DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/2007 str. 21     <-- 21 -->        PDF

R. Pernar, A. Seletković, M. Ančić: UTVRĐIVANJE OŠTEĆENOSTI ŠUMA SPAČVANSKOG BAZENA ... Šumarski list br. 7–8, CXXXI (2007), 315-332
Waldschadens Inventur. Allgemeine Forstzeit- crvenim kolornim (ICK) aerosnimkama. Glas.


scrift, 27: 687–689. šum. pokuse, 31: 1–34.


P e lz , E. & G. R i e d e l , 1973: Erste praktische S e l e t ko v ić , I., P o t o č i ć , N., 2004: Oštećenost


Grossanwendung von Falschfarben-Luftbildern šuma u Hrvatskoj u razdoblju od 1999. do 2003.


bei der Zustander Forsteinrichtung in einem Ge- godine. Šum. list, 137 (3–4).


biet mit akuten und chronischen Rauchschäden Voss, H., 1989: Untersuchung und Kartierung von


an Kiefer. Beitrage für die Forstwirtschaft, 4: Waldschäden mit Methoden der Fernerkundung.


158–161. Abschlussdokumentation, DLR, Teil A, Oberpfa-
P e rna r, R., 1994: Način i pouzdanost određivanja ffenhofen, 244 p.


oštećenosti hrasta lužnjaka (Q. robur L.) na infra-


SUMMARY: Photointerpretation of colour infrared aerial photographs
(CIR) provides reliable statistical data on forest damage. Inventorying forest
damage with aerial photographs is based on the assessment of the extent of
damage to particular trees (crowns) recorded in aerial photographs. A precondition
for the achievement of such results is a good quality photointerpretation
key. A photointerpretation key was made for the principal tree species
(oak, ash) based on the method of mirroring tree species and damage indicators.
Damage indicators (damage-O, mean damage-SO, damage index-IO,
mean damage1-SO1) were also calculated for each tree species, for all the
interpreted species together, per surveying stripes, for management units, and
for the entire area of the Spačva basin (Forest Administration Vinkovci). CIR
aerial photographs were interpreted to obtain the status of forest stands in the
surveyed area. For the whole study area (5,575 ha), a total of 17,439 trees
were interpreted on the basis of a systematic 100 x 100 m sample. Mean damage
(SO) for all tree species was found to be 26.18 %, for pedunculate oak


31.80 % and for ash 17.93 %. It may be concluded that the degree of damage
of inventoried forests is between low and medium. The considerable damage
index (IO) of 45.27 % for pedunculate oak in the Spačva basin means that the
said percentage of pedunculate oak in the surveyed area is damaged by more
than 25 %. In the entire surveyed area considerable ash damage amounts to
26.15 %. CIR aerial photographs were interpreted in order to assess the condition
of forest stands in the study area. Aerial photographs are a lasting document
of forest stand condition. In aerial photographs observations may be
repeated, checked, updated and continued at any given moment
Key words: colour infrared aerial (CIR) photographs, photointerpretation
key, digital orthophoto (DOP), forest damage, Spačva basin.




ŠUMARSKI LIST 7-8/2007 str. 19     <-- 19 -->        PDF

R. Pernar, A. Seletković, M. Ančić: UTVRĐIVANJE OŠTEĆENOSTI ŠUMA SPAČVANSKOG BAZENA . Šumarski list br. 7–8, CXXXI (2007), 315-332
Tablica 5. Pokazatelji oštećenosti prema vrstama za cijelo snimljeno područje
Table 5 Damage indicators according to tree species for the entire surveyed area


Vrsta drveća -Tree Species


Hrast -Pedunculate Oak
Ukupno -Total Jasen -Narrow -leaved Ash
Ukupno -Total


ranih šuma na prijelazu male i srednje oštećenosti. Što
se tiče hrasta indeks oštećenosti (IO) za područje Spačvanskog
bazena iznosi 45,27 %, tj. taj postotak stabala
hrasta lužnjaka na snimljenom području nalazi se u
stupnju oštećenosti 2.1 i većem. Od 45,27 % stabala
svrstanih u stupanj 2.1. i veći, prosječno oštećeno stablo
(SO1) iznosi 54,70 % i može se svrstati u stupanj oštećenosti
2.2. Na cijelom području snimanja značajna oštećenost
jasena iznosi 26,15 % (Tablica 5; Slika 16).


Prema dobivenim rezultatima istraživanja izrađene
su tematske karte kao slojevi GIS-a (Slika 17), tj. kartografski
prikazi prostornog rasporeda oštećenosti sastojina
po gospodarskim jedincama (odjeli/odsjeci).


Slika 17. Primjer tematske karte (indeks oštećenosti za
hrast – Pruga 1)
Figure 17 Example of thematic (damage index for


ma
mamap
pp (d
pedunculate oak – Striip
pp 1)


Pokazatelji oštećenosti -Damage indicators


O IO SO SO1
%
79,67 45,27 31,80 54,70
63,29 26,15 17,93 36,68
73,03 37,53 26,18 49,61




ŠUMARSKI LIST 7-8/2007 str. 18     <-- 18 -->        PDF

R. Pernar, A. Seletković, M. Ančić: UTVRĐIVANJE OŠTEĆENOSTI ŠUMA SPAČVANSKOG BAZENA . Šumarski list br. 7–8, CXXXI (2007), 315-332
Slika 15. Pokazatelji oštećenosti za sve vrste (pruga 3) prema gospodarskoj jedinici
Figure 15 Damage indicators for all species (stripe 3) according to management units


Prikaz rezultata prema vrstama drveća za cijelo snimljeno područje
Na interpretiranoj površini od 5 575 ha utvrđena je sta 31,80 %, jasena 17,93 %. Iz dobivenih rezultata
srednja oštećenost (SO) svih vrsta drveća 26,18 %, hra- može se zaključiti da je stupanj oštećenosti inventarizi-


Slika 16. Pokazatelji oštećenosti prema vrstama drveća za cijelo snimljeno područje
Figue 16 Damage indicators according to tree species for the entire surveyed area




