a, doc.
dr. Igor Anić. Pro Silva Croatia aklamacijom je na
tom sastanku službeno primljena u članstvo. Na sastanku
se raspravljalo o visini članarine koju će uplaćivati
svaka zemlja članica, a kretat će se između 200
i 700 € godišnje, ovisno o broju članova. Razgovarano
je o problematici mediteranskih šuma i provedbi
Pro Silva načela u gospodarenju mediteranskim
šumama. Ukazano je kako su u mediteranskim šumama
glavni problemi: požari, stočarstvo i lovstvo,
prirodno pomlađivanje i općekorisne funkcije šuma.
Oko ove problematike poseban tim sastat će se u
Španjolskoj. Najavljen je kongres Pro Silva Europa
2008. godine u Svartzwaldu, o kojemu će se razgovarati
na idućem sastanku 2007. godine u Irskoj.


Cjelogodišnji program obilježavanja 160. obljetnice
Hrvatskoga šumarskog društva i 130. obljetnice
neprekidnog izlaženja Šumarskoga lista, obogaćen
je još jednim značajnim doprinosom šumarskoj
znanosti i praksi. Naime, nakon isteka još jednoga
petogodišnjeg razdoblja znanstveno-istraživačke
djelatnosti u šumarstvu (2001–2005), ugovaratelji
istraživačkih projekata: Šumarski fakultet Sveučilišta
u Zagrebu, Šumarski institut Jastrebarsko, Akademija
šumarskih znanosti i Hrvatske šume d.o.o.,
povodom 100. obljetnice rođenja akademika Milana
Anića, organizirali su 19. listopada 2006. u prostorijama
Šumarskoga fakulteta znanstveno savjetovanje
pod naslovom “Šumarska znanost Hrvatske
u današnjim ekološkim i gospodarskim prilikama”.
Predočeni su rezultati istraživanja znanstvenika Šumarskog
fakulteta, Šumarskog instituta i Akademije
šumarskih znanosti.


HŠD, na čelu s predsjednikom sekcije za biomasu
mr. sc. Dundovićem i prošle godine bilo je aktivno
na promicanju i izradi projekata korišćenja biomase
kao energenta. Kao organizator ili suorganizator
HŠD je organiziralo Okrugle stolove, predavanja, izložbe,
promidžbene manifestacije, kao i znanstvena
savjetovanja na temu biomase i obnovljivih resursa i
njihove primjene u RH; sudjelovanje delegacije na
kongresu CARMEN-a (Njemačka udruga za obnovljive
resurse) u Wuerzburgu; manifestacija Europski
dani biomase regija u okviru Dana slavonske šume u
Našicama, Savjetovanje Poljoprivreda i šumarstvo
kao proizvođači obnovljivih izvora energije, u organizaciji
znanstvenog vijeća za poljoprivredu i šumarstvo
HAZU; predavanja o obnovljim resursima u
okviru jesenskoga Velesajma, prezentacija toplana
na biomasu u Gospiću i Ogulinu; izložba opreme za
pridobivanje i korištenje biomase u Lokvama. U
Osijeku je od 27–29. svibnja održan 2. stručni skup s
međunarodnim sudjelovanjem Obnovljivi izvori
energije, biomasa, bioplin, biogorivo. Uz preko 200
sudionika mr. sc. Dundović iznio je dva zapažena
referata. Vezano za biomasu HŠD je poslalo prijavu
na Natječaj Ministarstva poljoprivrede šumarstva i
vodnoga gospodarstva za subvencije organizatorima
znanstvenih skupova, kongresa, okruglih stolova i
seminara u Republici Hrvatskoj. Natjecali smo se za
sredstva potrebna za sudjelovanje kao suorganizator
zajedno s Hrvatskim šumama d.o.o. na Europskim
danima biomase regija u Našicama. Upravo smo dobili
pozitivan odgovor od našega Ministarstva i pred
potpisivanjem smo ugovora.




