DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/2007 str. 80     <-- 80 -->        PDF

SVEČANA AKADEMIJA POVODOM DANA
HRVATSKOGA ŠUMARSTVA


U prostorijama Radničkoga doma u Delnicama 14.
lipnja u 18 h. održana je Svečana akademija povodom
Dana hrvatskoga šumarstva. Nakon intoniranja himne
Župnog zbora Mrkopalj, voditelji Slavica Kljajić i Nenad
Lučić pozvali su predsjednika HŠD-a mr. sc. Petra
Jurjevića da otvori Akademiju.


Poštovane dame i gospodo, dragi gosti!


U uvjetima višestranačkog sustava u zemljama s demokratskim
opredjeljenjima i opcijom vladavine prava,
uloga građanskih i nevladinih udruga ima nužnu i nezamjenjivu
ulogu u svekolikom javnom životu tih zemalja.
Građanske udruge sastavljene su od članova sa stranačkim
i nestranačkim opredjeljima, a ta opredjeljenja
nemaju nikakvoga utjecaja na način njihovog rada i donošenje
odluka.


Svrha zbog kojih se osnivaju ovakve udruge, a to je
ponajprije i jedino afirmacija struke i njena primjena u
javnom životu za dobrobit građana i države, linija je
vodilja koja ih vodi i usmjerava u njihovome radu. Njihovo
mišljenje, nažalost, nije svaki put odlučujuće niti
prihvaćeno, ali je uvijek nužno i traženo kao realna, politikom
neopterećena, stručna ili znanstvena opcija.


Upravo zato i upravo zbog toga, još davne 1846.
godine u malom mjestu Prečec kraj Zagreba, dana 26.
prosinca, 17 prisutnih šumarskih stručnjaka na poziv
šumara Dragutina Kosa udarili su temelje Hrvatskom
slavonskom šumarskom društvu. Uz Dragutina Kosa
pri osnivanju Šumarskog društva značajan doprinos
dao je i afirmiran šumarski stručnjak i veliki domoljub
Franjo Šporer, koji je izabran za prvog predsjednika
Hrvatskoga slavonskog šumarskog društva. U okvirima
tadašnje Europe po starosti ga možemo svrstati u
drugo Šumarsko strukovno društvo u Europi, jer je kao
šumarski odsjek djelovao u okviru Hrvatskog – slavonskog
gospodarskog društva osnovanog 1841. godine.
Prije nas takve udruge imali su samo Baden – Wurtenberg
i Švicarska.


Da će se društvo baviti isključivo problematikom
gospodarenja šumama i njezinom zaštitom u najširem
smislu te riječi, najbolje potvrđuje i uvodni govor Dragutina
Kosa na osnivačkoj skupštini, gdje ističe da se
šumari i u drugim europskim državama organiziraju u
društva, kako bi mogli spriječiti “potkapajuće zlo..”
ovom narodnom blagu (šumi).


Takvo opredjeljenje potvrđuje i dnevni red sljedeće
Skupštine gdje su raspravljene tada, ali možemo reći i
sada, tri aktualne teme:
e) Priopćenje o novim događajima i pojavama u hr


vatskom šumarstvu i lovstvu
f) Kako postupati sa starim hrastovim sastojinama iz


vrgnutim poplavama da nakon sječe bude osiguran


podmladak


Župni zbor Mrkopalj


g) Da li bi bilo dobro na neizvjesno vrijeme odložiti
sječu hrastova starih 200 – 300 godina, suharkim, ali
s dobrim urodom žira koji osigurava dobar dohodak,
i kako da se s ovakvim sastojinama dalje postupa?


Uz ove šumsko-gospodarske teme, društvo je bilo
pokretačem svih značajnih postignuća šumarske prakse,
obrazovanja i znanosti. Ako bismo nabrojali samo najznačajnije,
onda su to:


e) pokretanje donošenja “Zakona šumskoga” već
1852., te njegove stroge primjene od 1858.;


f) početak rada Gospodarsko-šumarskoga učilišta u
Križevcima 1860; priprema (tijekom 1876) i tiskanje
znanstveno-stručnoga i staleškoga glasila “Šumarski
list” 1. siječnja 1877. godine, koji je od tada
do danas svjedokom znanstvene, stručne i domoljubne
riječi;


g) priprema i sudjelovanje na Milenijskoj izložbi u
Budimpešti 1896. godine, gdje su Kraljevine Hrvatska
i Slavonija imale svoj izložbeni prostor, a
šumarstvo i prerada drva svoj posebni paviljon;


h) gradnja Hrvatskoga šumarskoga doma (ugao Mažuranićeva
trga, Vukotinovićeve i Perkovčeve)
1898. godine i u njemu početak rada Šumarske akademije
(20. listopada 1898.), kao četvrte visokoškolske
ustanove Sveučilišta u Zagrebu (tada još
“prislonjene” uz Mudroslovni fakultet);


i) utemeljenje Šumarskoga muzeja u istoj zgradi (čiji
su izlošci poslije nažalost razdijeljeni);


j) vraćanje nacionaliziranoga dijela zgrade Hrvatskoga
šumarskoga doma ponovno u vlasništvo HŠD-a
1977/78;


k) osnivanje Akademije šumarskih znanosti 1996. godine.


