DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/2007 str. 65     <-- 65 -->        PDF

TIPOLOŠKO ISTRAŽIVANJE ŠUMA
SLAVONSKOG GORJA


UVOD
Grupa autora: D. Cestar, V. Hren, Z. Kovačević
, J. Ma r t i n o v i ć i Z. Pe l c er objavili su 1979. g. u
našoj reviji RADOVI br. 39 studiju “Tipološka istraživanja
šuma slavonskog gorja” (u daljnjem tekstu rad A).
U prošlom broju RADOVI – izvanredno izdanje 9,
2006. g. grupa autora: J. Medak, J. Medvedović i


S. Pe r i ć objavila je rad: “Fitocenološka istraživanja u
tipu šume II-E-11 na djelu slavonskog gorja” (u daljnjem
tekstu rad B). Autori ističu da je cilj tih istraživanja
(citat): “iznaći florne parametre koji će omogućiti
točno razlikovanje i lakše izdvajanje navedenog od
ostalih tipova šuma”.
Kao koautor u radu A i autor poglavlja “Šumske
zajednice” u njemu, pretežno ću se zadržati na ocjeni
tipoloških problema iznesenih u radu B. Šteta je da
autori rada B nisu svoja istraživanja usmjerili samo na
fitocenološka – no povezujući ih i s tipološkim izazvali
su niz neobjašnjivih pristupa, ali i tumačenja koja su
kulminirala u njihovom poglavlju Zaključak.


Dominantno, ključno pitanje za razumijevanje tipoloških
istraživanja u radu B je: Tko je – kada – i zašto
uveo tip II-E-11 u područje šuma slavonskog gorja,
nakon naše tipološke klasifikacije tih šuma 1979. g.
Tada smo definirali devet EGT-a – ali ne i II-E-11 kojega
smo prvi put promovirali 1981. g. u Moslavačkoj
gori.


Radi boljeg razumijevanja, u daljnjem tekstu ćemo
taj naknadno ubačeni “slavonski” tip II-E- 11 nazvati
paratip II-E-11 za razliku od onog legalnog “moslavačkog”.


RASPRAVA
Fitocenološke tablice 1, 2 i 3 stiješnjene su na uskom
prostoru – stoga su nepregledne. Bilo bi dobro da su im
dodane – po jedna snimka njihovih autora kako je to
učinio I. Tr i na j s ti ć 1999. za tablicu as. Carici pilosae
- Fagetum navodeći snimke autora: Oberdorfera,
Trinajstića i Pelcera.
Osobito bi taj dodatak bio vrijedan za as. Orno -
Quercetum pubescentis Klika 1938. iz Metzek gorja u
Južnoj Mađarskoj za koju je značajno učešće bukve u
šumi medunca, što je neobično za naše šume u panonskom
prostoru.
Na još nerješeno pitanje singenetske i sinekološke
opredijeljenosti kserotermofilnih šuma sjeverne Hrvatske
već je davno upozorio I. Horvat 1959. U promociji
nove as. Seslerio sadlerianae - Ostryetum, Z. Ce rovački
(2006) ističe da je taj problem moguće
riješiti tek nakon provedenih sustavnih istraživanja, što
se logično odnosi i na šume hrasta medunca na Dilju.


Radi lakšeg uvida u fitocenološke, a povezano s
njima i tipološke probleme i njihova rješavanja u
istraživanom području, trebalo je radu B priložiti fitocenološke
i tipološke karte. Na njima bi se mogla vidjeti
veličina i oblik areala as. Festuco drymeiae - Car-
pinetum betuli, Vu ke l i ć 1991. koju autori predlažu
za temeljnu fitocenozu izvjesnog tipa II-E-11 u slavonskom
gorju.