ŠUMARSKI LIST 7-8/2007 str. 17     <-- 17 -->        PDF

R. Pernar, A. Seletković, M. Ančić: UTVRĐIVANJE OŠTEĆENOSTI ŠUMA SPAČVANSKOG BAZENA . Šumarski list br. 7–8, CXXXI (2007), 315-332
Slika 13. Pokazatelji oštećenosti za hrast (pruga 3) prema gospodarskoj jedinici
Figure 13 Damage indicators for pedunculate oak (stripe 3) according to management units


Slika 14. Pokazatelji oštećenosti za jasen (pruga 3) prema gospodarskoj jedinici
Figure 14 Damage indicators for ash (stripe 3 ) according to management units




ŠUMARSKI LIST 7-8/2007 str. 16     <-- 16 -->        PDF

R. Pernar, A. Seletković, M. Ančić: UTVRĐIVANJE OŠTEĆENOSTI ŠUMA SPAČVANSKOG BAZENA . Šumarski list br. 7–8, CXXXI (2007), 315-332
Slika 12. Pokazatelji oštećenosti za sve vrste (pruga 2) prema gospodarskoj jedinici
Figure 12 Damage indicators for all species (stripe 2) according to management units


Tablica 4. Pokazatelji oštećenosti po vrstama drveća (pruga 3) prema gospodarskoj jedinici
Table 4 Damage indicators per tree species (stripe 2) according to management units
Pokazatelji oštećenosti - Damage indicators
Vrsta drveća - Tree Species O IO SO SO1


%


Hrast - Pedunculate Oak 76,02 42,69 32,09 58,70
GJ Debrinja Jasen - Narrow-leaved Ash 57,00 6,00 13,20 35,42
Ukupno - Total 71,72 34,39 27,82 57,78


Hrast - Pedunculate Oak 36,36 0,00 9,55


GJ Dubovica Jasen - Narrow-leaved Ash 48,86 4,55 11,79 32,50
Ukupno - Total 46,36 3,64 11,34 32,50
Hrast - Pedunculate Oak 76,75 37,87 28,01 52,92


Pruga 3


GJ Narače Jasen - Narrow-leaved Ash 52,62 8,08 13,00 35,13


Stripe 3


Ukupno - Total 67,03 25,87 21,96 50,68
Hrast - Pedunculate Oak 83,74 39,75 29,40 52,57
GJ Topolovac Jasen - Narrow-leaved Ash 53,91 9,05 13,46 36,48
Ukupno - Total 77,62 33,45 26,13 51,67
Hrast - Pedunculate Oak 80,51 47,76 38,27 66,10
GJ Vrbanjske šume Jasen - Narrow-leaved Ash 61,23 8,37 14,2 37,11
Ukupno - Total 75,38 37,28 31,89 64,36




ŠUMARSKI LIST 7-8/2007 str. 15     <-- 15 -->        PDF

R. Pernar, A. Seletković, M. Ančić: UTVRĐIVANJE OŠTEĆENOSTI ŠUMA SPAČVANSKOG BAZENA . Šumarski list br. 7–8, CXXXI (2007), 315-332
Slika 10. Pokazatelji oštećenosti za hrast (pruga 2) prema gospodarskoj jedinici
Figure 10 Damage indicators for pedunculate oak (stripe 2) according to management units


Slika 11. Pokazatelji oštećenosti za jasen (pruga 2) prema gospodarskoj jedinici
Figure 11 Damage indicators for ash (stripe2 ) according to management units




ŠUMARSKI LIST 7-8/2007 str. 14     <-- 14 -->        PDF

R. Pernar, A. Seletković, M. Ančić: UTVRĐIVANJE OŠTEĆENOSTI ŠUMA SPAČVANSKOG BAZENA . Šumarski list br. 7–8, CXXXI (2007), 315-332
Slika 9. Pokazatelji oštećenosti za sve vrste (pruga 1) prema gospodarskoj jedinici
Figure 9 Damage indicators for all species (stripe 1) according to management units


Tablica 3. Pokazatelji oštećenosti po vrstama drveća (pruga 2) prema gospodarskoj jedinici
Table 3 Damage indicators per tree species (stripe 2) according to management units


Pokazatelji oštećenosti
Vrsta drveća Damage indicators
Tree Species O IO SO SO1


%


Hrast


Pedunculate Oak 68,11 31,99 24,65 52,31
GJ Slavir Jasen
Narrow-leaved Ash 46,54 0,10 10,90 100,00
Pruga 2
Ukupno
Total 57,14 15,76 17,65 52,46
Stripe 2 Hrast
Pedunculate Oak 75,82 42,14 28,87 51,66
GJ Vrbanjske šume Jasen
Narrow-leaved Ash 49,03 0,00 11,13
Ukupno
Total 67,86 29,63 23,60 51,66


Prikaz rezultata za prugu 3 dimo da je značajna oštećenost jasena (9,05 % stabala


Pruga 3 obuhvatila je pet gospodarskih jedinica: u stupnju oštećenosti 2.1 i većem) na pruzi 3 zabilje-
Debrinja, Dubovica, Narače, Topolovac i Vrbanjske žena u G.J. Topolovac.
šume (Tablica 4).


Na temelju tablice 4 i slike 15 možemo zaključiti da
je s obzirom na sve interpretirane vrste najveća srednja
oštećenost 31,89 %, a također i indeks ošećenosti
(37,28 %) zabilježena u G.J. Vrbanjske šume.


