DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2007 str. 91 <-- 91 --> PDF |
Slika 4. Prilog osnovi gospodarenja koju je 1903. sastavio R. Erny (Šum. list 1908., str. 201–243). Odjel 1 (75 kj) grad je dokupio od vlastelinstva Kulmer 1903. (Šum. list 1903., str. 306). i prethodnog prihoda povisio je sa dotadašnjih 2065 m3 na 2450 m3. Ovim povećanjem etata Leustek naglašava i ekonomski značaj gradske šume “Sljeme”, a obrazlaže ga potrebom postizanja “normalnog stanja sastojina”. Ovi njegovi ciljevi gospodarenja trebali su se postići intenzivnijim proređivanjem. Kao i prethodne Osnove niti ova danas nije sačuvana. Unatoč tome što je u svojoj Osnovi propisao povećanje etata Leustek je uvijek u svom stručnom radu imao na umu da šume na Medvednici, pa tako i šume grada Zagreba, osim gospodarskog karaktera imaju zaštitnu, estetsku i rekreativnu funkciju. U razdoblju od 1926. do 1936. godine na inicijativu A. Leusteka dolazi i do povećanja površina šuma u vlasništvu grada Zagreba. U razdoblju od 1926. do 1929. godine na prijedlog A. Leusteka, grad je kupio šumske površine u predjelima Pustodol, Sljeme, Kraljičin zdenac, Šupljak i Sv. Jakob, ukupne površine 589 ha od Kulmera, 259 ha u predjelu Bistra od Gorjana te 72 ha prema Stubici od Đurđevića (Slika 5). Isto tako 1936. godine grad Zagreb otkupljuje još 258 ha iznad Mikulića od Pongratza, pa je tada ukupna površina šuma u vlasništvu grada Zagreba povećana na 1640 ha. Kako se gradski šumski posjed nakon 1925. povećavao, bilo je pokušaja da se izradi i nova osnova gospodarenja, što međutim nije ostvareno, već je prva iduća Osnova izrađena tek 1967. godine i to za sve državne šume na području Medvednice. Rasprave oko uređivanja i načina gospodarenja šumama u vlasništvu grada Zagreba na području Medvednice započinju već nakon izrade druge osnove gospodarenja (1903), kojom je predviđena oplodna sječa. Poslije I. svjetskog rata, a zatim i nakon izrade treće osnove (1925) gospodarenje šumama na Medvednici, točnije način sječe i obnove sastojina, posebno na području gradskih šuma, razmatra se u širem krugu šumara i nešumara. Zamisao iz krugova gradskih zastupnika da se na Medvednici od Puntijarke do Sv. Jakoba parcelira oko 200 kj (115 ha) gradskih šuma u svrhu podizanja ljetnikovaca, ugostiteljskih objekata, sanatorija pa i Slika 5. Šume grada Zagreba 1930. (Jutarnji list, Zagreb, 1. 3. 1930., str. 6) |