DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/2007 str. 61     <-- 61 -->        PDF

MIŠLJENJE PROJEKTANATA O VIŠENAMJENSKOM KANALU
DUNAV-SAVA I ODNOSU PREMA ŠUMARSKIM STAJALIŠTIMA
U privitku donosimo u Riječi glavnoga urednika spomenute napise iz časopisa
“Hrvatske vode” (br. 59, lipanj 2007.), te mišljenje šumarske struke o Studiji
o utjecaju višenamjenskoga kanala Dunav-Sava na šumarske ekosustave.


Sa žaljenjem u ovoj rubrici objavljujemo pismo koje
je, kao reakciju na dva članka objavljena u Šumarskom
listu, prof. dr. sc. Josip Marušić uputio glavnom uredniku
časopisa – prof. dr. sc. Branimiru Prpiću, još 9.
kolovoza 2006. godine.


U odgovoru prof. Prpića od 8. studenoga 2006. traženo
je od prof. Marušića da se prije objave pisma u
Šumarskom listu, uredništvu časopisa dostavi Studija o
prihvatljivom režimu podzemnih voda u monitoringu
šumskih ekosustava, što samo po sebi nije ni u kakvoj
vezi. Uslijedio je odgovor prof. Marušića od 29. prosinca
2006. godine i traženje odgovora o roku u kojem
će se objaviti pismo, a ujedno je prof. Prpić upućen na
investitora studije - tvrtku Hrvatske vode.


Međutim, uslijedio je svojevrsni napad na cjelokupnu
ideju i pristup izgradnji Višenamjenskog kanala
Dunav-Sava i osobno na prof. Marušića kao predstavnika
određenog lobija koji želi provesti vlastitu ideju
na štetu hrvatskoga šumarstva i šumskoga gospodarstva.
Takav napad potpisuje prof. Prpić u uvodniku –
pamfletu Šumarskog lista u broju 3–4/2007.


Upućujemo čitatelje na izvornike u časopisu Šumarski
list – www.sumari.hr/sumlist i prepuštamo im
navedene stavove na vlastitu prosudbu, a bilo bi korisno
i dobro da se vašim odgovorima i preko našeg časopisa
pokuša ostvariti komunikacija u zajedničkom
interesu.


Audiatur et altera pars – Neka se sasluša i druga
(protivnička) strana, kazali su stari Latini, jer bez slušanja
drugoga ne može biti koristi.


Ljudevit Tropan, dipl. ing. građ.


– zamjenik glavnog urednika
Poštovani prof. Prpiću,
povod za ovo pismo je članak objavljen u vašem časopisu
broj 5–6, godina CXXX, Zagreb, 2006, autora
Martina Schneider-Jacobija (MSJ): Poplavna područja
Save i Drave: Ugroženi ekosustavi od međunarodnog
značenja (str. 193–217).


Nadalje u istom broju u rubrici Aktualno na stranicama
239–251 objavljen je zapisnik s Izborne skupštine
Hrvatskoga šumarskog društva (HŠD), održane u
Zagrebu 20. lipnja 2006. godine u kome se posebno u
izvješću tajnika HŠD ističe problematika Višenamjenskog
kanala Dunav-Sava (VKDS) i stavovi na koje kao
znanstvenik, glavni koordinator projekta VKDS i kao
osoba moram reagirati.


Prethodno je u broju 1–2, godina CXXVI, Zagreb,
2002., Šumarskog lista na stranicama 29–34 bio objav


ljen članak istog autora – MSJ s naslovom: Kanal Dunav-
Sava-Jadran: Utopijski plan koji guta sredstva i
krajobraz u Hrvatskoj.


U skladu s pozitivnim propisima i uobičajenom
praksom predlažem da ovaj odgovor objavite u vašoj
rubrici Izazovi i suprotstavljanja, kako bi vaši čitatelji i
znanstvena i stručna, te posebno šira javnost dobila
uvid u osnovne pokazatelje i druga mišljenja o projektu
VKDS.