ŠUMARSKI LIST 5-6/2007 str. 77     <-- 77 -->        PDF

HŠD prisutno je u svijetu interneta svojim stranicama
www.sumari.hr. Uspostavljeni sustav djeluje i
održava se, a za njegov rad zadužen je kolega
Meštrić. Obuhvaća sljedeće segmente: o društvu,
članstvo i vijesti. Posebne su podstranice Šumarskoga
lista i Akademije šumarskih znanosti, a baza su i
za projekte Imenik hrvatskih šumara i Bibliografija
Šumarskoga lista. Kako bi sustav vijesti bio informativniji
bit će potrebno aktivirati uz središnjicu i
dopisnike iz ogranaka. Isto tako potrebno je ažurirati
evidenciju članstva, za što će se obučiti operateri
po ograncima. Posljednji brojevi Šumarskoga lista
redovito se digitaliziraju, međutim planiramo napraviti
kompletnu digitalnu arhivu od preko 1000 brojeva
objavljenih u 131 godini izlaženja Šumarskoga
lista. Na taj način u svakome trenutku bit će zainteresiranima
dostupna cjelokupna memorija naše struke.
U skladu s tim nabavljen je specijalni skener i u
postupku je nabavka ostale potrebne opreme za taj
veliki zahvat.


Početkom 2007. odazvali smo se na zamolbu “Poslovnog
kluba Popovača” (Udruženja privrednika s
toga područja) da ih upoznamo s korištenjem obnovljivih
energetskih resursa i ponovimo zajedno s njihovim
članovima prošlogodišnju vrlo poučnu i uspješnu
stručnu ekskurziju u Gradišće. Pošto su na lanjskoj
ekskurziji sudjelovali većinom članovi staroga
saziva UO HŠD-a, ovom prilikom i novi saziv imao
je priliku upoznati to vrlo interesantno područje.


Ekipa HŠD-a od 27. siječnja do 3. veljače sudjelovala
je na 39. EFNS-u u Brussonu u Italiji. Opširnije
izvješće o tome možete pročitati u ŠL 1–2/2007.
Ovdje je važno napomenuti da smo prema kalendaru
natjecanja 2011. godine mi šumari hrvatske
domaćini ovoga velikog natjecanja. Za prihvaćanje
istog potrebno je osigurati svu potrebnu infrastrukturu
i dovršetak izgradnje započetoga biatlonskog
centra u Mrkoplju. Taj zahtjevan projekt moguće je
ostvariti samo uz punu suradnju i potporu MPŠVG,
Hrvatske vojske te Županije i lokalne samouprave.
Namjeravamo uskoro zamoliti za prijem delegacije
HŠD kod našega ministra gospodina Čobankovića i
upoznati ga sa važnošću ove velike šumarske manifestacije,
s njenom 40. godišnjom tradicijom te ga
zamoliti za podršku i pokroviteljstvo.


Krajem ožujka ekipa HŠD-a nastupila je na Alpe-
Adria natjecanju u Sextenu pokrajina Južni Tirol u
Italiji, već deset godina održavano natjecanje u skijaškim
disciplinama šumara Slovenije, Austrije, Italije
i Hrvatske.


Napokon je krajem prošle godine Fakultet kemijskoga
inženjerstva i tehnologije napustio prostor
Šumarskoga doma. Upoznati ste sa dugogodišnjim
sporom koji vodimo zbog njihova neplaćanja na


jamnine. Prostor je zatečen u strahovito zapuštenom
stanju i nakon izvršenoga uvida sudskog vještaka,
sobe su očišćene od ostataka namještaja i
ostaloga otpada. Pismom namjere prostorije su ponuđene
poslovodstvu HŠ d.o.o. za proširenje poslovnoga
prostora. Nakon njihova pristanka napravljen
je projekt uređenja i poslije obavljene javne
nabave krenulo se s radovima uređenja. Sastavljen
je i usuglašen tekst ugovora i zakupu poslovnog
prostora i dan je na potpisivanje. Upravo su radovi
pred završetkom i slijedi primopredaja.


Radovi na uređenju dvorišnog pročelja Šumarskoga
doma na strani koju koristi Institut za međunarodne
odnose dovršeni su i u tijeku su radovi na ostalom
dijelu. Na zgradi Šumarskoga doma prošle i ove godine
postavljena je zaštita protiv groma, napravljen
je sustav ventilacije podrumskoga prostora i izmijenjen
je glavni strujni kabel između podruma i 1. eta-
že zgrade. Nabavljen je novi financijsko-knjigovodstveni
računarski program za obradu podataka, i s
tim u vezi nova računala. Velika dvorana Šumarskoga
doma opremljena je multimedijalnom opremom.


