DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7-8/2007 str. 63 <-- 63 --> PDF |
prometa i razvitka, da osnovne podatke i stavove pripreme članovi Akademije šumarskih znanosti i Akademije tehničkih znanosti, a da se na raspravu pozovu glavni izvršitelji odgovarajućih poslova u procesu izrade projekta VKDS kao i predstavnici ostalih strukovnih udruga koji mogu doprinijeti kvalitetnijem rješenju i korištenju objekata VKDS – kao sastavnog dijela programa zaštite i gospodarenja prirodnim resursima slivnih područja Vuke, Bosuta i Biđa. 12. U člancima autora Martina Schneider-Jacobija navode se brojne neargumentirane objede (čak i prijetnje u vezi primanja Hrvatske u Europsku uniju ukoliko se ne prihvate stavovi MSJ-a !!??) na račun brojnih hrvatskih znanstvenika i stručnjaka. Ne osporavajući strancu demokratsko pravo na iznošenje stavova o državi i ljudima koji mu godinama pružaju gostoprimstvo, smatram da hrvatski građani i hrvatski znanstvenici i stručnjaci imaju također puno demokratsko pravo da prosuđuju i određuju vlastite projekte i u konačnici budućnost. Zemlja iz koje dolazi autor, a posebno zemlje koje se nalaze uzvodno na slivu Drave, Mure i Save – Austrija i Slovenija – obavile su toliko zahvata na tim vodotocima i okolišu ne pitajući za dopuštenje i ne dogovarajući se s nizvodnim susjedom – Republikom Hrvatskom – da je ponižavajuće čitati kako sad netko s visoka podučava i određuje što nam je dozvoljeno raditi u “vlastitom dvorištu”. Napomena: Zajedno s kolegom Ljudevitom Tropanom iz Hrvatskih voda nedavno sam uputio čestitku povodom vrijednih i značajnih jubileja – 160 godina postojanja Hrvatskoga šumarskog društva i 130 godina objavljivanja časopisa Šumarski list. Između ostalog naveli smo: “Nadamo se da ćemo moći u što bližoj budućnosti ostvariti napredak na polju zajedničkih interesa i društvenih potreba koje pred nas stavljaju građani Hrvatske – posebno buduće generacije, kao i prirodni resursi kojima se bavimo, a čija je povezanost iskonska i trajna”. Htio bih da izrečene želje zajednički ostvarimo. U očekivanju objave ovog odgovora u vašem časo pisu. s poštovanjem prof. dr. sc. Josip Marušić, dipl. ing. građ. redoviti profesor Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, redoviti član Akademije tehničkih znanosti, redoviti član Znanstvenog vijeća za promet Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, član Nacionalnog vijeća za vode, glavni koordinator projekta Višenamjenskog kanala Dunav-Sava, predsjednik Hrvatskog društva za odvodnju i navodnjavanje, i glavni urednik časopisa Hrvatske vode. MIŠLJENJE ŠUMARSKE STRUKE O STUDIJI O UTJECAJU NA OKOLIŠ VIŠENAMJENSKOGA KANALA DUNAV-SAVA Studiju e izradio OIKON d.o.o. Zagreb tudiju j jje izradio I d.o.o. agre Knjiga 15 – Studija utjecaja na šumskeekosustave KOMENTARI STUDIJE I prema OIKONU, Višenamjenski kanal Dunav-Sava (VKDS) utjecat će na nizinske šume istočne Slavonije u kojima prevladava hrast lužnjak u površini od oko 70.000 ha. Tu je obuhvaćen šumski bazen Spačva, šume sjeverno od Spačve do Dunava i šume gornjega Bosuta POUZDANOSTVREMENSKIH NIZOVA PODZEMNIH VODA Vladajući ekološki izravni čimbenik koji djeluje na vrste drveća nizinskih šuma je voda. Podzemna voda ima odlučujuću ulogu. Želimo li utvrditi zakonitosti koje vladaju u odnosima između šumskoga drveća i podzemne vode, moramo prema načelima šumarske biometrike raspolagati s vremenskim nizom mjerenja podzemne vode od najmanje 30 godina to u današnjim uvjetima klimatskih promjena. Ekstrapolacija u prošlost je potpuno promašena. U području šumskoga bazena Spačve postavljeno je 1988. godine 16 i u šumama gornjega Bosuta 1996. godine 9 setova piezometara. Piezometri su postavljeni nastojanjem šumarske znanosti. Kako vidimo, niti spačvanski niti gornjobosutski piezometri nezadovoljavaju po vremenu motrenja uvjete šumarske biometrike. Tim OIKONA pokušao je zadovoljiti vremenske nizove mjerenja razina podzemnih voda ekstrapoliravši podatke unatrag što se nikako ne može prihvatiti. Svi izračuni koji su uslijedili vezano uz studiju, a temelje se na tako dobivenim razinama podzemnih voda, ne mogu se prihvatiti jer su nepouzdani. To se odnosi na ova poglavlja i potpoglavlja Studije: 2.4. Podloge dobivene modeliranjem 3.7. Zavisnost udjela dominantnih vrsta drveća i parametra dobivenih biodiverziteta od dubine podzemne vode. 3.8. Dubina podzemne vode optimalna za hrast lužnjak 3.9. Postojeći trendovi sušenja drveća i njihova veza s dubinom podzemne vode. |