Tijekom proteklih godina mnogi izleti, predavanja i
stručne rasprave u okviru Hrvatskog šumarskog društva
bili su temeljem radova, odluka, propisa i naputa




ŠUMARSKI LIST 5-6/2007 str. 81     <-- 81 -->        PDF

ka za rad u šumarstvu i preradi drva, iako je bilo vremena
“kad se struka slabo slušala”. Zahvaljujući praksi,
obrazovanju i znanosti spojenima i isprepletenima
baš u Hrvatskom šumarskom društvu, posrednim ili
neposrednim utjecajem udruge, ali i članova pojedinaca,
donošene su prave odluke, a onemogućavane ili barem
ublažene one koje bi bile pogubne za šume i šumarstvo
u Hrvatskoj. Tako su zbog 95 % površine prirodnih
šuma, hrvatske šume ostale među najprirodnijima
i najočuvanijima u Europi.


Ostvarivanje navedenih aktivnosti nije bilo nimalo
lako kad se zna da smo živjeli i radili na uvijek trusnim
i uzavrelim prostorima, gdje su se društvena uređenja,
vlastodršci, granice pa i države mijenjale i smjenjivale
kao na filmskoj traci. Pritom treba reći da neke od tih
tvorevina nisu blagonaklono gledale na djelovanje ove
i sličnih udruga.


Ujedinjenjem Srba, Hrvata i Slovenaca 1918. godine
u Jugoslaviju, slijedilo je ujedinjenje šumara u jedinstvenu
organizaciju u Jugoslavensko šumarsko društvo.
Nastojanje hrvatskih šumara da se umjesto jedinstvene
organizacije povezivanje šumara cijele države
ostvari u savez dotadašnjih šumarskih društava nije
uspjelo. Uspjelo je da sjedište Jugoslavenskog šumarskog
udruženja bude u Zagrebu, kao jednoglasna odluka
zbog toga, citiram “jer je Hrvatsko šumarsko
društvo ne samo najstarije, nego i s najbrojnijim članstvom,
a posjeduje i vlastiti Dom”.


Osnivanjem Banovine Hrvatske 1939. godine obnovljeno
je Hrvatsko šumarsko društvo. Ono je djelovalo
sve do postojanja države s hrvatskim imenom,
odnosno do 1945. godine.


Ukupan rad obnovljenog Hrvatskoga šumarskoga
društva odvijao se pod pritiskom II svjetskog rata, s
tim da je izlaženje “Šumarskoga lista” jedan od dokaza


o kontinuitetu rada. Osim toga, u tom vremenu se pripremio
i rukopis za Šumarski priručnik, pa je ovaj tiskan
već 1946. godine.
U razdoblju od 1945 – 1990. godine za vrijeme trajanja
druge Jugoslavije, Hrvatsko šumarsko društvo u
Zagrebu nastavilo je svoj stručni i društveni rad uz
mijenjanje organizacijskog oblika društva od Šumarske
sekcije DIT-a do Saveza šumarskih društava NR
Hrvatske. Društvo se bavilo aktualnim pitanjem šumarske
struke, dok su društvena pitanja bila dosta zapostavljena.
Rad je bio otežan, jer nije bilo lako provoditi načela
struke zbog čestih promjena općih zakona i organizacije
šumarstva, uz trajnu opasnost odstupanja od načela
potrajnosti gospodarenja šumama. Članstvo je inzistiralo
na ispunjavanju temeljnih šumarskih načela prilikom
gospodarenja šumama, što je često puta bilo u
suprotnosti s političkim odlukama, koje su ponekad bile
na štetu potrajnosti i biološke reprodukcije kao značajnog
dijela potrajnosti.


To je vrijeme obilježeno po intenzivnijem sudjelovanju
šumarskih znanstvenika u radu Saveza inženjera
i tehničara šumarstva i drvne industrije Hrvatske. Više
puta su bili i predsjednici Društva sveučilišni profesori
koji su promicali znanstvenu misao. U to vrijeme afirmira
se šuma kao značajan čimbenik zaštite okoliša u
svjetskim razmjerima. U godini 1977. donijet je Zakon


o šumama u kojemu se prvi put ugrađene i općekorisne
funkcije šuma.
Nastankom samostalne države Hrvatske te Zakonom
o šumama iz 1990. šumarstvu je omogućeno da
ide novim, kvalitetnijim putem, zahvaljujući jedinstvu
šumarske struke i znanosti, a na Skupštini 20. lipnja
1991. godine Društvu se vraća naziv Hrvatsko šumarsko
društvo. Taj datum označen i Danom hrvatskog
šumarstva.


Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva,
Trgovačko društvo Hrvatske šume d.o.o.,
Akademija šumarskih znanosti, Šumarski fakultet Sveučilišta
u Zagrebu i Šumarski institut Jastrebarsko, danas
okupljeni oko Hrvatskog šumarskog društva, čine
snažnu grupaciju u čijem se središtu nalazi šuma kao
dobro od općeg interesa.


U šumama Hrvatske raste oko 260 autohtonih drvenastih
vrsta, od toga 60 autohtonih vrsta drveća, što je
temeljni preduvjet dobre biološke raznolikosti. Po tim
vrlo značajnim obilježjima šume u Hrvatskoj su na prvom
mjestu u Europi. Upravo prirodnost naših šuma
osigurava raznolikost, potrajnost i značajne općekorisne
i gospodarske funkcije, stabilnost te mogućnost
njihovog prirodnog pomlađivanja.


Šumarska struka i znanost okupljena oko Hrvatskoga
šumarskog društva, već gotovo dva stoljeća radi na
unaprjeđenju šumarstva. Nastoje oblikovati šume na
takav prirodni način, kako bi u ponajprije bile u službi
čovjeka glede ekoloških, društvenih ili općekorisnih, a
i gospodarskih funkcija. To se radi na znanstvenoj
osnovi, vodeći računa o opstanku i vječnosti šuma bez
kojih bi život na ovom planetu bio nemoguć.


Sve navedeno – kvalitetne prirodne šume, razvijene
znanstvene i stručne spoznaje o šumama, današnja znanost,
visokoškolska i srednja šumarska nastava u Hrvatskoj,
usuglašena šumarska politika – potkrepljuju spoznaju
da se danas hrvatsko šumarstvo i njegova znanost
nalaze među vodećim u Europi.


Nemjerljiv doprinos ovakvim rezultatima dala je i
daje plejada vrlih šumarskih stručnjaka i domoljuba s
područja ove Primorsko-goranske županije, koji su
svojim znanjem, ljubavlju, stručnim radom, ali i odvažnošću,
iza sebe ostavili djelo trajne vrijednosti i poštovanja
s kojima se i danas ponosimo. U tom svjetlu
nemoguće je uz ostale ne sjetiti se akademika Dušana
Klepca, kojemu smo nedavno postavili spomen obilježje
u njegovom rodnom kraju.




ŠUMARSKI LIST 5-6/2007 str. 82     <-- 82 -->        PDF

Isto tako moramo istaći i djelovanje lokalnog šumarskog
društva koje nakon pokušaja osnivanja 1961. godine
kada je osnovano šumarsko društvo Rijeka, a na području
Delnica njegova podružnica koja je djelovala u
općinama Delnice i Skrad s ukupno 30-tak članova na
neko vrijeme bilo prestalo s radom. Međutim, nedugo
nakon toga ponovno je osnovano Društvo inženjera i
tehničara šumarstva i drvne industrije s ciljem unaprjeđenja
struke, usklađivanja stručnih mišljenja i poticaja
drugih područja osnivanja takvih društava. Na osnivačkoj
skupštini s područja općina Delnice, Čabar i Rijeka
sudjelovalo je preko 120 inženjera i tehničara iz svih radnih
organizacija šumarstva i drvne industrije ovog kraja.


Od tada Društvo neprekidno djeluje i aktivni je čimbenik
svih aktivnosti Hrvatskog šumarskog društva i
događanja u šumarstvu Republike Hrvatske.


Putem kojim smo do sada išli Hrvatsko šumarsko
društvo nastavit će i dalje. U samostalnoj i demokratskoj
Hrvatskoj državi postigli smo svojim radom da
nas svaka aktualna vlast ipak počinje uvažavati, dajući
nam podršku i tražeći mišljenja i stavove o gotovo
svim aktualnim problemima vezanim za šumarstvo,
lovstvo, zaštitu prirode, zaštitu okoliša, šumske požare,
bioenergiju itd. O svim tim i takvim pitanjima slobodno
iznosimo svoje stručne stavove ponekad i sasvim
suprotne stavovima aktualne vlasti, bez straha da li bi
društvo ili pojedinac, odnosno njegov član mogao snositi
bilo kakve posljedice. Neki naši prijedlozi ugrađeni
su u Zakon o šumama, Zakon o lovstvu, Zakon o zaštiti
prirode te mnoge druge. Istina, bilo bi nam draže da se
naši prijedlozi zbog svoje stručnosti još više koriste i
prihvaćaju, ali obzirom da se u ovoj zemlji još mnogo
čemu učimo, možemo to smatrati korakom naprijed.


