DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7-8/2007 str. 61 <-- 61 --> PDF |
MIŠLJENJE PROJEKTANATA O VIŠENAMJENSKOM KANALU DUNAV-SAVA I ODNOSU PREMA ŠUMARSKIM STAJALIŠTIMA U privitku donosimo u Riječi glavnoga urednika spomenute napise iz časopisa “Hrvatske vode” (br. 59, lipanj 2007.), te mišljenje šumarske struke o Studiji o utjecaju višenamjenskoga kanala Dunav-Sava na šumarske ekosustave. Sa žaljenjem u ovoj rubrici objavljujemo pismo koje je, kao reakciju na dva članka objavljena u Šumarskom listu, prof. dr. sc. Josip Marušić uputio glavnom uredniku časopisa – prof. dr. sc. Branimiru Prpiću, još 9. kolovoza 2006. godine. U odgovoru prof. Prpića od 8. studenoga 2006. traženo je od prof. Marušića da se prije objave pisma u Šumarskom listu, uredništvu časopisa dostavi Studija o prihvatljivom režimu podzemnih voda u monitoringu šumskih ekosustava, što samo po sebi nije ni u kakvoj vezi. Uslijedio je odgovor prof. Marušića od 29. prosinca 2006. godine i traženje odgovora o roku u kojem će se objaviti pismo, a ujedno je prof. Prpić upućen na investitora studije - tvrtku Hrvatske vode. Međutim, uslijedio je svojevrsni napad na cjelokupnu ideju i pristup izgradnji Višenamjenskog kanala Dunav-Sava i osobno na prof. Marušića kao predstavnika određenog lobija koji želi provesti vlastitu ideju na štetu hrvatskoga šumarstva i šumskoga gospodarstva. Takav napad potpisuje prof. Prpić u uvodniku – pamfletu Šumarskog lista u broju 3–4/2007. Upućujemo čitatelje na izvornike u časopisu Šumarski list – www.sumari.hr/sumlist i prepuštamo im navedene stavove na vlastitu prosudbu, a bilo bi korisno i dobro da se vašim odgovorima i preko našeg časopisa pokuša ostvariti komunikacija u zajedničkom interesu. Audiatur et altera pars – Neka se sasluša i druga (protivnička) strana, kazali su stari Latini, jer bez slušanja drugoga ne može biti koristi. Ljudevit Tropan, dipl. ing. građ. – zamjenik glavnog urednika Poštovani prof. Prpiću, povod za ovo pismo je članak objavljen u vašem časopisu broj 5–6, godina CXXX, Zagreb, 2006, autora Martina Schneider-Jacobija (MSJ): Poplavna područja Save i Drave: Ugroženi ekosustavi od međunarodnog značenja (str. 193–217). Nadalje u istom broju u rubrici Aktualno na stranicama 239–251 objavljen je zapisnik s Izborne skupštine Hrvatskoga šumarskog društva (HŠD), održane u Zagrebu 20. lipnja 2006. godine u kome se posebno u izvješću tajnika HŠD ističe problematika Višenamjenskog kanala Dunav-Sava (VKDS) i stavovi na koje kao znanstvenik, glavni koordinator projekta VKDS i kao osoba moram reagirati. Prethodno je u broju 1–2, godina CXXVI, Zagreb, 2002., Šumarskog lista na stranicama 29–34 bio objav ljen članak istog autora – MSJ s naslovom: Kanal Dunav- Sava-Jadran: Utopijski plan koji guta sredstva i krajobraz u Hrvatskoj. U skladu s pozitivnim propisima i uobičajenom praksom predlažem da ovaj odgovor objavite u vašoj rubrici Izazovi i suprotstavljanja, kako bi vaši čitatelji i znanstvena i stručna, te posebno šira javnost dobila uvid u osnovne pokazatelje i druga mišljenja o projektu VKDS. 1. Ideja o potrebi izgradnje Višenamjenskog kanala Dunav-Sava (VKDS) datira još od 1737. godine. U Republici Hrvatskoj nakon demokratskih izbora 1990. godine nastavljeni su istraživački i projektni radovi na temelju potpisanih međunarodnih obveza i odluka nadležnih Vladinih organa. Navodim to zbog potrebe uklanjanja sumnje da se aktivnosti oko VKDS provode kao nezavisna aktivnost grupe zainteresiranih pojedinaca. 