Ako gledamo oštećenost hrasta, on je značajno
oštećen (47,76 % stabala u stupnju oštećenosti 2.1 i većem)
u G.J. Vrbanjske šume (Slika 13). Na slici 14 vi




ŠUMARSKI LIST 7-8/2007 str. 13     <-- 13 -->        PDF

R. Pernar, A. Seletković, M. Ančić: UTVRĐIVANJE OŠTEĆENOSTI ŠUMA SPAČVANSKOG BAZENA . Šumarski list br. 7–8, CXXXI (2007), 315-332
Slika 7. Pokazatelji oštećenosti za hrast (pruga 1) prema gospodarskoj jedinici
Figure 7 Damage indicators for pedunculate oak (stripe 1) according to management units


Slika 8. Pokazatelji oštećenosti za jasen (pruga 1) prema gospodarskoj jedinici
Figure 8 Damage indicators for ash (stripe 1) according to management units


(37,50 % stabala nalazi se u stupnju oštećenosti 2.1) u oštećenost 23,60 %, a također i indeks oštećenosti


G.J. Slavir, a najmanje je u G.J. Desićevo (Slika 6). 29,63 %) zabilježena u G.J. Vrbanjske šume.
Ako gledamo oštećenost hrasta, on je značajno
Prikaz rezultata za prugu 2


oštećen (42,14 % stabala u stupnju oštećenosti 2.1 i
Pruga 2 obuhvatila je dvije gospodarske jedinice:


većem) također u G.J. Vrbanjske šume (Slika 14). Na
Vrbanjske šume i Slavir (Tablica 3). slici 11 vidimo da ni u jednoj ni drugoj gospodarskoj
Na temelju tablice 3 i slike 12 možemo zaključiti da jedinici na pruzi 2 nije zabilježena značajna oštećenost


je s obzirom na sve interpretirane vrste najveća srednja jasena.




ŠUMARSKI LIST 7-8/2007 str. 12     <-- 12 -->        PDF

R. Pernar, A. Seletković, M. Ančić: UTVRĐIVANJE OŠTEĆENOSTI ŠUMA SPAČVANSKOG BAZENA . Šumarski list br. 7–8, CXXXI (2007), 315-332
Slika 6. Pokazatelji oštećenosti za sve vrste (ukupno) po prugama snimanja
Figure 6 Damage indicators for all species (total) according to surveying stripes


Prema srednjoj oštećenosti (SO) hrast je najviše
oštećen na pruzi 1, gdje je i najveći indeks oštećenosti
(IO), odnosno značajno oštećenih stabala hrasta najviše
je zabilježeno na pruzi 1 (Slika 4).


Prema srednjoj oštećenosti (SO) jasen je također
najviše oštećen na pruzi 1 (Slika 5), gdje je zabilježen i
najveći indeks oštećenosti (IO).


Ukupno za cijelo snimljeno područje na temelju sistematskog
uzorka 100x100 m možemo utvrditi da su za
sve vrste zajedno srednja oštećenost (SO) i indeks oštećenosti
(IO) najveći na pruzi 1, a najmanji na pruzi 2
(Slika 6).


Oštećenost šuma za područje Spačvanskog bazena po gospodarskim jedinicama


št st š ii


Prikaz rezultat
rezultatrezultata
aa z
zza
aa prugu 1


Pruga 1 obuhvatila je tri gospodarske jedinice: Slavir,
Kragujnu i Desićevo (Tablica 2).


Na temelju tablice 2 i slike 9 možemo zaključiti da
su s obzirom na sve interpretirane vrste najveća srednja
oštećenost (SO), a također i indeks ošećenosti (IO)


zabilježeni
ii u


G.J. Kragujna, a najmanji SO i IO u G.J.
Desićevo


Ako gledamo oštećenost hrasta, on je značajno oštećen
(50,27 % stabala u stupnju oštećenosti 2.1 i većem)
u G.J. Kragujna (Slika 7). Što se pak tiče jasena možemo
zaključiti da je zabilježena značajna oštećenost


Tablica 2. Pokazatelji oštećenosti po vrstama drveća (pruga 1) prema gospodarskoj jedinici
Table 2 Damage indicators per tree species (stripe 1) according to management units


Vrsta drveća -Tree Species


Pruga 1
Stripe 1
GJ Desićevo
GJ Kragujna
GJ Slavir
322


Hrast -Pedunculate Oak
Jasen -Narrow-leaved Ash
Ukupno -Total
Hrast -Pedunculate Oak
Jasen -Narrow-leaved Ash
Ukupno -Total
Hrast -Pedunculate Oak
Jasen -Narrow-leaved Ash
Ukupno -Total


Pokazatelji oštećenosti -Damage indicators


O IO SO SO1
%
73,10 33,96 23,38 44,72
48,61 12,30 13,03 33,35
65,50 27,23 20,17 43,13
85,35 50,27 34,12 54,21
68,98 30,02 19,15 35,92
79,03 42,46 28,34 49,22
78,25 44,40 34,90 62,82
70,01 37,50 21,68 38,64
73,71 40,59 27,61 50,50




ŠUMARSKI LIST 7-8/2007 str. 11     <-- 11 -->        PDF

R. Pernar, A. Seletković, M. Ančić: UTVRĐIVANJE OŠTEĆENOSTI ŠUMA SPAČVANSKOG BAZENA . Šumarski list br. 7–8, CXXXI (2007), 315-332
srednja oštećenost – SO = 26,66; što znači da je za


promatrani uzorak srednje oštećeno stablo oštećeno
za izračunati postotak, te se uzorak može svrstati na
granici stupnja oštećenosti 1 i 2.1
indeks oštećenosti – IO = 36,93; znači da je od svih


stabala u uzorku toliki postotak stabala u stupnju
oštećenosti 2.1. i većem
srednja oštećenost – SO1 = 51,85; znači da je sred
nje stablo, u uzorku od 36,93 % stabala svrstanih u
stupanj 2.1. i veći, prosječno oštećeno 51,85 % i da
se može svrstati u stupanj oštećenosti 2.2.
Za istu prugu vidljivo je da je jasen značajno manje
oštećen, tj. srednja oštećenost – SO = 16,01; što znači


da je za promatrani uzorak srednje oštećeno stablo,
oštećeno za izračunati postotak, te se uzorak svrstava u
stupanj oštećenosti 1. Što se tiče indeksa oštećenosti –
IO = 20,24; znači da je od svih stabala u uzorku toliki
postotak stabala u stupnju oštećenosti 2.1. i većem, odnosno
da je značajno oštećeno 20,24 % stabala jasena
(Slika 5).


Ukupna srednja oštećenost (SO) iznosi 21,59 %, a
indeks oštećenosti (IO) za prugu 2 iznosi 28,97 %. To
znači da se sastojine nalaze u stupnju oštećenosti 1, a
značajno je oštećeno 28,97 % stabala. Budući da je
oštećenost sastojina definirana srednjom oštećenosti
(SO), sastojine na pruzi 2 možemo svrstati u kategori


o sv
ju malo oštećenih sastojina (Slika


6).