Završavajući ovo izlaganje, poštovane dame i gospodo,
u ime društva mogu obećati da će Hrvatsko šumarsko
društvo i dalje stručno, nepristrano o svim pitanjima
interesantnim za položaj šumarstva i šumarske struke
zauzimati svoje stavove i predlagati rješenja koja će uvijek
biti u funkciji zaštite šumarske struke, šuma kao
dobra od interesa za Republiku Hrvatsku, svih naših
građana i Republike Hrvatske.


Zahvaljujem na pozornosti!


zr
U ime MPŠVG skup je pozdravio državni tajnik
Herman Sušnik.
Poštovani Predsjedniče, kolegice i kolege, uvaženi
gosti, dame i gospodo,


Osobito mi je zadovoljstvo i čast danas biti nazočan
na ovome skupu i pozdraviti Vas u ime Ministarstva
poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva, ministra,
gospodina Petra Čobankovića i svoje osobno, a
povodom obilježavanja Dana hrvatskog šumarstva.


Dopustite mi na samome početku da istaknem veličinu
i važnost postojanosti ovakvih skupova krooz
zz dug
dugdugi
ii
niz godina, što nam samo govori o značaju što ga šu


marska struka ima u našoj domovini – značaju za koji
se izborila i koji je dostojanstveno sačuvala sve ove godine.
Zasigurno, zasluga je to niza generacija vrsnih
šumarskih stručnjaka i znanstvenika, koji su svojim radom
i zalaganjem pridonijeli očuvanju naše prirodne
blagodati, te urezali svoje ime u povijest modernog hrvatskog
šumarstva.


I danas, zahvaljujući svima Vama, šumarska struka
i znanost, okupljeni oko Hrvatskog šumarskog društva,
čine jezgru iz koje se šuma izdiže kao dobro od općeg
interesa.


Svuda u Svijetu šume predstavljaju posebno prirodno
bogatstvo koje imaju uz veliko gospodarsko, svakim
danom i sve veće ekološko značenje. Upravo prirodnost
naših šuma osigurava raznolikost, potrajnost i značajne
općekorisne i gospodarske funkcije.


Dopustite mi da istaknem da se nalazimo u vremenu
velikih promjena, u kojemu se hrvatsko šumarstvo
susreće s novim izazovima. S jedne strane svjedoci
smo globalnih klimatskih promjena, s čijim se posljedicama
svakodnevno susrećemo diljem naše planete, a
koje su višeznačne i teško otklonjive. Iako nitko razborit
ne može promatrati predstojeća događanja i promjene
očekujući samo idealno, ipak vjerujem da nam
je svima u interesu očuvanje našeg „zelenog” zlata i
blagodati koje nam pruža. S druge strane, nedvojbeno
smo se opredijelili za pristup europskim integracijskim
procesima, strukturalnim promjenama i gospodarskim
reformama. Na tome putu, zahtijevale su se i određene
promjene. Najveće promjene zahtijevalo je prilagođavanje
novim načinima funkcioniranja tržišta, obavljanja
šumarskih radova i u gospodarenju šumama malenih
šumoposjednika.


Stoga je Ministarstvo izradilo čitav niz zakonskih i
podzakonskih akata, te ustrojilo nove službe, čime je
š marska struka dobila temelje za bolje pozicioniranje


nadolazećim vremenima.


u


Spomenut ću osnivanje Šumarske savjetodavne
službe, u tijeku je inventarizacija šumskih resursa, vrlo
značajan projekt, realizacija korištenja šumske biomase
kao obnovljivog izvora energije, operativni program
razvoja industrijske prerade drva. Ustrojavanjem Hrvatske
komore inženjera šumarstva i drvne tehnologije
unaprijedit će se pozicija šumarske struke unutar ostalih
inženjerskih struka, što bi uz zdušno zalaganje sviju
nas trebalo rezultirati vraćanjem starog sjaja našoj stru


ci. Ono je istodobno jamstvo kvalitetnog rada u šumi i
obzirnog odnosa prema šumskome ekosustavu.
Te promjene preduvjet su i potrebno okruženje svih
budućih projekata i procesa koji nas očekuju, a sve u
cilju očuvanja šumskih ekosustava i biološke raznolikosti,
te povećanja konkurentnosti naših šumskih proizvoda
na globalnom tržištu.


Zasigurno da će i u pregovaračkome razdoblju, koje
je pred nama, jedinstvo šumarske struke i znanosti biti