DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5-6/2007 str. 80 <-- 80 --> PDF |
SVEČANA AKADEMIJA POVODOM DANA HRVATSKOGA ŠUMARSTVA U prostorijama Radničkoga doma u Delnicama 14. lipnja u 18 h. održana je Svečana akademija povodom Dana hrvatskoga šumarstva. Nakon intoniranja himne Župnog zbora Mrkopalj, voditelji Slavica Kljajić i Nenad Lučić pozvali su predsjednika HŠD-a mr. sc. Petra Jurjevića da otvori Akademiju. Poštovane dame i gospodo, dragi gosti! U uvjetima višestranačkog sustava u zemljama s demokratskim opredjeljenjima i opcijom vladavine prava, uloga građanskih i nevladinih udruga ima nužnu i nezamjenjivu ulogu u svekolikom javnom životu tih zemalja. Građanske udruge sastavljene su od članova sa stranačkim i nestranačkim opredjeljima, a ta opredjeljenja nemaju nikakvoga utjecaja na način njihovog rada i donošenje odluka. Svrha zbog kojih se osnivaju ovakve udruge, a to je ponajprije i jedino afirmacija struke i njena primjena u javnom životu za dobrobit građana i države, linija je vodilja koja ih vodi i usmjerava u njihovome radu. Njihovo mišljenje, nažalost, nije svaki put odlučujuće niti prihvaćeno, ali je uvijek nužno i traženo kao realna, politikom neopterećena, stručna ili znanstvena opcija. Upravo zato i upravo zbog toga, još davne 1846. godine u malom mjestu Prečec kraj Zagreba, dana 26. prosinca, 17 prisutnih šumarskih stručnjaka na poziv šumara Dragutina Kosa udarili su temelje Hrvatskom slavonskom šumarskom društvu. Uz Dragutina Kosa pri osnivanju Šumarskog društva značajan doprinos dao je i afirmiran šumarski stručnjak i veliki domoljub Franjo Šporer, koji je izabran za prvog predsjednika Hrvatskoga slavonskog šumarskog društva. U okvirima tadašnje Europe po starosti ga možemo svrstati u drugo Šumarsko strukovno društvo u Europi, jer je kao šumarski odsjek djelovao u okviru Hrvatskog – slavonskog gospodarskog društva osnovanog 1841. godine. Prije nas takve udruge imali su samo Baden – Wurtenberg i Švicarska. Da će se društvo baviti isključivo problematikom gospodarenja šumama i njezinom zaštitom u najširem smislu te riječi, najbolje potvrđuje i uvodni govor Dragutina Kosa na osnivačkoj skupštini, gdje ističe da se šumari i u drugim europskim državama organiziraju u društva, kako bi mogli spriječiti “potkapajuće zlo..” ovom narodnom blagu (šumi). Takvo opredjeljenje potvrđuje i dnevni red sljedeće Skupštine gdje su raspravljene tada, ali možemo reći i sada, tri aktualne teme: e) Priopćenje o novim događajima i pojavama u hr vatskom šumarstvu i lovstvu f) Kako postupati sa starim hrastovim sastojinama iz vrgnutim poplavama da nakon sječe bude osiguran podmladak Župni zbor Mrkopalj g) Da li bi bilo dobro na neizvjesno vrijeme odložiti sječu hrastova starih 200 – 300 godina, suharkim, ali s dobrim urodom žira koji osigurava dobar dohodak, i kako da se s ovakvim sastojinama dalje postupa? Uz ove šumsko-gospodarske teme, društvo je bilo pokretačem svih značajnih postignuća šumarske prakse, obrazovanja i znanosti. Ako bismo nabrojali samo najznačajnije, onda su to: e) pokretanje donošenja “Zakona šumskoga” već 1852., te njegove stroge primjene od 1858.; f) početak rada Gospodarsko-šumarskoga učilišta u Križevcima 1860; priprema (tijekom 1876) i tiskanje znanstveno-stručnoga i staleškoga glasila “Šumarski list” 1. siječnja 1877. godine, koji je od tada do danas svjedokom znanstvene, stručne i domoljubne riječi; g) priprema i sudjelovanje na Milenijskoj izložbi u Budimpešti 1896. godine, gdje su Kraljevine Hrvatska i Slavonija imale svoj izložbeni prostor, a šumarstvo i prerada drva svoj posebni paviljon; h) gradnja Hrvatskoga šumarskoga doma (ugao Mažuranićeva trga, Vukotinovićeve i Perkovčeve) 1898. godine i u njemu početak rada Šumarske akademije (20. listopada 1898.), kao četvrte visokoškolske ustanove Sveučilišta u Zagrebu (tada još “prislonjene” uz Mudroslovni fakultet); i) utemeljenje Šumarskoga muzeja u istoj zgradi (čiji su izlošci poslije nažalost razdijeljeni); j) vraćanje nacionaliziranoga dijela zgrade Hrvatskoga šumarskoga doma ponovno u vlasništvo HŠD-a 1977/78; k) osnivanje Akademije šumarskih znanosti 1996. godine. Tijekom proteklih godina mnogi izleti, predavanja i stručne rasprave u okviru Hrvatskog šumarskog društva bili su temeljem radova, odluka, propisa i naputa |
