DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2007 str. 96 <-- 96 --> PDF |
Rješenjem Regionalnog Zavoda za zaštitu spomenika kulture, Zagreb 1989., slobodno stojeća stambena prizemnica s mansardnim katom u Mlinovima 72, zajedno sa štalom-sušom i pergolom, okružena lijepo oblikovanim parkom – spomenikom prirode, stavlja se pod preventivnu zaštitu. U rješenju se dalje navodi da Park Leustek, prema Generalnom urbanističkom planu čini kontaktnu zonu vezanu za planirani novi “Botanički vrt”. Kao interesantan podatak navodimo da su o “Planinskom botaničkom vrtu na Sljemenu”, koji je 1938. u gradskoj šumi ispod Tomislavova doma osnovao prof. F. K u š a n , pisali P o l ja k (1975) i Tr ina j s tić (2006), Slika 14. Položaj Parka Leustek na planu Zagreba (označen kruži ćem). Potok Medvešćak u tom je dijelu toka poznat kao Kraljevac. put Vili Leustek s pergolom (Foto: Petar Zimmer) pozivajući se na članak B. Vr t a ra objavljenog pod istim naslovom u Hrvatskom planinaru 1939. Vrt je 1943. imao 700 biljnih vrsta, tijekom II. svjetskog rata je napušten, a danas o vrtu nema nikakva traga. Prema dokumentaciji obitelji Leustek - Zimmer novi botanički vrt nastavio bi se od Parka Leustek preko istočnih obronaka brežuljka Pirovec u dolinu termalnog potoka Ribnjak (slika 14). Ministarstvo kulture Republike Hrvatske – Uprava za zaštitu kulturne baštine, na temelju rješenja iz 1963. i 1989., donosi 2003. rješenje kojim se utvrđuje da Vila Leustek s parkom u Zagrebu, Mlinovi 72 (slika 15) ima svojstvo kulturnog dobra, te se određuje upis u registar kulturnih dobara kao zaštićeno kulturno dobro. RADOVI Za vrijeme službovanja u Valpovu A. Leustek je objavio članak “Lov na divlje svinje u lovištu podpogarčkome vlastelinstva g. grofa Rudolfa Normanna – Ehrenfelškoga” (Lovačko-ribarski vjesnik br. 2, 1914.). U toj je lovačkoj priči opisao uspješan lov na divlje svinje u šumi “Dubina” kod Koške, kojom je želio “podati malu sličicu svim lovcima koji vole tu vitešku divljač”. Spominje i šumu “Balvančić”, danas zaseok istog imena u naselju Koška. Spomenimo da je grof Rudolf II. Normann (1891 – 1965) bio posljednji vlasnik vlastelinstva i dvorca u Valpovu. Tijekom II. svjetskog rata odselio se s obitelji u dvorac Rothenthurn, ljetnikovac valpovačkih grofova u Austriji. (Meridijani br. 83., Samobor 2004). U Šumarskom listu (1919. str. 350–357) objavio je članak “Šuma malih sastojina. Prijedlozi za gospodarenje šuma, koje će više odgovarati prirodnim zakonima i renti”. U dilemi kakav je oblik šume najracionalniji Leustek iznosi prijevod rasprave o šumama malih sastojina, koju je objavio H. Mayr u svom djelu “Waldbau…” (Berlin 1909), tj. kakve sastojine najbolje odgovaraju prirodnim i gospodarskim okolnostima i kakve su razlike između jednodobnih i prebornih sastojina. U članku “Šuma i šuma” (Šum. list 1920. str. 15–18) piše o estetici šume, jer osim što šuma ima gospodarsko značenje, ona je “još i ukras okolice u užem, a i čitave zemlje u širem smislu”. Estetika šuma nastoji stvoriti sklad između čovjeka i šume i pokazati kakve ljepote pruža šuma, piše Leustek i zalaže se da se male grupe stabala ili pojedini šumski gorostasi, kao uzor ljepote i razvoja, ostave kao spomen i ukras kasnijoj šumi i kao dokaz nekadašnje prirodne šume. Na kraju službovanja objavio je članak “Šume Sljemena” (Gradski namještenik, Zagreb, br. 25, 1939). Povod članku bilo je pisanje dnevnih listova o problemima šuma na Sljemenu (Medvednici), jer za te šume postoji budan interes građana Zagreba. No, interes za svoje šume, koje zapremaju 2850 kj, pokazuje i gradska općina, piše Leustek ... Objašnjava, na popularan način, pojam šume i sastojine, životne procese u stablu n doba vegetacije u funkciji produkcije drvne mase i u navodi glavne vrste drveća i prizemne flore ... Pita se |