ŠUMARSKI LIST 7-8/2007 str. 64 <-- 64 --> PDF |
4. Procjena utjecaja VKDS na šumske ekosustave. 5. Ekonomska interpretacija promjena u šumskim ekosustavima nakon izgradnje VKDS. 6. Prijedlog mjera zaštite šumskih ekosustava pod utjecajem VKDS. KOLEBANJE PODZEMNE VODE Osim korijenju dostupne podzemne vode, šumskome drveću nizinskih šuma potrebno je kolebanje (oscilacija) te vode tijekom godine što osigurava vodu, kisik i nesmetan razvoj bez stresova, što će VKDS teško osigurati budući da mu je vodostaj konstantan. Kolebanje bi se moglo osigurati promjenom vodostaja u kanalu, ali to zasigurno ne bi bilo dosadašnje prirodno kolebanje uz koje su se razvili spačvanski šumski ekosustavi. Pitanje je kako će reagirati šumsko drveće na umjetno kolebanje? Utjecaj vodostaja VKDS najvjerojatnije će obuhvatiti šire područje nizinskih šuma istočne Slavonije od predviđenih u ovoj Studiji, što ovisi o vodonosnim slojevima u ekološkim profilima tla o čemu su znanja vrlo oskudna. Stanište pojedine šumske zajednice sve je prije nego li homogeno, budući da se sastoje od mnoštva sličnih mikrostaništa, koja različito utječu na kapilarni uspon, a tako i na opskrbu stabla potrebnom podzemnom vodom. OPĆEKORISNE FUNKCIJE ŠUMA– OBRAČUN Vrijednost općekorisnih funkcija za utjecano područje nizinskih šuma istočne Slavonije u površini od 68.739 ha, prosječnom cijenom hrasta lužnjaka u iznosu od 336,03 kn za m3 i multiplikatorom od 6,75 dobije se vrijednost od 80 139 781 426.82 kn. Za 430,45 ha trajno izgubljenih državnih šuma koje zaposjeda VKDS i prateći objekti izračunate su općekorisne funkcije šuma (OKFŠ) u iznosu od 91 689 827 kn. Obavimo li obračun OKFŠ kako to rade u Njemačkoj (Baden-Wuërtenberg) prema Sabadi i dr. 2001. iz monografije Obična jela u Hrvatskoj, Akademija šumarskih znanosti i «Hrvatske šume» d.o.o., multiplikator koji se koristi u EU iznosi 30. Vrijednost OKFŠ za šume čitavog utjecanog područja s multiplikatorom 30 (EU) iznosi 356 176 806 342 kn, a za trajno izgubljene šume 407 660 340 kn. O DALJNJOJ POTREBI ZAPIEZOMETRIMA Šumarska znanost polazi sa stajališta kako određena količina podzemne vode potrebne spačvanskoj šumi dolazi podzemnim tokovima sa sjeverozapada, a kanal Dunav- Sava će presjeći njihove tokove. Tu vjerojatnost potrebno je dokazati postavljanjem piezometara uz buduću trasu kanala na potezu od Cerne do Vinkovaca i to u smjeru jugoistoka do spačvanske šume, dovoljno gusto prema stručnoj odluci hidrologa. Ta voda koja dolazi podzemnim tokovima tvoreći izvor života za šumsko drveće kapilarno se uspinje do korijenja šumskoga drveća kojemu, kako je već dokazano, nije za uspijevanje dovoljna količina oborinske vode toga područja. Na tu činjenicu ukazano je u više navrata, u referatu akademika Matića iznesenom u Vukovaru, a izložio ga je i tajnik Hrvatskoga šumarskoga društva (HŠD) u svome izvješću na 110. Skupštini Hrvatskoga šumarskoga društva objavljenom u Šumarskom listu 5-6/2006, što je poznato koordinatoru projekta VKDS Na šumarskoom mm skupu u Vinkovcima 1999. godine na to je upozoriio oo i ondašnji tajnik HŠD. POPLAVNE ŠUME POLJSKOGAJASENA U ŠUMAMAGORNJEGABOSUTA U području nizinskih šuma gornjega Bosuta nalazimo šumu poljskoga jasena koja je ugrožena, budući da se nalazi u površini s nadmorskom visinom manjom od 80 m koju je potrebno zaštititi. OPORAVAK NIZINSKE ŠUME POSLIJE NARUŠENIH VODNIH ODNOSA U NJIHOVIM STANIŠTIMAU PROŠLOSTI Godine 1932. podignut je južno od Spačvanskoga šumskoga bazena nasip uz Savu radi zaštite naselja i poljodjelskih površina od poplava. Šume su tada ostale bez redovitih poplava. odnosno staništa su postala suša. Iza vododehničkoga zahvata koji je sa socijalnoga stajališta bio zasigurno opravdan, nastupila su katastrofalna sušenja hrasta lužnjaka, a šuma se još uvijek, preko 70 godina oporavlja od vodotehničkoga zahvata koji je značio stres u šumskome ekosustavu. Vlažni šumski ekosustavi kao što je poznata slavonska šuma hrasta lužnjaka, postupično se pretvarju u svježi šumski ekosustav, šumu hrasta lužnjaka i običnoga graba, a vrlo visoku cijenu te pretvorbe platila su osušena i obezvrijeđena stabla hrasta lužnjaka. Predviđeni VKDS izazvao bi više puta veće promjene u prostoru spačvanskih šuma u odnosu na vodotehnički zahvat iz 1932. godine, pa nije teško pretpostaviti kakve bi bile posljedice njegova ostvarenja na šume istočne Slavonije. Hrvatsko šumarsko društvo |