ŠUMARSKI LIST 5-6/2007 str. 81 <-- 81 --> PDF |
ka za rad u šumarstvu i preradi drva, iako je bilo vremena “kad se struka slabo slušala”. Zahvaljujući praksi, obrazovanju i znanosti spojenima i isprepletenima baš u Hrvatskom šumarskom društvu, posrednim ili neposrednim utjecajem udruge, ali i članova pojedinaca, donošene su prave odluke, a onemogućavane ili barem ublažene one koje bi bile pogubne za šume i šumarstvo u Hrvatskoj. Tako su zbog 95 % površine prirodnih šuma, hrvatske šume ostale među najprirodnijima i najočuvanijima u Europi. Ostvarivanje navedenih aktivnosti nije bilo nimalo lako kad se zna da smo živjeli i radili na uvijek trusnim i uzavrelim prostorima, gdje su se društvena uređenja, vlastodršci, granice pa i države mijenjale i smjenjivale kao na filmskoj traci. Pritom treba reći da neke od tih tvorevina nisu blagonaklono gledale na djelovanje ove i sličnih udruga. Ujedinjenjem Srba, Hrvata i Slovenaca 1918. godine u Jugoslaviju, slijedilo je ujedinjenje šumara u jedinstvenu organizaciju u Jugoslavensko šumarsko društvo. Nastojanje hrvatskih šumara da se umjesto jedinstvene organizacije povezivanje šumara cijele države ostvari u savez dotadašnjih šumarskih društava nije uspjelo. Uspjelo je da sjedište Jugoslavenskog šumarskog udruženja bude u Zagrebu, kao jednoglasna odluka zbog toga, citiram “jer je Hrvatsko šumarsko društvo ne samo najstarije, nego i s najbrojnijim članstvom, a posjeduje i vlastiti Dom”. Osnivanjem Banovine Hrvatske 1939. godine obnovljeno je Hrvatsko šumarsko društvo. Ono je djelovalo sve do postojanja države s hrvatskim imenom, odnosno do 1945. godine. Ukupan rad obnovljenog Hrvatskoga šumarskoga društva odvijao se pod pritiskom II svjetskog rata, s tim da je izlaženje “Šumarskoga lista” jedan od dokaza o kontinuitetu rada. Osim toga, u tom vremenu se pripremio i rukopis za Šumarski priručnik, pa je ovaj tiskan već 1946. godine. U razdoblju od 1945 – 1990. godine za vrijeme trajanja druge Jugoslavije, Hrvatsko šumarsko društvo u Zagrebu nastavilo je svoj stručni i društveni rad uz mijenjanje organizacijskog oblika društva od Šumarske sekcije DIT-a do Saveza šumarskih društava NR Hrvatske. Društvo se bavilo aktualnim pitanjem šumarske struke, dok su društvena pitanja bila dosta zapostavljena. Rad je bio otežan, jer nije bilo lako provoditi načela struke zbog čestih promjena općih zakona i organizacije šumarstva, uz trajnu opasnost odstupanja od načela potrajnosti gospodarenja šumama. Članstvo je inzistiralo na ispunjavanju temeljnih šumarskih načela prilikom gospodarenja šumama, što je često puta bilo u suprotnosti s političkim odlukama, koje su ponekad bile na štetu potrajnosti i biološke reprodukcije kao značajnog dijela potrajnosti. To je vrijeme obilježeno po intenzivnijem sudjelovanju šumarskih znanstvenika u radu Saveza inženjera i tehničara šumarstva i drvne industrije Hrvatske. Više puta su bili i predsjednici Društva sveučilišni profesori koji su promicali znanstvenu misao. U to vrijeme afirmira se šuma kao značajan čimbenik zaštite okoliša u svjetskim razmjerima. U godini 1977. donijet je Zakon o šumama u kojemu se prvi put ugrađene i općekorisne funkcije šuma. Nastankom samostalne države Hrvatske te Zakonom o šumama iz 1990. šumarstvu je omogućeno da ide novim, kvalitetnijim putem, zahvaljujući jedinstvu šumarske struke i znanosti, a na Skupštini 20. lipnja 1991. godine Društvu se vraća naziv Hrvatsko šumarsko društvo. Taj datum označen i Danom hrvatskog šumarstva. Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva, Trgovačko društvo Hrvatske šume d.o.o., Akademija šumarskih znanosti, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu i Šumarski institut Jastrebarsko, danas okupljeni oko Hrvatskog šumarskog društva, čine snažnu grupaciju u čijem se središtu nalazi šuma kao dobro od općeg interesa. U šumama Hrvatske raste oko 260 autohtonih drvenastih vrsta, od toga 60 autohtonih vrsta drveća, što je temeljni preduvjet dobre biološke raznolikosti. Po tim vrlo značajnim obilježjima šume u Hrvatskoj su na prvom mjestu u Europi. Upravo prirodnost naših šuma osigurava raznolikost, potrajnost i značajne općekorisne i gospodarske funkcije, stabilnost te mogućnost njihovog prirodnog pomlađivanja. Šumarska struka i znanost okupljena oko Hrvatskoga šumarskog društva, već gotovo dva stoljeća radi na unaprjeđenju šumarstva. Nastoje oblikovati šume na takav prirodni način, kako bi u ponajprije bile u službi čovjeka glede ekoloških, društvenih ili općekorisnih, a i gospodarskih funkcija. To se radi na znanstvenoj osnovi, vodeći računa o opstanku i vječnosti šuma bez kojih bi život na ovom planetu bio nemoguć. Sve navedeno – kvalitetne prirodne šume, razvijene znanstvene i stručne spoznaje o šumama, današnja znanost, visokoškolska i srednja šumarska nastava u Hrvatskoj, usuglašena šumarska politika – potkrepljuju spoznaju da se danas hrvatsko šumarstvo i njegova znanost nalaze među vodećim u Europi. Nemjerljiv doprinos ovakvim rezultatima dala je i daje plejada vrlih šumarskih stručnjaka i domoljuba s područja ove Primorsko-goranske županije, koji su svojim znanjem, ljubavlju, stručnim radom, ali i odvažnošću, iza sebe ostavili djelo trajne vrijednosti i poštovanja s kojima se i danas ponosimo. U tom svjetlu nemoguće je uz ostale ne sjetiti se akademika Dušana Klepca, kojemu smo nedavno postavili spomen obilježje u njegovom rodnom kraju. |
ŠUMARSKI LIST 5-6/2007 str. 82 <-- 82 --> PDF |
Isto tako moramo istaći i djelovanje lokalnog šumarskog društva koje nakon pokušaja osnivanja 1961. godine kada je osnovano šumarsko društvo Rijeka, a na području Delnica njegova podružnica koja je djelovala u općinama Delnice i Skrad s ukupno 30-tak članova na neko vrijeme bilo prestalo s radom. Međutim, nedugo nakon toga ponovno je osnovano Društvo inženjera i tehničara šumarstva i drvne industrije s ciljem unaprjeđenja struke, usklađivanja stručnih mišljenja i poticaja drugih područja osnivanja takvih društava. Na osnivačkoj skupštini s područja općina Delnice, Čabar i Rijeka sudjelovalo je preko 120 inženjera i tehničara iz svih radnih organizacija šumarstva i drvne industrije ovog kraja. Od tada Društvo neprekidno djeluje i aktivni je čimbenik svih aktivnosti Hrvatskog šumarskog društva i događanja u šumarstvu Republike Hrvatske. Putem kojim smo do sada išli Hrvatsko šumarsko društvo nastavit će i dalje. U samostalnoj i demokratskoj Hrvatskoj državi postigli smo svojim radom da nas svaka aktualna vlast ipak počinje uvažavati, dajući nam podršku i tražeći mišljenja i stavove o gotovo svim aktualnim problemima vezanim za šumarstvo, lovstvo, zaštitu prirode, zaštitu okoliša, šumske požare, bioenergiju itd. O svim tim i takvim pitanjima slobodno iznosimo svoje stručne stavove ponekad i sasvim suprotne stavovima aktualne vlasti, bez straha da li bi društvo ili pojedinac, odnosno njegov član mogao snositi bilo kakve posljedice. Neki naši prijedlozi ugrađeni su u Zakon o šumama, Zakon o lovstvu, Zakon o zaštiti prirode te mnoge druge. Istina, bilo bi nam draže da se naši prijedlozi zbog svoje stručnosti još više koriste i prihvaćaju, ali