U travnju smo zajedno s Šumarskom savjetodavnom
službom u prostorijama ŠD održali Okrugli
stol na temu “Uloga i zadaci Šumarske savjetodavne
službe”. Uvodno izlaganje o organiziranosti
ŠSS podnijela je ravnateljica Suzana Trninić, zatim
je o stanju privatnih šuma u RH govorio mr. sc. Ivica
Milković, šef službe za uređivanje šuma. Plan
izrade programa gospodarenja za privatne šume
izložio je mr. sc. Robert Ojurović, dok je o stanju i
organiziranosti privatnih šuma u Republici Austriji
govorio gosp. Klaus Friedel iz Štajerske komore
poljoprivrede i šumarstva. Sljedila je rasprava.
Opširnije izvješće pripremiti će se za tiskanje u Šumarskome
listu.


Na vijeću Pro Silva Europa u Irskoj od 12–17. svibnja
2007. godine sudjelovala je i hrvatska delegacija
(Jurjević, Dundović, Jakovac i Delač). Posjetili
smo dva Nacionalna parka, plantaže smreke sađene
u nekoliko navrata, kao i mješovite šume bukve,
jasena smreke i duglazije kojima gospodari irska
firma Coillte, ista koja je radila projekt restrukturiranja
Hrvatskih šuma d.o.o. Izvješće s ovoga vijeća
moći ćete pročitati u Šumarskom listu 5–6/2007.
godine.


18. svibnja na idiličnom prostoru Lividrage, u srcu
njegova Gorskoga kotara, akademik Dušan Klepac
dobio je dostojno obilježje. Uz prisutnost nekoliko
stotina šumara, sve redom profesorovih učenika, ali
i nemalog broja drugih štovatelja njegova rada, spomenik
je otkrio akademikov sin g. Vedran Klepac.
Autohtoni vapnenački monolit u okrilju bora krivulja,
primjereno će podsjećati sve šumare a i ostale


ŠUMARSKI LIST 5-6/2007 str. 78     <-- 78 -->        PDF

posjetitelje Lividrage, na ovog velikog čovjeka.
Ova aktivnost na tragu je akcije HŠD-a da svaki
ogranak na svom području podigne spomen-obilježje
svojim istaknutim članovima.


U tijeku je javna rasprava prostornog plana kanala


Dunav – Sava. Napisali smo otvoreno pismo s našim
stavom oko izgradnje ovoga kanala. Pismo je
poslano Predsjedniku Mesiću, Premijeru, MPŠVG,
Ministarstvu zaštite okoliša i prostornog uređenja,
Šumarskom fakultetu i Institutu, poslovodstvu Hrvatskih
šuma d.o.o., voditeljima UŠP, Zavodu za
prostorno planiranje u Osijeku, slavonskim dnevnim
novinama i članovima UO HŠD-a. Pismo možete
pročitati na Web stranicama HŠD-a i u ovom
broju Šumarskog lista.
Upravo pred Dane hrvatskoga šumarstva tiskana je


knjiga, nažalost nedavno preminuloga kolege Mije
Matezića “Priče bez naslova”, u izdanju HŠD-a.
Promociju je imala u utorak 12, lipnja pred osnovcima
goranskih škola i izazvala je opće oduševljenje.
Svakome ogranku bit će podijeljeno 50-tak primjeraka,
kako bi i u svojim sredinama napravili promocije
i na taj način približili djeci prirodu, promičući
našu struku.
Ogranci HŠD-a aktivno su sudjelovali u radu sre
dišnjice i na vlastitom području. Predavanjima,
okruglim stolovima i stručnim ekskurzijama educirali
su članstvo i promovirali šumarsku struku.
c) Izvješće glavnog urednika Šumarskoga lista
Tijekom 2006. godine tiskano je 6 dvobroja
“Šumarskoga lista” na sveukupno 624 stranice,
uključivši korice s naslovnom fotografijom, riječju
glavnoga urednika, uputama autorima i entomološkim
prilogom na zadnjoj stranici korica s 4 fotografije.
Časopis se sastoji od znanstvenih i stručnih članaka,
različitih obavijesnih napisa iz šumarske znanosti i
struke te napisa iz Hrvatskoga šumarskoga društva,
dakle tri komponente koje prate sadržaj od prvoga
brojaizvornih, do danas. pripadaju u skupiniu


2 prethodnoga
Znanstvenih članaka ima 26 između kojih je 16


priopćenja, 8 su pregledni članci, a izvan znanstvene
vornih, 24 pr
riopćenja, 8 su


kategorije su 4 stručna članka.