Slika 5. Pokazatelji oštećenosti za jasen po prugama snimanja
Figure 5 Damage indicators for ash according to surveying stripes


Iz tablice 1 i slike 4 za prugu 3 vidljivo je da za
hrast:
oštećenost iznosi – O = 79,74; što znači da se toliki


postotak interpretiranih stabala nalazi u stupnjevima
oštećenosti 1-4.
srednja oštećenost – SO = 31,13; što znači da je za


promatrani uzorak srednje oštećeno stablo oštećeno
za izračunati postotak, te se uzorak može svrstati u
stupanj oštećenosti 2.1
indeks oštećenosti – IO = 41,22; znači da je od svih


stabala u uzorku toliki postotak stabala u stupnju
oštećenosti 2.1. i većem


srednja oštećenost – SO 1 = 56,71; znači da je srednje
stablo, u uzorku od 41,22 % stabala svrstanih u
stupanj 2.1. i veći, prosječno oštećeno 56,71 % i da
se može svrstati u stupanj oštećenosti 2.2.
Za istu prugu vidljivo je da je jasen značajno manje
oštećen, tj. srednja oštećenost – SO = 16,97; što znači
da je za promatrani uzorak srednje oštećeno stablo,
oštećeno za izračunati postotak, te se uzorak svrstava u
stupanj oštećenosti 1. Što se tiče indeksa oštećenosti –
IO = 23,06; znači da je od svih stabala u uzorku toliki
postotak stabala u stupnju oštećenosti 2.1. i većem,
odnosno da je značajno oštećeno 23,06%
%% stabala jasena
(Slika 5).


Ukupna srednja oštećenost (SO) iznosi 26,12 %, a
indeks oštećenosti (IO) za prugu 3 iznosi 34,80 %. To
znači da se sastojine nalaze na granici između stupnja
oštećenosti 1 i 2.1, a značajno je oštećeno 34,80 % stabala.
Budući da je oštećenost sastojina definirana srednjom
oštećenosti (SO), sastojine na pruzi 3 možemo
svrstati u kategoriju malo do srednje oštećenih sastojina
(Slika 6).




ŠUMARSKI LIST 7-8/2007 str. 10     <-- 10 -->        PDF

R. Pernar, A. Seletković, M. Ančić: UTVRĐIVANJE OŠTEĆENOSTI ŠUMA SPAČVANSKOG BAZENA . Šumarski list br. 7–8, CXXXI (2007), 315-332
Tablica 1. Broj stabala u pojedinom stupnju oštećenosti i pokazatelji oštećenosti po vrstama drveća i ukupno s obzirom
na pruge snimanja


Table 1 Number of trees in each damage degree and damage indicators per tree species and overall according


to surveying stripes
Vrsta drveća
Tree Species 0 1Stupanj oštećenosti
Damage class
2.1 2.2 3.1 3.2 4Broj stabala – Number of Trees
Ukupno
Pokazatelji oštećenosti
Damage indicators
O IO SO SO1
%


Hrast
Pedunculate Oak 911 1666 839 877 576 361 16 5246 82,63 50,88 34,17 54,53
Pruga 1
Stripe 1
Jasen
Narrow-leaved Ash 1178 1267 800 279 3 2 0 3529 66,62 30,72 19,38 37,21
Ukupno
Total 2089 2933 1639 1156 579 363 16 8775 76,19 42,77 28,22 49,53
Hrast
Pedunculate Oak 567 702 303 231 88 113 8 2012 71,82 36,93 26,66 51,85
Pruga 2
Stripe 2
Jasen
Narrow-leaved Ash 764 698 304 65 0 1 1 1833 58,32 20,24 16,01 35,90
Ukupno
Total 1331 1400 607 296 88 114 9 3845 65,38 28,97 21,59 46,54
Hrast
Pedunculate Oak 631 1200 380 477 97 318 12 3115 79,74 41,22 31,13 56,71
Pruga 3
Stripe 3
Jasen
Narrow-leaved Ash
652 659 318 74 0 1 0 1704 61,74 23,06 16,97 35,94
Ukupno
Total 1283 1859 698 551 97 319 12 4819 73,38 34,80 26,12 51,84


značajno je oštećeno 42,77 % stabala. Budući da je Iz tablice 1 i slike 4 za prugu 2 vidljivo je da za hrast:
oštećenost sastojina definirana srednjom oštećenosti oštećenost iznosi – O = 71,82; što znači da se toliki
(SO), sastojine na pruzi 1 možemo svrstati u kategoripostotak
interpretiranih stabala nalazi u stupnjeviju
srednje oštećenih sastojina (Slika 6). ma oštećenosti 1–4.


Slika 4. Pokazatelji oštećenosti za hrast po prugama snimanja
Figure 4 Damage indicators for pedunculate oak according to surveying stripes




ŠUMARSKI LIST 7-8/2007 str. 9     <-- 9 -->        PDF

R. Pernar, A. Seletković, M. Ančić: UTVRĐIVANJE OŠTEĆENOSTI ŠUMA SPAČVANSKOG BAZENA . Šumarski list br. 7–8, CXXXI (2007), 315-332
Na osnovi ranije provedenih istraživanja (1988, Ta formula pomoću složene aritmetičke sredine s
1989, 1998) prišlo se inventarizaciji oštećenosti šuma brojem stabala u pojedinom stupnju oštećenosti kao
za cijelo snimljeno područje, metodom rastera težinom, daje srednji stupanj oštećenosti na promatra(
100x100 m), postavljenog na digitalnom ortofotu noj površini (uzorku).


(DOF-u) koji je izrađen za područje Spačvanskog bazena.
Interpretirana je krošnja, koja je bila najbliža točki
rastera u donjem lijevom i desnom, te gornjem lijevom i
desnom uglu. Tako je na svakoj točki rastera procijenjen
stupanj oštećenosti 4 pojedinačna stabla (krošnje).


