DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/2007 str. 63     <-- 63 -->        PDF

prometa i razvitka, da osnovne podatke i stavove
pripreme članovi Akademije šumarskih znanosti i
Akademije tehničkih znanosti, a da se na raspravu
pozovu glavni izvršitelji odgovarajućih poslova u
procesu izrade projekta VKDS kao i predstavnici
ostalih strukovnih udruga koji mogu doprinijeti
kvalitetnijem rješenju i korištenju objekata VKDS


– kao sastavnog dijela programa zaštite i gospodarenja
prirodnim resursima slivnih područja Vuke,
Bosuta i Biđa.
12. U člancima autora Martina Schneider-Jacobija navode
se brojne neargumentirane objede (čak i prijetnje
u vezi primanja Hrvatske u Europsku uniju
ukoliko se ne prihvate stavovi MSJ-a !!??) na račun
brojnih hrvatskih znanstvenika i stručnjaka. Ne
osporavajući strancu demokratsko pravo na iznošenje
stavova o državi i ljudima koji mu godinama
pružaju gostoprimstvo, smatram da hrvatski građani
i hrvatski znanstvenici i stručnjaci imaju također
puno demokratsko pravo da prosuđuju i određuju
vlastite projekte i u konačnici budućnost.
Zemlja iz koje dolazi autor, a posebno zemlje koje
se nalaze uzvodno na slivu Drave, Mure i Save –
Austrija i Slovenija – obavile su toliko zahvata na
tim vodotocima i okolišu ne pitajući za dopuštenje
i ne dogovarajući se s nizvodnim susjedom – Republikom
Hrvatskom – da je ponižavajuće čitati kako
sad netko s visoka podučava i određuje što nam je
dozvoljeno raditi u “vlastitom dvorištu”.


Napomena:
Zajedno s kolegom Ljudevitom Tropanom iz Hrvatskih
voda nedavno sam uputio čestitku povodom vrijednih
i značajnih jubileja – 160 godina postojanja Hrvatskoga
šumarskog društva i 130 godina objavljivanja
časopisa Šumarski list. Između ostalog naveli smo:
“Nadamo se da ćemo moći u što bližoj budućnosti
ostvariti napredak na polju zajedničkih interesa i društvenih
potreba koje pred nas stavljaju građani Hrvatske


– posebno buduće generacije, kao i prirodni resursi kojima
se bavimo, a čija je povezanost iskonska i trajna”.
Htio bih da izrečene želje zajednički ostvarimo.
U očekivanju objave ovog odgovora u vašem časo


pisu.


s poštovanjem
prof. dr. sc. Josip Marušić, dipl. ing. građ.


redoviti profesor Građevinskog fakulteta Sveučilišta
u Zagrebu,
redoviti član Akademije tehničkih znanosti,
redoviti član Znanstvenog vijeća za promet Hrvatske
akademije znanosti i umjetnosti,
član Nacionalnog vijeća za vode,
glavni koordinator projekta Višenamjenskog kanala
Dunav-Sava,
predsjednik Hrvatskog društva za odvodnju i navodnjavanje,
i
glavni urednik časopisa Hrvatske vode.


MIŠLJENJE ŠUMARSKE STRUKE O STUDIJI O UTJECAJU
NA OKOLIŠ VIŠENAMJENSKOGA KANALA DUNAV-SAVA


Studiju e izradio OIKON d.o.o. Zagreb


tudiju j
jje izradio I d.o.o. agre


Knjiga 15 – Studija utjecaja na šumskeekosustave


KOMENTARI STUDIJE
I prema OIKONU, Višenamjenski kanal Dunav-Sava
(VKDS) utjecat će na nizinske šume istočne Slavonije
u kojima prevladava hrast lužnjak u površini od oko


70.000 ha. Tu je obuhvaćen šumski bazen Spačva, šume
sjeverno od Spačve do Dunava i šume gornjega Bosuta
POUZDANOSTVREMENSKIH NIZOVA
PODZEMNIH VODA


Vladajući ekološki izravni čimbenik koji djeluje
na vrste drveća nizinskih šuma je voda. Podzemna
voda ima odlučujuću ulogu. Želimo li utvrditi zakonitosti
koje vladaju u odnosima između šumskoga
drveća i podzemne vode, moramo prema načelima
šumarske biometrike raspolagati s vremenskim nizom
mjerenja podzemne vode od najmanje 30 godina
to u današnjim uvjetima klimatskih promjena.
Ekstrapolacija u prošlost je potpuno promašena.


U području šumskoga bazena Spačve postavljeno je
1988. godine 16 i u šumama gornjega Bosuta 1996. godine
9 setova piezometara. Piezometri su postavljeni nastojanjem
šumarske znanosti. Kako vidimo, niti spačvanski
niti gornjobosutski piezometri nezadovoljavaju
po vremenu motrenja uvjete šumarske biometrike.


Tim OIKONA pokušao je zadovoljiti vremenske
nizove mjerenja razina podzemnih voda ekstrapoliravši
podatke unatrag što se nikako ne može prihvatiti.
Svi izračuni koji su uslijedili vezano uz studiju, a temelje
se na tako dobivenim razinama podzemnih
voda, ne mogu se prihvatiti jer su nepouzdani.


To se odnosi na ova poglavlja i potpoglavlja Studije:


2.4. Podloge dobivene modeliranjem
3.7. Zavisnost udjela dominantnih vrsta drveća i parametra
dobivenih biodiverziteta od dubine podzemne
vode.
3.8. Dubina podzemne vode optimalna za hrast lužnjak
3.9. Postojeći trendovi sušenja drveća i njihova veza s
dubinom podzemne vode.


