DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2007 str. 97 <-- 97 --> PDF |
da li je Medvednica sa šumama zaista prirodni park, jer se u život tih šuma umješao čovjek. Šume Medvednice trebaju ostati šume, jer to i jesu, jer ako im uzmemo karakter “šume” izgubili smo sve, piše Leustek. Naglašava gospodarsko značenje gradskih šuma na Medvednici, što ne isključuje estetiku šume, jer prirodni izgled šume pojačava njenu estetiku, a time šuma dobiva veću vrijednost za turizam, zaključuje Leustek. Članak je obogaćen s 14 slika koje govore o stanju gradskih ćen s šu a u uu t tto oo vrijeme. (Zdrava bukova šuma, Starci na Sljemenu, Kruh naš svakdanji, Jedna loša sastojina ... neki su od tekstova ispod slika). ZAKLJUČAK Osim članka A. Premužića (1963), Leustekovog kolege sa Šumarske akademije, u dosadašnjoj literaturi nismo pronašli cjelovit prikaz života i rada Albina Leusteka. Stoga smatramo da je, u povodu 60. obljetnice njegove smrti, zaslužio našu pozornost i zahvalnost za njegov doprinos razvoju šumarstva i planinarstva na Medvednici, a posebno na području šuma grada Zagreba u razdoblju između dva rata. Vezan šumsko-gospodarskim poslovima, kao zaljubljenik u prirodu, našao je vremena da planinarima i izletnicima omogući lakši prilaz i približi im najljepše prostore središnjeg dijela Medvednice, često s minimalnim novčanim sredstvima. Ovim smo člankom htjeli podsjetiti današnje šumare, ali i planinare na Albina Leusteka, “utemeljitelja park-šume Sljeme”, kako je upisano na njegovom nadgrobnom spomeniku, nesebičnog, ustrajnog pionira današnjeg planinarstva na Medvednici. ZAHVALE Veliku pomoć u pripremi ovog članka pružili su nam Planinka Leustek -Zimmer, Leustekova kćerka, koja je nažalost u međuvremenu preminula, njen suprug Petar Zimmer, dipl. oecc, koji su nam susretljivo dali na korišćenje obiteljsku dokumentaciju s povijesno vrijednim i do sada neobjavljenim fotografijama, uz mnoštvo dodatnih podataka, kao i kolega mr. sc. Du bravko Janeš oblikovanjem članka. Surađivali smo i sa kolegama šumarima Krešom Jakupakom, mr. sc. Matom Jurkovićem, Herbertom Krauthackerom, Brankom Meštrićem i prof. dr. sc. Šimom Meštrovićem, kao i sa dr. Željkom Poljakom, znanom hrvatskom planinarskom publicisti. Svima zahvaljujemo na nesebičnoj suradnji. LITERATURA Erny, R., 1908: Gospodarstvena osnova za šumu sl. i kr. grada Zagreba. Šum. list 6: 201–243. Erny, R., 1910: Gospodarska osnova za šumu kr. i sl. grada Zagreba. Šum. list 10: 361–378. Godrijan Videc, M., 1994: Oživio “Šumarev grob”. Večernji list 25. 6., Zagreb. Grünwald, J., 1930: Zagrebačka gora u ozbiljnoj opasnosti. Novosti br. 131, 13. 5., str. 6, Zagreb. Horvat, V., 1962: Kako je nastalo ime “Šumarev grob”. Naše planine 11–12: 246, Zagreb. Kantura, Ž., 1993: Šumarev grob. Hrvatski planinar 9–10: 209–211, Zagreb. Kern, A., 1909: Gospodarstvena osnova za šumu kr. i slob. grada Zagreba. Šum. list 5: 161–175. L o n ča ri ć, A. Z., 1993: Obnovljena stoljetna pilana Bliznec. Glasilo Hrvatske šume 21, 7. 7., str. 8–9, Zagreb. Majer, D., 1980: Šume Medvednice kao rekreacijsko područje grada Zagreba. Šum. list 7–8: 299–338. M e š t ro v i ć , Š., S. Ma tić , A. Tu s tonj i ć , J. P ave lić, 1998: Šume Medvednice jučer-danas-sutra. Šum. list 7–8: 315–328. Oštrić, V., 1963: Kako danas izgleda “Šumarev grob”. Naše planine 11–12: 254, Zagreb. P asa ri ć, J., 1930: O parcelaciji i regulaciji Sljemena. Hrvatski planinar str. 319–325, Zagreb. P o l j a k , Ž., V. B l a š k o v i ć , 1975: Hrvatsko planinarstvo. Planinarski savez Hrvatske, Zagreb. P o l j a k , Ž., 2001: Hrvatske planine. Planinarsko turistički vodič. Golden marketing, Zagreb. Premužić, A., 1963: Albin Leustek. Okašnjeli nekrolog. Naše planine 5–6: 134–136, Zagreb. S t ri n eka , M., 1929: Uspijevanje jele u Zagrebačkoj gori i njena staništa. Šum. list 8: 322–338. “Šumarev grob” na Medvednici (J. K.). Komunalni vjesnik grada Zagreba br. 103, 15. 7. 1994., str. 11. Tiljak, A., 1992: Sretan ti rođendan Zagrebe! Šume grada Zagreba na Medvednici – kronika događaja od trinaestog do devetnaestog stoljeća. Šum. list 11–12: 537–540. Trina jsti ć, I., 2006: Planinski botanički vrt na Sljemenu – što je od njega ostalo danas? Priroda 5: 29–30, Zagreb. Dokumentacija obitelji Leustek-Zimmer, Mlinovi 72, Zagreb. Mladen Skoko, dipl. ing. šum. |