2. Vaše čitatelje i cjelokupnu šumarsku javnost trebalo bi prethodno (prije jednostranog i opetovanog objavljivanja članaka i stavova) upoznati s osnovnim pokazateljima o izvršenim aktivnostima u procesu provedbe istraživanja i analiza terenskih podataka te izradi studijske, projektne i ostale dokumentacije za VKDS. Za pretpostaviti je da vašim čitateljima nije poznato da je: 1965. godine izrađen Idejni projekt “Plovnog kanala Dunav-Sava” (širina dna 20 m); 1987. godine izrađen Idejni projekt “Višenamjenskog kanala Dunav-Sava” po parametrima IV. klase međunarodnih plovnih puteva (širina dna 24 m, dubina vode 3,50 m); 1998. godine izrađen Idejni projekt “Višenamjenskog kanala Dunav-Sava° po parametrima V. b klase u skladu s obvezama Republike Hrvatske preuzetima potpisivanjem Ugovora o glavnim unutarnjim plovnim putovima od međunarodnog značaja (AGN, ugovor, 27. lipnja 1997.). Prema AGN ugovoru pored rijeka Dunav, Drava i Sava u sustav mreže europskih plovnih putova uvršten je projekt “Višenamjenskog kanala Dunav- Sava” od Vukovara do Šamca (E-80-10) (širina dna 34 m, dubina vode 4 m). 3. Također vašim čitateljima nije poznato da je u procesu provedbe terenskih snimanja i istraživanja te izrade studijske, projektne i ostale dokumentacije za VKDS sudjelovalo 156 u praksi potvrđenih |
ŠUMARSKI LIST 7-8/2007 str. 62 <-- 62 --> PDF |
stručnjaka i znanstvenika iz 22 referentne hrvatske institucije, kao i dio konzultanata iz inozemstva. Ukupno je izrađeno 160 stručnih podloga i pripadajućih rješenja raznih objekata koji su sastavni dio projekta VKDS. (Napomena: prilozi uz ovo pismo namijenjeni su vama osobno kao glavnom uredniku, budući da su preopsežni za objavu u vašem časopisu. Osnovni podaci o studijskoj, projektnoj i ostaloj dokumentaciji za VKDS prikazani su u prilogu.) 4. Vaši čitatelji trebaju biti upoznati da je Državna uprava za zaštitu prirode i okoliša, 16. ožujka 1999. godine donijela rješenje kojim se utvrđuje da je projekt VKDS prihvatljiv za okoliš uz primjenu mjera zaštite okoliša i provedbu programa praćenja stanja okoliša. Programi praćenja stanja okoliša bili su dostatni za ishođenje lokacijske i načelne građevinske dozvole, a predložena ograničenja se nisu odnosila na dionicu VKDS od km 0+000 do km 11+000. 5. U skladu s prethodno navedenim rješenjem Državne uprave za zaštitu prirode i okoliša iz 1999. godine, u 2000. godini započeti su istražni radovi za potrebe izrade “Studije o prihvatljivom režimu podzemnih voda” – po programu monitoringa šumskih ekosustava. Dosadašnji rezultati istraživanja potvrdili su pozitivan utjecaj projekta VKDS na vodni režim zemljišta pod šumskom vegetacijom – posebno u danima bez prirodnog vlaženja zemljišta. Nažalost, dio šumarskih znanstvenika i stručnjaka ne uvažava rezultate i analize provedenih istraživanja koji potvrđuju mogući pozitivan utjecaj VKDS-a na šumsku vegetaciju, odnosno prirast drvne mase. 6. Nužno je naglasiti radi razumijevanja procesa aktivnosti da je izradena Studija opravdanosti izgradnje Višenamjenskog kanala Dunav-Sava. 7. Vaše čitatelje treba upozoriti da je projekt VKDS sastavni dio: – Strategije prostornog uređenja Republike Hrvatske, Sabor RH, 27. lipnja 1997.; – Programa prostornog uređenja Republike Hrvatske, Sabor RH, 17. svibnja 1999.; – Strategije prometnog razvitka Repuhlike Hrvatske, Sabor RH, prosinac 1999.; – Operativnog plana provođenja Programa Vlade Republike Hrvatske do kraja 2003., Zaključak Vlade, 29. kolovoza 2002. godine, (ali bez osiguranja potrebnih financijskih sredstava za dovršenje studijske i projektne dokumentacije VKDS). 