1. Ideja o potrebi izgradnje Višenamjenskog kanala
Dunav-Sava (VKDS) datira još od 1737. godine. U
Republici Hrvatskoj nakon demokratskih izbora
1990. godine nastavljeni su istraživački i projektni
radovi na temelju potpisanih međunarodnih obveza
i odluka nadležnih Vladinih organa.
Navodim to zbog potrebe uklanjanja sumnje da se
aktivnosti oko VKDS provode kao nezavisna aktivnost
grupe zainteresiranih pojedinaca.


2. Vaše čitatelje i cjelokupnu šumarsku javnost trebalo
bi prethodno (prije jednostranog i opetovanog
objavljivanja članaka i stavova) upoznati s osnovnim
pokazateljima o izvršenim aktivnostima u procesu
provedbe istraživanja i analiza terenskih podataka
te izradi studijske, projektne i ostale dokumentacije
za VKDS.
Za pretpostaviti je da vašim čitateljima nije poznato
da je:


1965. godine izrađen Idejni projekt “Plovnog
kanala Dunav-Sava” (širina dna 20 m);


1987. godine izrađen Idejni projekt “Višenamjenskog
kanala Dunav-Sava” po parametrima
IV. klase međunarodnih plovnih puteva (širina
dna 24 m, dubina vode 3,50 m);


1998. godine izrađen Idejni projekt “Višenamjenskog
kanala Dunav-Sava° po parametrima
V. b klase u skladu s obvezama Republike Hrvatske
preuzetima potpisivanjem Ugovora o glavnim
unutarnjim plovnim putovima od međunarodnog
značaja (AGN, ugovor, 27. lipnja 1997.).
Prema AGN ugovoru pored rijeka Dunav, Drava
i Sava u sustav mreže europskih plovnih putova
uvršten je projekt “Višenamjenskog kanala Dunav-
Sava” od Vukovara do Šamca (E-80-10) (širina
dna 34 m, dubina vode 4 m).
3. Također vašim čitateljima nije poznato da je u procesu
provedbe terenskih snimanja i istraživanja te
izrade studijske, projektne i ostale dokumentacije
za VKDS sudjelovalo 156 u praksi potvrđenih


ŠUMARSKI LIST 7-8/2007 str. 62     <-- 62 -->        PDF

stručnjaka i znanstvenika iz 22 referentne hrvatske
institucije, kao i dio konzultanata iz inozemstva.
Ukupno je izrađeno 160 stručnih podloga i pripadajućih
rješenja raznih objekata koji su sastavni dio
projekta VKDS.


(Napomena: prilozi uz ovo pismo namijenjeni su
vama osobno kao glavnom uredniku, budući da su
preopsežni za objavu u vašem časopisu. Osnovni
podaci o studijskoj, projektnoj i ostaloj dokumentaciji
za VKDS prikazani su u prilogu.)


4. Vaši čitatelji trebaju biti upoznati da je Državna
uprava za zaštitu prirode i okoliša, 16. ožujka
1999. godine donijela rješenje kojim se utvrđuje da
je projekt VKDS prihvatljiv za okoliš uz primjenu
mjera zaštite okoliša i provedbu programa praćenja
stanja okoliša. Programi praćenja stanja okoliša
bili su dostatni za ishođenje lokacijske i načelne
građevinske dozvole, a predložena ograničenja se
nisu odnosila na dionicu VKDS od km 0+000 do
km 11+000.
5. U skladu s prethodno navedenim rješenjem Državne
uprave za zaštitu prirode i okoliša iz 1999. godine, u
2000. godini započeti su istražni radovi za potrebe
izrade “Studije o prihvatljivom režimu podzemnih
voda” – po programu monitoringa šumskih ekosustava.
Dosadašnji rezultati istraživanja potvrdili
su pozitivan utjecaj projekta VKDS na vodni režim
zemljišta pod šumskom vegetacijom – posebno u
danima bez prirodnog vlaženja zemljišta. Nažalost,
dio šumarskih znanstvenika i stručnjaka ne uvažava
rezultate i analize provedenih istraživanja koji potvrđuju
mogući pozitivan utjecaj VKDS-a na šumsku
vegetaciju, odnosno prirast drvne mase.
6. Nužno
je naglasiti radi razumijevanja procesa
aktivnosti da je izradena Studija opravdanosti izgradnje
Višenamjenskog kanala Dunav-Sava.
7. Vaše čitatelje treba upozoriti da je projekt VKDS
sastavni dio:

