DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2007 str. 80 <-- 80 --> PDF |
SVEČANA AKADEMIJA POVODOM DANA HRVATSKOGA ŠUMARSTVA U prostorijama Radničkoga doma u Delnicama 14. lipnja u 18 h. održana je Svečana akademija povodom Dana hrvatskoga šumarstva. Nakon intoniranja himne Župnog zbora Mrkopalj, voditelji Slavica Kljajić i Nenad Lučić pozvali su predsjednika HŠD-a mr. sc. Petra Jurjevića da otvori Akademiju. Poštovane dame i gospodo, dragi gosti! U uvjetima višestranačkog sustava u zemljama s demokratskim opredjeljenjima i opcijom vladavine prava, uloga građanskih i nevladinih udruga ima nužnu i nezamjenjivu ulogu u svekolikom javnom životu tih zemalja. Građanske udruge sastavljene su od članova sa stranačkim i nestranačkim opredjeljima, a ta opredjeljenja nemaju nikakvoga utjecaja na način njihovog rada i donošenje odluka. Svrha zbog kojih se osnivaju ovakve udruge, a to je ponajprije i jedino afirmacija struke i njena primjena u javnom životu za dobrobit građana i države, linija je vodilja koja ih vodi i usmjerava u njihovome radu. Njihovo mišljenje, nažalost, nije svaki put odlučujuće niti prihvaćeno, ali je uvijek nužno i traženo kao realna, politikom neopterećena, stručna ili znanstvena opcija. Upravo zato i upravo zbog toga, još davne 1846. godine u malom mjestu Prečec kraj Zagreba, dana 26. prosinca, 17 prisutnih šumarskih stručnjaka na poziv šumara Dragutina Kosa udarili su temelje Hrvatskom slavonskom šumarskom društvu. Uz Dragutina Kosa pri osnivanju Šumarskog društva značajan doprinos dao je i afirmiran šumarski stručnjak i veliki domoljub Franjo Šporer, koji je izabran za prvog predsjednika Hrvatskoga slavonskog šumarskog društva. U okvirima tadašnje Europe po starosti ga možemo svrstati u drugo Šumarsko strukovno društvo u Europi, jer je kao šumarski odsjek djelovao u okviru Hrvatskog – slavonskog gospodarskog društva osnovanog 1841. godine. Prije nas takve udruge imali su samo Baden – Wurtenberg i Švicarska. Da će se društvo baviti isključivo problematikom gospodarenja šumama i njezinom zaštitom u najširem smislu te riječi, najbolje potvrđuje i uvodni govor Dragutina Kosa na osnivačkoj skupštini, gdje ističe da se šumari i u drugim europskim državama organiziraju u društva, kako bi mogli spriječiti “potkapajuće zlo..” ovom narodnom blagu (šumi). Takvo opredjeljenje potvrđuje i dnevni red sljedeće Skupštine gdje su raspravljene tada, ali možemo reći i sada, tri aktualne teme: e) Priopćenje o novim događajima i pojavama u hr vatskom šumarstvu i lovstvu f) Kako postupati sa starim hrastovim sastojinama iz vrgnutim poplavama da nakon sječe bude osiguran podmladak Župni zbor Mrkopalj g) Da li bi bilo dobro na neizvjesno vrijeme odložiti sječu hrastova starih 200 – 300 godina, suharkim, ali s dobrim urodom žira koji osigurava dobar dohodak, i kako da se s ovakvim sastojinama dalje postupa? Uz ove šumsko-gospodarske teme, društvo je bilo pokretačem svih značajnih postignuća šumarske prakse, obrazovanja i znanosti. Ako bismo nabrojali samo najznačajnije, onda su to: e) pokretanje donošenja “Zakona šumskoga” već 1852., te njegove stroge primjene od 1858.; f) početak rada Gospodarsko-šumarskoga učilišta u Križevcima 1860; priprema (tijekom 1876) i tiskanje znanstveno-stručnoga i staleškoga glasila “Šumarski list” 1. siječnja 1877. godine, koji je od tada do danas svjedokom znanstvene, stručne i domoljubne riječi; g) priprema i sudjelovanje na Milenijskoj izložbi u Budimpešti 1896. godine, gdje su Kraljevine Hrvatska i Slavonija imale svoj izložbeni prostor, a šumarstvo i prerada drva svoj posebni paviljon; h) gradnja Hrvatskoga šumarskoga doma (ugao Mažuranićeva trga, Vukotinovićeve i Perkovčeve) 1898. godine i u njemu početak rada Šumarske akademije (20. listopada 1898.), kao četvrte visokoškolske ustanove Sveučilišta u Zagrebu (tada još “prislonjene” uz Mudroslovni fakultet); i) utemeljenje Šumarskoga muzeja u istoj zgradi (čiji su izlošci poslije nažalost razdijeljeni); j) vraćanje nacionaliziranoga dijela zgrade Hrvatskoga šumarskoga doma ponovno u vlasništvo HŠD-a 1977/78; k) osnivanje Akademije šumarskih znanosti 1996. godine. Tijekom proteklih godina mnogi izleti, predavanja i stručne rasprave u okviru Hrvatskog šumarskog društva bili su temeljem radova, odluka, propisa i naputa |