Po formulama 1–4 izračunati su pokazatelji oštećenosti
(O, SO, IO, SO1) za pojedine vrste drveća, za sve
interpretirane vrste zajedno i to za pojedine pruge snimanja,
ukupno za cijelo snimljeno područje, te za
gospodarske jedinice (odjeli/odsjeci zahvaćeni snimanjem).


1. Oštećenost (O)
1f (1-4)


O % 100 (1)


1f (0-4)


Pokazuje postotni udio stabala svrstanih u stupnjeve
oštećenosti 1–4.


Oštećenost (O) nije najbolji pokazatelj stanja, jer
vodi računa samo o ukupnom broju oštećenih stabala.
Mnogo bolje stanje oštećenosti iskazuju oni pokazatelji,
koji vode računa i o broju oštećenih stabala u pojedinim
stupnj


stupnjevi a.
2 Srednja oštećenost (SO)


x1


SO % 11
f 1


f 1 (2)


U njoj su:


f1– broj stabala i-tog stupnja oštećenosti


x1–sredina intervala i-tog stupnja oštećenosti u po


stotnoj skali stupnjeva oštećenosti
0 = 5 %, 1 = 17.5 %, 2.1 = 32,5 %, 2.2 = 50 %,


3.1 = 70 %, 3.2 = 90 %, 4 = 100 %
3. Indeks oštećenosti (IO)
IO % (3)


1f(2-4)


Indeks oštećenosti daje nam postotni udio stabala u
uzorku, koja su klasificirana u stupanj oštećenosti 2.1.
i veći. Indeks oštećenosti može se poistovjetiti s kategorijom
značajno oštećenih stabala, uobičajenoj za terestričke
procjene oštećenosti.


4. Srednja oštećenost (SO1)
f(2-4)


SO % 100 (4)


1f (0-4)


Taj broj daje srednji stupanj oštećenosti stabala
svrstanih u stupanj oštećenosti 2.1. i veći.


REZULTATI I RASPRAVA – Results and discussion
Za područje Spačve fotointerpretacijom pojedinač-telji oštećenosti mogu se prikazati i komentirati s obzinih
stabala na sistematskom uzorku 100x100 m ukup-rom na pojedine pruge snimanja, gospodarske jedinice
je interpretirano 17 439 stabala. Izračunati pokaza-i cijelu snimljenu površinu.


no
šu područje Spačvanskog bazena po prugama snimanja


Oštećenost
tt šuma
aa z
zza
aa


Iz tablice 1 i slike 4 z
zza
aa prug
prugprugu
uu 1
11 vidljivo je da za
hrast:
oštećenost iznosi – O = 82,63; što znači da se toliki


postotak interpretiranih stabala nalazi u stupnjevima
oštećenosti 1–4.
srednja oštećenost – SO = 34,17; što znači da je za


promatrani uzorak srednje oštećeno stablo oštećeno
za izračunati postotak, te se uzorak može svrstati u
stupanj oštećenosti 2.1.
indeks oštećenosti – IO = 50,88; znači da je od svih


stabala u uzorku toliki postotak stabala u stupnju
oštećenosti 2.1. i većem
srednja oštećenost – SO1 = 54,53; znači da je sred



nje stablo, u uzorku od 50,88 % stabala svrstanih u


stupanj 2.1. i veći, prosječno oštećeno 54,53 % i da


se može svrstati u stupanj oštećenosti 2.2.


Za istu prugu vidljivo je da je jasen značajno manje
oštećen, tj. srednja oštećenost – SO = 19,38; što znači
da je za promatrani uzorak srednje oštećeno stablo,
oštećeno za izračunati postotak, te se uzorak svrstava u
stupanj oštećenosti 1. Što se tiče indeksa oštećenosti –
IO = 30,72; znači da je od svih stabala u uzorku toliki
postotak stabala u stupnju oštećenosti 2.1. i većem, odnosno
da je značajno oštećeno 30,72 % stabala jasena
(Slika 5).


Ukupna srednja oštećenost (SO) iznosi 28,22 %, a
indeks oštećenosti (IO) za prugu 1 iznosi 42,77 %. To
znači da se sastojine nalaze u stupnju oštećenosti 2.1, a




ŠUMARSKI LIST 7-8/2007 str. 8     <-- 8 -->        PDF

R. Pernar, A. Seletković, M. Ančić: UTVRĐIVANJE OŠTEĆENOSTI ŠUMA SPAČVANSKOG BAZENA . Šumarski list br. 7–8, CXXXI (2007), 315-332
Uz pomoć tablica, opisa i fotografija bilo je moguće preslikavanja pojedinih vrsta drveća i stupnjeva oštegotovo
sva stabla (oko 85 %) identificirati na aero-ćenosti definiran je fotointerpretacijski ključ za glavne
snimkama (Slika 3). Na osnovi predodžbe o načinu vrste drveća.


Slika 3. Terenska skica stajališta (plohe za testiranje), fotografija
stabala na terenu, opisni dio fotointerpretacijskog ključa i
primjer identificiranih stabala na ICK aerosnimkama


Figure 3 Field sketch of point (test plots), photographs of trees in
the field, descriptive part of the photointerpretation key
and a sample of identified trees in CIR photographs


Uprava šuma podružnica: Vinkovci
Gospodarska jedinica: Slavir
Stajalište 5.


Predjel: Brižnica


Broj stabla Vrsta drveća Ocjena oštećenosti Opis
Tree number Tree species Damage (%) Description
1 Hrast 45 50
Dva hrasta zajedno , suhe grane, kloroza
2 Jasen 45 50
Suhe grane u vrhu, pokraj niži jasen dobre ocjene
3 Hrast 60 65
Dva hrasta zajedno , skelet do njih, puno suhih grana, kloroza
4 Jasen 60 Suhe grane i grančice, kloroza, jedna velika grana suha
5 Hrast 25 Dva hrasta zajedno, suhe grančice
6 Hrast 60 Hrast, suhe grane, nalazi se iza jasena broj 4 i lijevo od hrasta broj 5
7 Hrast 40 Desno od hrasta broj 5, suhe grane i grančice
8 Hrast 15 Dva hrasta zajedno, rjeđa krošnja, dobra ocjena
9 Hrast 15 Malo kloroze i suhih grančica
10 Hrast 45 Kloroza, suhe grančice, 8 grmova imele
11 Hrast 35 40
Dobra boja, nešto suhih grančica
12 Hrast 30 Osutost kloroza
13 Hrast 35 40
Osutost kloroza
14 Hrast 35 40
Suhe grančice, dobra boja
1Č Hrast 25 Dobra boja




ŠUMARSKI LIST 7-8/2007 str. 7     <-- 7 -->        PDF

R. Pernar, A. Seletković, M. Ančić: UTVRĐIVANJE OŠTEĆENOSTI ŠUMA SPAČVANSKOG BAZENA . Šumarski list br. 7–8, CXXXI (2007), 315-332
području UŠP Vinkovci djelomično
obuhvaćeno 8 gospodarskih jedinica.