Strategije prostornog uređenja Republike Hrvatske,
Sabor RH, 27. lipnja 1997.;

Programa prostornog uređenja Republike Hrvatske,
Sabor RH, 17. svibnja 1999.;

Strategije prometnog razvitka Repuhlike Hrvatske,
Sabor RH, prosinac 1999.;

Operativnog plana provođenja Programa Vlade
Republike Hrvatske do kraja 2003., Zaključak
Vlade, 29. kolovoza 2002. godine, (ali bez osiguranja
potrebnih financijskih sredstava za dovršenje
studijske i projektne dokumentacije VKDS).
8. Znanstvena i inženjerska savjest nalažu mi da, u situaciji
kad je vidljiv stalni sukob stavova koje zastupa
dio šumarskih i svi vodnogospodarski i hidrotehnički
znanstvenici i stručnjaci, predložim aktivnosti
koje će doprinijeti argumentiranoj raspravi i mogućem
usklađivanju stavova. Pri tome nisam i ne mo


gu biti isključiv, ali moram biti odlučan.
Naime, ako se već od početka osamdesetih godina
prošlog stoljeća ulažu društvena sredstva i traže
rješenja za razvojne projekte u vodnom gospodarstvu
i istovremeno očuvanje okoliša u nizinskim
područjima slivova Save, Drave i Dunava, nije prihvatljivo
da se uporno zastupaju samo i isključivo
vlastiti stavovi bez uvažavanja argumenata drugih
znanstvenika i stručnjaka (iz vodnog gospodarstva,
elektroprivrede, prometa i poljoprivrede).


Takav stav posebno ističem u odnosu da na državnoj
razini i u odnosu na ustroj Vlade Republike Hrvatske
od 2003. godine postoji organ uprave koji
objedinjuje šumarstvo i vodno gospodarstvo – Ministarstvo
poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva
(MPŠVG).


9. Čitatelji Šumarskog lista
kao dio “samozvanih
ekologa” trebaju znati da Hrvatska ima vrlo povoljne
prirodne uvjete za povećanje prometa unutarnjim
plovnim putevima (plovne rijeke i kanali)
koji sada sudjeluju samo s 1 posto u ukupnom prometu.
Sastavni dio navedenog je i pokazatelj da
troškovi prijevoza cestama su pet, a željeznicom tri
puta veći od troškova prijevoza plovnim rijekama i
kanalima (EUR/t/km). U državama s razvijenom
mrežom unutarnjih plovnih puteva potvrđene su
ekonomske i ekološke prednosti ovog načina prijevoza
pred prometom cestama i željeznicama. U
sklopu navedenog treba imati na umu i daljnje povećanje
cijena naftnih derivata i njihov utjecaj na
troškove prijevoza cestama i željeznicama.
10. Predlažem održavanje stručne dokumentirane rasprave
o projektu Višenamjenski kanal Dunav-Sava
nakon što se organizatori upoznaju s osnovnim pokazateljima
o izvršenim aktivnostima i poslovima
na terenskim snimanjima i istraživanjima te izradi
studijske, projektne i ostale dokumentacije u cilju
iznalaženja optimalnog tehničkog, financijskog i
ekološkog rješenja VKDS – za dobrobit gospodarstva
i očuvanje LIJEPE NAŠE HRVATSKE.
Navodim da je već bilo pokušaja da se održe zajednički
znanstveni i stručni skupovi, ali da isto tako
nije bilo uspjeha u približavanju stavova niti zajedničkih
zaključaka.


Međutim, smatram da je najmanje što javnost očekuje
od znanstvenika i stručnjaka koji djeluju u Hrvatskoj
da pristupe raspravi problema, budući da
zatvaranje i odbijanje razmjene mišljenja ne vodi
dobrim rješenjima ni općem boljitku, kao konačnom
cilju. Nažalost, premala smo društvena zajednica
da bismo si smjeli dopustiti takav luksuz.


11. Predlažem da raspravu organiziraju nadležna ministarstva
– MPŠVG i Ministarstvo mora, turizma,