obzirom da se u ovoj zemlji još mnogo čemu učimo, možemo to smatrati korakom naprijed. Završavajući ovo izlaganje, poštovane dame i gospodo, u ime društva mogu obećati da će Hrvatsko šumarsko društvo i dalje stručno, nepristrano o svim pitanjima interesantnim za položaj šumarstva i šumarske struke zauzimati svoje stavove i predlagati rješenja koja će uvijek biti u funkciji zaštite šumarske struke, šuma kao dobra od interesa za Republiku Hrvatsku, svih naših građana i Republike Hrvatske. Zahvaljujem na pozornosti! zr U ime MPŠVG skup je pozdravio državni tajnik Herman Sušnik. Poštovani Predsjedniče, kolegice i kolege, uvaženi gosti, dame i gospodo, Osobito mi je zadovoljstvo i čast danas biti nazočan na ovome skupu i pozdraviti Vas u ime Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva, ministra, gospodina Petra Čobankovića i svoje osobno, a povodom obilježavanja Dana hrvatskog šumarstva. Dopustite mi na samome početku da istaknem veličinu i važnost postojanosti ovakvih skupova krooz zz dug dugdugi ii niz godina, što nam samo govori o značaju što ga šu marska struka ima u našoj domovini – značaju za koji se izborila i koji je dostojanstveno sačuvala sve ove godine. Zasigurno, zasluga je to niza generacija vrsnih šumarskih stručnjaka i znanstvenika, koji su svojim radom i zalaganjem pridonijeli očuvanju naše prirodne blagodati, te urezali svoje ime u povijest modernog hrvatskog šumarstva. I danas, zahvaljujući svima Vama, šumarska struka i znanost, okupljeni oko Hrvatskog šumarskog društva, čine jezgru iz koje se šuma izdiže kao dobro od općeg interesa. Svuda u Svijetu šume predstavljaju posebno prirodno bogatstvo koje imaju uz veliko gospodarsko, svakim danom i sve veće ekološko značenje. Upravo prirodnost naših šuma osigurava raznolikost, potrajnost i značajne općekorisne i gospodarske funkcije. Dopustite mi da istaknem da se nalazimo u vremenu velikih promjena, u kojemu se hrvatsko šumarstvo susreće s novim izazovima. S jedne strane svjedoci smo globalnih klimatskih promjena, s čijim se posljedicama svakodnevno susrećemo diljem naše planete, a koje su višeznačne i teško otklonjive. Iako nitko razborit ne može promatrati predstojeća događanja i promjene očekujući samo idealno, ipak vjerujem da nam je svima u interesu očuvanje našeg „zelenog” zlata i blagodati koje nam pruža. S druge strane, nedvojbeno smo se opredijelili za pristup europskim integracijskim procesima, strukturalnim promjenama i gospodarskim reformama. Na tome putu, zahtijevale su se i određene promjene. Najveće promjene zahtijevalo je prilagođavanje novim načinima funkcioniranja tržišta, obavljanja šumarskih radova i u gospodarenju šumama malenih šumoposjednika. Stoga je Ministarstvo izradilo čitav niz zakonskih i podzakonskih akata, te ustrojilo nove službe, čime je š marska struka dobila temelje za bolje pozicioniranje nadolazećim vremenima. u Spomenut ću osnivanje Šumarske savjetodavne službe, u tijeku je inventarizacija šumskih resursa, vrlo značajan projekt, realizacija korištenja šumske biomase kao obnovljivog izvora energije, operativni program razvoja industrijske prerade drva. Ustrojavanjem Hrvatske komore inženjera šumarstva i drvne tehnologije unaprijedit će se pozicija šumarske struke unutar ostalih inženjerskih struka, što bi uz zdušno zalaganje sviju nas trebalo rezultirati vraćanjem starog sjaja našoj stru ci. Ono je istodobno jamstvo kvalitetnog rada u šumi i obzirnog odnosa prema šumskome ekosustavu. Te promjene preduvjet su i potrebno okruženje svih budućih projekata i procesa koji nas očekuju, a sve u cilju očuvanja šumskih ekosustava i biološke raznolikosti, te povećanja konkurentnosti naših šumskih proizvoda na globalnom tržištu. Zasigurno da će i u pregovaračkome razdoblju, koje je pred nama, jedinstvo šumarske struke i znanosti biti |