8. Znanstvena i inženjerska savjest nalažu mi da, u situaciji kad je vidljiv stalni sukob stavova koje zastupa dio šumarskih i svi vodnogospodarski i hidrotehnički znanstvenici i stručnjaci, predložim aktivnosti koje će doprinijeti argumentiranoj raspravi i mogućem usklađivanju stavova. Pri tome nisam i ne mo gu biti isključiv, ali moram biti odlučan. Naime, ako se već od početka osamdesetih godina prošlog stoljeća ulažu društvena sredstva i traže rješenja za razvojne projekte u vodnom gospodarstvu i istovremeno očuvanje okoliša u nizinskim područjima slivova Save, Drave i Dunava, nije prihvatljivo da se uporno zastupaju samo i isključivo vlastiti stavovi bez uvažavanja argumenata drugih znanstvenika i stručnjaka (iz vodnog gospodarstva, elektroprivrede, prometa i poljoprivrede). Takav stav posebno ističem u odnosu da na državnoj razini i u odnosu na ustroj Vlade Republike Hrvatske od 2003. godine postoji organ uprave koji objedinjuje šumarstvo i vodno gospodarstvo – Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva (MPŠVG). 9. Čitatelji Šumarskog lista kao dio “samozvanih ekologa” trebaju znati da Hrvatska ima vrlo povoljne prirodne uvjete za povećanje prometa unutarnjim plovnim putevima (plovne rijeke i kanali) koji sada sudjeluju samo s 1 posto u ukupnom prometu. Sastavni dio navedenog je i pokazatelj da troškovi prijevoza cestama su pet, a željeznicom tri puta veći od troškova prijevoza plovnim rijekama i kanalima (EUR/t/km). U državama s razvijenom mrežom unutarnjih plovnih puteva potvrđene su ekonomske i ekološke prednosti ovog načina prijevoza pred prometom cestama i željeznicama. U sklopu navedenog treba imati na umu i daljnje povećanje cijena naftnih derivata i njihov utjecaj na troškove prijevoza cestama i željeznicama. 10. Predlažem održavanje stručne dokumentirane rasprave o projektu Višenamjenski kanal Dunav-Sava nakon što se organizatori upoznaju s osnovnim pokazateljima o izvršenim aktivnostima i poslovima na terenskim snimanjima i istraživanjima te izradi studijske, projektne i ostale dokumentacije u cilju iznalaženja optimalnog tehničkog, financijskog i ekološkog rješenja VKDS – za dobrobit gospodarstva i očuvanje LIJEPE NAŠE HRVATSKE. Navodim da je već bilo pokušaja da se održe zajednički znanstveni i stručni skupovi, ali da isto tako nije bilo uspjeha u približavanju stavova niti zajedničkih zaključaka. Međutim, smatram da je najmanje što javnost očekuje od znanstvenika i stručnjaka koji djeluju u Hrvatskoj da pristupe raspravi problema, budući da zatvaranje i odbijanje razmjene mišljenja ne vodi dobrim rješenjima ni općem boljitku, kao konačnom cilju. Nažalost, premala smo društvena zajednica da bismo si smjeli dopustiti takav luksuz. 11. Predlažem da raspravu organiziraju nadležna ministarstva – MPŠVG i Ministarstvo mora, turizma, |