U svrhu prikupljanja podataka za
izradu fotointerpretacijskoga ključa,
u vremenu određenom za aerosnimanje
obavljeni su potrebni terenski
radovi. U sklopu tih radova na područjima
predviđenim za snimanje
odabirana su stabla za koja se pretpostavljalo
da će se s velikom sigurnošću
moći pronaći na aerosnimkama.
Pri tome se pazilo da u uzorku
bude zastupljen dovoljan broj stabala
u svakom stupnju oštećenosti.
Svakom odabranom stablu ocijenjen
je stupanj oštećenosti i skiciran položaj
u odnosu na prepoznatljive okolišne
topografske detalje na posebnoj
skici. Osim toga, posebno karakteristična
stabla ili skupine stabala


Slika 1. Karta snimljenog područja s ucrtanim prugama snimanja


snimljeni su u svrhu dokumentiranja


Figure 1 Map of surveyed area with inserted surveying stripes


njihovog izgleda, te kasnijeg uspoređivanja
s načinom preslikavanja tih
stabala na aerosnimkama.


Slika 2. Ostvareni smjer leta prema gospodarskim jedinicama
Figure 2 Realized flight direction according to management units




ŠUMARSKI LIST 7-8/2007 str. 6     <-- 6 -->        PDF

R. Pernar, A. Seletković, M. Ančić: UTVRĐIVANJE OŠTEĆENOSTI ŠUMA SPAČVANSKOG BAZENA . Šumarski list br. 7–8, CXXXI (2007), 315-332
Istraživanja su pokazala da je refleksija od vegetacije
u bližem infracrvenom području (700–1100 nm)
puno veća i raznolikija, nego u području vidljivog dijela
spektra (400–700 nm), posebice glede vrste drveća i
zdravstvenog stanja. Na ICK aerosnimkama oštećenost
se lagano uočava, ponekad i prije nego se u prirodi
pojave oku vidljivi znakovi, zbog promjene spektralne
refleksije oboljele vegetacije.


Oštećene sastojine, osim različito izraženih simptoma
oštećenosti s obzirom na teksturu i boju, ovisno o
vrsti drveća, pokazuju i promjene u spektralnoj remisiji
elektromagnetskih valova, tako da dolazi do promjene
tipičnog preslikavanja zdrave vegetacije na aerosnimkama.
Morfološke promjene u većini slučajeva povezane
su s gubitkom lišća, odumiranjem grana i dijelova
krošnje, a fiziološke promjene uglavnom predstavljaju
promjenu boje lišća, što uvjetuje promjenu u refleksiji.


Do sada su se mnogi stručnjaci bavili primjenom
infracrvenih kolornih (ICK) aerosnimaka za inventarizaciju
oštećenosti šumskog drveća i sastojina (P e l z
& Riedel 1973, Masumy 1984, Hildebrandt i
dr. 1986, Hočevar & Hladnik 1988, Voss 1989,
Barszcz i dr. 1993, Ekstrand 1994, Franklin
2001, Butler & Schlaepfer 2004).


Primjena ICK aerosnimaka za inventarizaciju oštećenosti
šuma na većim površinama u Hrvatskoj počinje
80-tih godina XX. stoljeća. Tako su 1988. godine ICK
aerosnimke primijenjene za inventuru i kartiranje oštećenosti
bukovo-jelovih šuma Gorskog kotara (Kalafadžić
& Kušan 1990, Kalafadžić i dr. 1992,
1994).


U okviru inventure oštećenosti nizinskih šuma Posavine
1989. godine (Šumski bazen Spačva i GJ Josip
Kozarac, te NPŠO Opeke) istraživani su odnosi oštećenosti
sastojina i nekih biotskih (pepelnica) i abiotskih
utjecaja (ceste, kanali) na sastojine i stanište (K a l a fad
ž i ć i dr. 1993), te pouzdanost određivanja oštećenosti
na ICK aerosnimkama (Pernar 1994).


Inventarizacija oštećenosti šuma pomoću aerosnimaka
temelji se na ustanovljavanju stupnja oštećenosti
pojedinačnih stabala (krošanja), koja se vide na aerosnimkama.
Veza između stanja na terenu i na aerosnimkama,
odnosno način preslikavanja pojedinih stup-


MATERIJAL I METODE


Područje snimanja i smjer leta, položaj početka i
kraja pruge, te dužina pruge bili su određeni koordinatama
s topografske karte 1:25 000.


Navedene koordinate su u službenom državnom
koordinatnom sustavu, u pripadajućim zonama Gauss-
Krügerove kartografske projekcije. Dozvoljeno odstupanje
snimljene pruge od planiranog pravca leta definirano
je s 100 m.


njeva oštećenosti za svaku interpretiranu vrstu drveća,
uspostavlja se pomoću pažljivo izrađenog fotointerpretacijskog
ključa. Fotointerpretacijski ključ definira se
pomoću utvrđenih pravila preslikavanja. U njemu se
opisno, crtežom ili fotografijom daju karakteristike
izgleda pojedinih vrsta drveća i stupnjeva oštećenosti
na aerosnimkama. Kod toga treba definirati izgled krošanja
glede dvaju kriterija: opći izgled i boju.


