DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2007 str. 94 <-- 94 --> PDF |
Od sportskih aktivnosti spomenimo da su skijaši izletnici najčešće koristili terene na Činovničkoj livadi i kod Rauchove lugarnice, te da je 1933. na stazi od Sljemena do Kraljičinog zdenca održano prvo natjecanje u spustu, a 1935. otvorena je prva skijaška skakaonica. Albin Leustek je 1936. godine bio suorganizator motociklističkih trka na Sljemenskoj cesti na kojima je sudjelovao i tada najuspješniji hrvatski motociklista Antun Uroić, osvajač prvih nagrada u Austriji, Mađarskoj, Njemačkoj i dr. Gospodarenje gradskom šumom, posebno u razdoblju od 1919. – 1925. godine zahtijevalo je stalnu prisutnost na terenu, pa je Leustek za svoj svakodnevni posao koristio tada vrlo poznatog konja “Vranca” (slika 9). Kao zanimljiv detalj spomenimo da je Leustek Slika I Leustek i njegov Vranac. Dolje desno: Ivan Krajač (1877–1945), dr. prava, zaslužan za hrvatsko planinarstvo. Snimljeno kod Sljemenske kapelice (izgrađena 1932). (Foto arhiv: Leustek - Zimmer) na terenu pozivao lugare na okup s pomoću mužara, a od ukupno 6 lugara zabilježena su imena petorice: Lu kačin, D. Modrić, Ožbolt, Škreblin i Špol j a r (slika 10). Albin Leustek u tim svojim aktivnostima nije zanemarivao svoju osnovnu dužnost gradskog šumara: 7ZČ. A. Leustek (lijevo) s lugarima (1925). (Foto arhiv: Leustek - Zimmer) obnova šume, pošumljavanje (npr. novi nasadi crnog bora, popunjavanje jelove šume na obroncima Puntijarke i dr.), sječa, izrada i privlačenje sortimenata, uređenje potoka, kaptaža i uređenje izvora, nadzor nad ugljarenjem i dr. Organizirani lov pojedinih lovačkih društava mogao se obavljati uz njegovu prisutnost ili njegovih lugara. Bio je član nekoliko stručnih udruga, pa tako i Hrvatskog planinarskog društva. Kao dugogodišnji redoviti i aktivni član tadašnjeg Jugoslavenskog šumarskog udruženja, odnosno za vrijeme rata Hrvatskog šumarskog društva, bio je poznat kao donator društvenim zakladama, a novčanim je prilozima i dekoracijom (crnogorica) redovito pomagao apsolvente šumarstva u organizaciji tradicionalnih šumarskih plesnih večeri. VILA LEUSTEK S PARKOM U ZAGREBU, MLINOVI 72 – KULTURNO DOBRO Početkom dvadesetih godina prošlog stoljeća A. Leustek sagradio je obiteljsku kuću u tadašnjim Šestinskim mlinovima – danas Mlinovi 72, uz potok Kraljevac (slika 11). Kuća (u kanatnoj konstrukciji) kao i prateći objekti (pergola, drvena štala sa sušom) građeni su po njegovom nacrtu. Na potoku Kraljevcu postavio je manju turbinu, koja je davala struju za potrebe kućanstva i gospodarstva. Na okućnici je zasnovao i oblikovao park na površini od oko 0,6 ha. Kasnije je park njegovala i proširila njegova kćerka Planinka Leustek, dajući mu sve više obilježje arboretuma, pa je to danas jedan od parkova u kojemu je zastupan veći broj, pretežito dekorativnih, autohtonih i alohtonih vrsta drveća i grmlja (crnogorice i bjelogorice) (slika 12). Leustek je u braku s Ljubicom rođ. Krajačić imao kćer Planinku i sina Dubravka, koji je 1943. poginuo kao hrvatski domobran. |