Iz područja šumski ekosustavi tiskano je 15 članaka
(ekologija, dendrologija, fitocenologija, genetika,
lovstvo) iz područja uzgajanja šuma 5, iskorišćivanja
šuma 5, zaštite šuma 3, dendrometrije, daljinskih
istraživanja i GIS-a 1, te uređivanja šuma i šumarske
politike 1.


Ostali sadržaj ima sveukupno 100 napisa i to u rubrikama
Izazovi i suprotstavljanja, Aktualno, Obljetnice,
Znanstveni i stručni skupovi, Zaštita prirode, Šum


povijesti šumarstva, Iz Hrvatskoga šumarskoga društva,
In memoriam i zadnji omot B. Hrašovca sa 6 skupina
kukaca: Uši šiškarice (Cynipidae, Hymenoptera),
Leptiri žućaka (Goneopterix rhamni L.), Božje ovčice,
Lastin rep (Papilio machaon L.), Mrazovci i Porodica
Limexylonidae. Ovaj značajan prilog našem časopisu
koji tiskamo već godinama dobro je prihvaćen od struke
jer ukazuje na sve veće značenje pretežito štetnih
kukaca, a uspješne fotografije u boji omogućuju determinaciju
štetnika (2003. god. HŠD je tiskalo posebnu
knjižicu – preslik ovoga priloga, džepnog formata, a od
2004–2007. imamo novih 20 priloga, pa bi bilo dobro u
dogledno vrijeme tiskati novi preslik).


Prošla godina bila je u znaku obilježavanja 160 godina
Hrvatskoga šumarskoga društva i 130 godina neprekidnoga
izlaženja “Šumarskoga lista”, pa smo u časopisu
izvještavali o svim značajnim događanjima za
ove obljetnice. Kako je ovo bila i izborna godina, izborom
novoga Upravnog odbora, dobili smo i novi Uređivački
savjet Šumarskog lista.


Zahvaljujući vrlo uspješnim fotografijama ing. Arača
u 6 napisa i prof. Kranjčeva u 22 napisa, naš časopis obogaćen
je raznolikošću biljnoga svijeta, zaštićenim biljnim
vrstama i dijelovima krajobraza njihova pridolaska.


U znanstvenome dijelu časopisa najviše članaka
objavili su šumari fitocenolozi, što ukazuje na još nedovoljnu
vegetacijsku istraženost naših lijepih šuma, iza
njih slijede iskorišćivači, uzgajivači, lovci i genetičari.
Za pohvaliti je tim koji radi na istraživanju žute i bijele
imele, predvođen izv. prof. dr. Marilenom Idžojtić, koji
sustavno obrađuje tu poluparazitnu biljku u šumama čitave
Hrvatske, a značajan je i članak mr. sc. Josipa Karavle
o zelenoj potkovi grada Zagreba s prijedlogom
njezine obnove. Svi članci podložni su recenziji. Prvu
recenziju obavlja urednik s urednikom područja, i ako
članak nema dovoljnu razinu vraća se autoru, a ako zadovoljava
šalje se recenzentu izvan Uredničkoga odbora,
pa se tako izbjegava sigurna negativna recenzija.


Tiskali smo i skraćene magisterije kako bi naše
pretplatnike obavijestili o toj kategoriji znanstvenoga
rada, uz navođenje institucije te mentora i članova povjerenstva.
Kao i do sada obaviješćujemo o članovima
koji su nas zauvijek napustili.


U ovoj godini tiskana su dva dvobroja Šumarskoga
lista na 206 stranica, s 5 izvornih znanstvenih članaka,
1 prethodnim priopćenjenjem, 2 pregledna, 3 stručna
članka i još 32 napisa u raznim rubrikama. U pripremi
je broj 5–6/2007. s 4 izvorna znanstvena rada, 1 prethodnim
priopćenjem i 14 drugih napisa u raznim rubrikama
i samo se očekuju tekstovi s ovogodišnjih Dana
hrvatskoga šumarstva koji su upravo u tijeku, pa da i
ovaj broj damo u tisak.


Od ostalih tiskovina možemo spomenuti pripremne
radove, zajedno s Akademijom šumarskih znanosti, na


ski štetnici, Knjige i časopisi, Novi doktori znanosti, Iz