ŠUMARSKI LIST 7-8/2007 str. 64     <-- 64 -->        PDF

4. Procjena utjecaja VKDS na šumske ekosustave.
5. Ekonomska interpretacija promjena u šumskim
ekosustavima nakon izgradnje VKDS.
6. Prijedlog mjera zaštite šumskih ekosustava pod
utjecajem VKDS.
KOLEBANJE PODZEMNE VODE
Osim korijenju dostupne podzemne vode, šumskome
drveću nizinskih šuma potrebno je kolebanje
(oscilacija) te vode tijekom godine što osigurava
vodu, kisik i nesmetan razvoj bez stresova, što će
VKDS teško osigurati budući da mu je vodostaj konstantan.
Kolebanje bi se moglo osigurati promjenom
vodostaja u kanalu, ali to zasigurno ne bi bilo dosadašnje
prirodno kolebanje uz koje su se razvili spačvanski
šumski ekosustavi. Pitanje je kako će reagirati
šumsko drveće na umjetno kolebanje?
Utjecaj vodostaja VKDS najvjerojatnije će obuhvatiti
šire područje nizinskih šuma istočne Slavonije od
predviđenih u ovoj Studiji, što ovisi o vodonosnim
slojevima u ekološkim profilima tla o čemu su znanja
vrlo oskudna. Stanište pojedine šumske zajednice sve
je prije nego li homogeno, budući da se sastoje od
mnoštva sličnih mikrostaništa, koja različito utječu na
kapilarni uspon, a tako i na opskrbu stabla potrebnom
podzemnom vodom.


OPĆEKORISNE FUNKCIJE ŠUMA– OBRAČUN
Vrijednost općekorisnih funkcija za utjecano područje
nizinskih šuma istočne Slavonije u površini od


68.739 ha, prosječnom cijenom hrasta lužnjaka u iznosu
od 336,03 kn za m3 i multiplikatorom od 6,75 dobije
se vrijednost od 80 139 781 426.82 kn.
Za 430,45 ha trajno izgubljenih državnih šuma koje
zaposjeda VKDS i prateći objekti izračunate su općekorisne
funkcije šuma (OKFŠ) u iznosu od 91 689 827 kn.


Obavimo li obračun OKFŠ kako to rade u Njemačkoj
(Baden-Wuërtenberg) prema Sabadi i dr. 2001. iz
monografije Obična jela u Hrvatskoj, Akademija šumarskih
znanosti i «Hrvatske šume» d.o.o., multiplikator
koji se koristi u EU iznosi 30.


Vrijednost OKFŠ za šume čitavog utjecanog područja
s multiplikatorom 30 (EU) iznosi 356 176 806 342 kn, a
za trajno izgubljene šume 407 660 340 kn.


O DALJNJOJ POTREBI ZAPIEZOMETRIMA


Šumarska znanost polazi sa stajališta kako određena
količina podzemne vode potrebne spačvanskoj šumi dolazi
podzemnim tokovima sa sjeverozapada, a kanal Dunav-
Sava će presjeći njihove tokove. Tu vjerojatnost potrebno
je dokazati postavljanjem piezometara uz buduću
trasu kanala na potezu od Cerne do Vinkovaca i to u
smjeru jugoistoka do spačvanske šume, dovoljno gusto
prema stručnoj odluci hidrologa. Ta voda koja dolazi


podzemnim tokovima tvoreći izvor života za šumsko
drveće kapilarno se uspinje do korijenja šumskoga drveća
kojemu, kako je već dokazano, nije za uspijevanje
dovoljna količina oborinske vode toga područja.


Na tu činjenicu ukazano je u više navrata, u referatu
akademika Matića iznesenom u Vukovaru, a izložio ga
je i tajnik Hrvatskoga šumarskoga društva (HŠD) u svome
izvješću na 110. Skupštini Hrvatskoga šumarskoga
društva objavljenom u Šumarskom listu 5-6/2006, što je
poznato koordinatoru projekta VKDS Na šumarskoom
mm
skupu u Vinkovcima 1999. godine na to je


upozoriio
oo i


ondašnji tajnik HŠD.


POPLAVNE ŠUME POLJSKOGAJASENA


U ŠUMAMAGORNJEGABOSUTA


U području nizinskih šuma gornjega Bosuta nalazimo
šumu poljskoga jasena koja je ugrožena, budući da
se nalazi u površini s nadmorskom visinom manjom od
80 m koju je potrebno zaštititi.


OPORAVAK NIZINSKE ŠUME POSLIJE
NARUŠENIH VODNIH ODNOSA
U NJIHOVIM STANIŠTIMAU PROŠLOSTI


Godine 1932. podignut je južno od Spačvanskoga
šumskoga bazena nasip uz Savu radi zaštite naselja i poljodjelskih
površina od poplava. Šume su tada ostale bez
redovitih poplava. odnosno staništa su postala suša. Iza
vododehničkoga zahvata koji je sa socijalnoga stajališta
bio zasigurno opravdan, nastupila su katastrofalna sušenja
hrasta lužnjaka, a šuma se još uvijek, preko 70 godina
oporavlja od vodotehničkoga zahvata koji je značio
stres u šumskome ekosustavu. Vlažni šumski ekosustavi
kao što je poznata slavonska šuma hrasta lužnjaka, postupično
se pretvarju u svježi šumski ekosustav, šumu
hrasta lužnjaka i običnoga graba, a vrlo visoku cijenu te
pretvorbe platila su osušena i obezvrijeđena stabla hrasta
lužnjaka.


Predviđeni VKDS izazvao bi više puta veće promjene
u prostoru spačvanskih šuma u odnosu na
vodotehnički zahvat iz 1932. godine, pa nije teško
pretpostaviti kakve bi bile posljedice njegova ostvarenja
na šume istočne Slavonije.


Hrvatsko šumarsko društvo