Radi mogućnosti uspoređivanja s terestričkim inventurama
oštećenosti šuma, kod izrade fotointerpretacijskog
ključa stupanj oštećenosti odabranih stabala
određuje se prema kriterijima propisanim za terestričku
inventuru, na osnovi uočljivih karakteristika. Prema
navedenim kriterijima, stupanj oštećenosti stabla
ocjenjuje se na osnovi ustanovljavanja postotka osutosti
i klorotičnosti (požutjelosti) asimilacijskih organa
(iglica i lišća), te postotka odumiranja grančica i grana.
Te tri navedene karakteristike oštećenosti stabla treba
promatrati zajedno, jer će se one tako i preslikati na
aerosnimci. Zbog toga se svako stablo na terenu i na
aerosnimci ocjenjuje jedinstvenim stupnjem oštećenosti
(JSO), kao sumarnom ocjenom na osnovi navedenih
karakteristika.


Jedinstveni stupanj oštećenosti odabranih stabala
treba prilikom terenskih radova za izradu fotointerpretacijskog
ključa ocjenjivati u stupnjevima oštećenosti
od po 5 %. Tako ocijenjena stabla mogu se kasnije
svrstavati u stupnjeve oštećenosti s karakteristikama
po volji.


Procjena oštećenosti na terenu i procjena oštećenosti
fotointerpretacijom ICK aerosnimaka obavlja se
svrstavanjem promatranih stabala u jedinstvene stupnjeve
oštećenosti prema sljedećoj skali:


stupanj oštećenosti postotak oštećenosti


0 0 - 10 %
1 11 - 25 %


2.1
26 - 40 %
2.2
41 - 60 %
3.1
61 - 80 %
3.2
81 - 100 %
4 šušci
– Material and methods
Ukupna dužina svih nizova iznosila je 40 402 m
(40, 4 km), te je na taj način ukupno snimljena površina
od 5575 ha.
Snimanje iz zraka za područje Spačve obavljeno je


2. kolovoza 2005. godine, te je u tri niza snimljeno
ukupno 87 aerosnimaka.
Ostvareni smjer leta ucrtan je u gospodarske karte
(Slika 2) iz koje se vidi da je snimljenim prugama na




ŠUMARSKI LIST 7-8/2007 str. 20     <-- 20 -->        PDF

R. Pernar, A. Seletković, M. Ančić: UTVRĐIVANJE OŠTEĆENOSTI ŠUMA SPAČVANSKOG BAZENA . Šumarski list br. 7–8, CXXXI (2007), 315-332
ZAKLJUČAK - Conclusion


Na osnovi fotointerpretacijom ICK aerosnimaka
dobivenih podataka o stupnju oštećenosti šuma Šumskog
bazena Spačva (UŠP Vinkovci), snimljenih 2. kolovoza
2005. god., mogu se izvesti sljedeći zaključci:


Primjenom fotointerpretacije dobivaju se informa
cije, koje se ne razlikuju od podataka dobivenih terestrički.
Kod provedenih istraživanja procjenu
oštećenosti na terenu i na aerosnimkama provele su
iste osobe, čime je isključen utjecaj eventualnih
razlika uslijed različitih opažača.
Preduvjet za postizanje takvih rezultata je kvalitet
no izrađen fotointerpretacijski ključ i usaglašavanje
fotointerpretatora u razdoblju njegove izrade, a i
kasnije.
Na osnovi matematičko-statističke analize izabran


je uzorak u obliku rastera. Metodom rastera se preko
snimke postavila mreža točaka (100x100 m) i na
svakoj točki (uzorku) interpretirane su 4 krošnje
najbliže točki rastera u gornjem lijevom i desnom i
donjem lijevom i desnom uglu.
Na interpretiranoj površini od 5 575 ha utvrđena je


srednja oštećenost (SO) svih vrsta drveća 26,18 %,


ventariziranih šuma na prijelazu male i srednje oštećenosti.
Što se tiče hrasta indeks oštećenosti (IO) za
područje Spačvanskog bazena iznosi 45,27 %, tj. taj
postatak stabala hrasta lužnjaka na snimljenom području
oštećeniji je od 25 %.


Za cijelo snimljeno područje (sistematski uzorak
100x100 m) po prugama snimanja ukupno je interpretirano
17 439 stabala. Na temelju rezultata interpretacije
možemo zaključiti da su za sve vrste zajedno,
srednja oštećenost (SO) i indeks oštećenosti
(IO) najveći na pruzi 1.


Postignutim rezultatima dano je ne samo trenutno
stanje šuma, nego je ukazano i na stanje na terenu
(potencijalna žarišta) i svrhovitost aerosnimanja, jer
nam aerosnimke omogućuju u kratkom razdoblju
pregled stanja na terenu, kako bi se što učinkovitije
mogle predviđati mjere za ublažavanje posljedica
sušenja.


Interpretacijom ICK aerosnimaka ustanovljeno je
stanje šumskih sastojina na snimljenom području.
Aerosnimke ostaju kao trajan dokument o tom stanju.
Na aerosnimkama se opažanja u svakom trenutku
mogu ponoviti, provjeriti i nadopuniti, a pre


flma potrebi i nastaviti.


hrasta 31,80 %, jasena 17,93 %. Iz dobivenih rezul


LITERATURA – References


tata može se zaključiti da je stupanj oštećenosti in-


Barszcz, J., J. Kozak & W. Widocki, 1993: Use
of GIS and Remote Sensing to Study the Relationships
between Forest Decline and
Enviromental Conditions in the Silesi and
Beskid Mts. (Karpaty Mts.). Zbornik referatov,
Medzinarodne sympozium, Zvolen, 129–131.


Butler, R., R. Schlaepfer, 2004: Spruce snag
quantification by coupling colour infrared aerial
photos and a GIS. Forest ecology and Management
195, 325–339.


E k s tra nd , S., 1994: Close range forest defoliation
effects of traffic emission assessed using aerial-
photography. Sci. Total Environ. 147, 149–155.


Franklin, S. E., 2001: Remote Sensing for Sustainable
Forest Management. Lewis, Boca Raton, FL.


Hildebrandt, G., H. Grundmann, H. Schmidtke
& P. Tepassé, 1986: Entwicklung und
Durchführung einer Pilotinventur für eine permanente
europaeische Waldschadeninventur.
Kfk – PEF 11, Karlsruhe, 84 p.


Hočevar, M. & D. Hladnik, 1988: Integralna fototerestrična
inventura kot osnova za smotrno
odločanje u gospodarenju gozdom. Zbornik gozdarstva
in lesarstva, 31: 93–120.


Kalafadžić, Z., & V. Kušan, 1990: Definiranje
stupnja oštećenosti šumskog drveća i sastojina.
Šum. list, 114 (11–12): 517–526.


Kalafadžić, Z., & V. Kušan, 1990: Ustanovljavanje
stanja šuma na velikim površinama primjenom
infracrvenih kolornih (ICK) aerosnimaka.
Glas. šum. pokuse, 26: 447–459.


Kalafadžić, Z., V. Kušan, Z. Horvatić & R.
P ern ar, 1993: Inventarizacije oštećenosti šuma
u Republici Hrvatskoj primjenom infracrvenih
kolornih (ICK) aerosnimki. Glas. šum. pokuse,
posebno izdanje 4, 163–172.


Kalafadžić, Z., V. Kušan, Z. Horvatić & R.
Pernar, 1993: Oštećenost šuma i neki čimbenici
okoliša u šumskom bazenu “Spačva”. Šum.
list, 117 (6–8): 281–292.


Kalafadžić, Z., V. Kušan, Z. Horvatić & R.
Pernar, 1994: Experience in use of colour infrared
(CIR) aerial imagery in forest decline assessment
in the Republic of Croatia. Tagungsband,
Symposium Photogrammetrie und Forst,
Freiburg, 189–197.


Masumy, A. S., 1984: Interpretationschlüssel zur
Auswertung von Infrarotfarbluftbildern für die




ŠUMARSKI LIST 7-8/2007 str. 5     <-- 5 -->        PDF

IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS
Šumarski list br. 7–8, CXXXI (2007), 315-332


UDK 630* 429 + 453 (001)


UTVRĐIVANJE OŠTEĆENOSTI ŠUMA SPAČVANSKOG BAZENA
PRIMJENOM INFRACRVENIH KOLORNIH AEROSNIMAKA


ASSESSING FOREST DAMAGE IN THE SPAČVA BASIN WITH
COLOUR INFRARED AERIAL PHOTOGRAPHS


Renata PERNAR*, Ante SELETKOVIĆ*, Mario ANČIĆ*


SAŽETAK: Na temelju fotointerpretacije infracrvenih kolornih (ICK) aerosnimaka
mogu se odrediti pouzdani statistički podaci o oštećenosti šuma.
Inventarizacija oštećenosti šuma pomoću aerosnimaka temelji se na ustanovljavanju
stupnja oštećenosti pojedinačnih stabala (krošanja), koja se vide na
aerosnimkama. Preduvjet za postizanje takvih rezultata je kvalitetno izrađen
fotointerpretacijski ključ. Na osnovi predodžbe o načinu preslikavanja pojedinih
vrsta drveća i stupnjeva oštećenosti, izrađen je fotointerpretacijski ključ
za glavne vrste drveća (hrast, jasen). Također su izračunati pokazatelji oštećenosti
(O, SO, IO, SO1) za pojedine vrste drveća, za sve interpretirane vrste zajedno,
po prugama snimanja, za gospodarske jedinice te ukupno za područje
Spačvanskog bazena (UŠP Vinkovci). Interpretacijom ICK aerosnimaka ustanovljeno
je stanje šumskih sastojina na snimljenom području. Za cijelo snimljeno
područje (5575 ha), na temelju sistematskog uzorka 100x100 m, ukupno je
interpretirano 17 439 stabala, te je utvrđena srednja oštećenost (SO) svih vrsta
drveća 26,18 %, hrasta lužnjaka 31,80 %, jasena 17,93 %. Iz dobivenih podataka
može se zaključiti da je stupanj oštećenosti inventariziranih šuma na prijelazu
male i srednje oštećenosti. Za istraživano područje Spačvanskog bazena
značajna oštećenost hrasta lužnjaka, tj indeks oštećenosti (IO) iznosi 45,27 %,
što znači da je taj postotak stabala hrasta lužnjaka na snimljenom području
oštećeniji od 25 %. Na cijelom području snimanja značajna oštećenost jasena
iznosi 26,15 %. Interpretacijom ICK aerosnimaka ustanovljeno je stanje šumskih
sastojina na snimljenom području. Aerosnimke ostaju kao trajan dokument
o tom stanju. Na aerosnimkama opažanja se u svakom trenutku mogu ponoviti,
provjeriti i nadopuniti, a prema potrebi i nastaviti.


K l j u č ne r i j e č i : infracrvene kolorne (ICK) aerosnimke, fotointerpretacijski
ključ, digitalni ortofoto (DOF), oštećenost šuma, Spačvanski bazen


UVOD Introduction


Nizinske šume hrasta lužnjaka u slavonskoj Posavistupno
je rasla od 2002. godine, da bi 2005. godine bio
ni naša su najvažnija šumska područja, s najvrednijim zabilježen novi porast od 2,8 %, te je hrast lužnjak i
vrstama drveća. U posljednje vrijeme na području Hrdalje
naša najugroženija listača (S e let k o v ić & P o vatske
dolazi do značajnijeg porasta oštećenosti šuma to č i ć 2004). Iako se smatra da je ta pojava posljedica
hrasta lužnjaka. Prema rezultatima terenske procjene sve većeg onečišćivanja okoliša, posebice utjecajem inoštećenosti
šuma u Hrvatskoj (metoda propisana od dustrije i prometa, pravi se uzroci još uvijek ne znaju.
ICP Forests) značajna oštećenost hrasta lužnjaka po-Utvrđivanje zdravstvenog stanja šuma može se osim


terestričkim opažanjima provesti primjenom metoda


*
Izv. prof. dr. sc. Renata Pernar, mr. sc. Ante Seletković, daljinskih istraživanja. Od metoda daljinskih istraživa-
Mario Ančić, dipl. ing., Zavod za izmjeru i uređivanje šuma,
nja posebno je pogodna interpretacija infracrvenih ko


Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Svetošimunska 25,
Zagreb, e-mail: rpernarŽsumfak.hr lornih (ICK) aerosnimaka.