Naša iskustva u fitocenološkim istraživanjima i
kartiranjem šumske vegetacije Hrvatske, uvjerila su
nas da je lakše raditi području Gorske Hrvatske nego
li u gorama nizinske Hrvatske koje se pojedinačno
izdižu iznad Panonske ravnice, a u njima se srećemo s
mozaičkim rasporedom pojedinačnih šumskih zajednica
na relativno malom prostoru. U podjednakim ekološkim
prilikama često su mješavine, odnosno inačice
bukovih šuma s kitnjakovo-grabovim i obrnuto. Tako
za tip II-E-11, kojega smo definirali u šumama Moslavačke
gore, autori rada B tvrde da je izveden iz tipa
II-E-10 te da je to (citat): “bilo spretno rješenje za ujedinjavanje
kitnjakovih šuma s većim učešćem bukve i
bukovih šuma s većim učešćem kitnjaka”.


Suočeni s nizom teškoća u prekrajanju granica između
tipova II-E-11, II-E-10 i II-D-10, autori su se
odlučili za prebacivanje bukovih šuma iz tipa II-E-11 u
tip II-D-10. Pritom su vršili i rekartiranje površina pojedinih
fitocenoza i tipova. Takve manipulacije sa sastojinama
određenih EGT-a su neprihvatljive, jer je riječ o
ekološki i gospodarski specifičnim jedinicama koje su
utvrđene analizama i mjerenjima ekoloških komponenata:
fitocenoza i tip tla te šumsko-gospodarskih: uzgojni
oblik, rast i prirast glavnih vrsta i sastojine, sječiva
zrelost, oplodnja, cilj gospodarenja, vrijednost proizvodnje,
sortimenti, količina prometnica.


Nakon svih nastojanja da se popravi i održi fitocenološki
i tipološki status naknadno ubačenog tipa
II-E-11 odnosno paratipa II-E-11, autori rada B dolaze
konačno do senzacionalnog otkrića kojega navodimo
iz prvih rečenica poglavlja Zaključak (citat):
“Ekološko-gospodarski tip šume II-E-11 pokazao se s
florističko-fitocenološkog gledišta vrlo heterogenim.
Fitocenološka istraživanja na dijelu slavonskog gorja
pokazala su kako se unutar ovog tipa nalazi čak pet
šumskih zajednica koje su sistematski smještene u četiri
sveze i dva reda”. Može se tome dodati čak i nekoliko
podsveza.


Navedena fitocenološka kompozicija paratipa
II-E-11 u kojoj su sabrane mezofilne šume bukve, kitnjaka
i običnog graba zajedno s kserofilnom šumom
hrasta medunca – neosporan je dokaz bezvrijednosti te
tipološki apsurdne jedinice.




ŠUMARSKI LIST 7-8/2007 str. 66     <-- 66 -->        PDF

Ujedno je to i dokaz da je paratip II-E-11 naknadno
ubačen nakon klasifikacije tipova u našem radu A
1979. U zaključku se autori zalažu za daljnja fitocenološka
istraživanja – posebno medunčevih šuma za koje
treba dati jasne i konkretne prijedloge za njihovo gospodarenje!
Poznato je da su to šume zaštitnog značaja!


Nisu navedeni florni parametri koji su omogućili
točno razlikovanje i lakše terensko izdvajanje među
tipovima, a što su autori istaknuli kao cilj istraživanja.


Na kraju se predlaže “prebacivanje” bukovih šuma
iz paratipa II-E-11 u tip II-D-10.


ZAKLJUČAK
Svrha mog članka je da se obrane i objasne temeljne
postavke i cilj naše tipološke klasifikacije šuma koje
su prema načelima i shemi suvremenog tipološkog istra


živanja šuma postavili i objavili S. B e rt o v i ć i V.
Glavač u Šumarskoj enciklopediji II (789–791) 1963.


Ekološko-gospodarski tipovi šuma definiraju se na
temelju analiza i mjerenja na primjernim plohama
reprezentativnih sastojina, izabranim u suradnji s kolegama
iz prakse. Tip šume se definira sintezom nalaza
iskusnih istraživača – znanstvenika: fitocenologa, pe


dologa, uzgajivača, uređivača i ekonomista.


U želji da se obradi što veća površina ekološki i gospodarski
znatno različitog područja Hrvatske, logično
je da su ostala nedovršena neka pitanja teoretske i
praktične naravi.


Koristim ovu priliku da navedem neke misli i ideje


o budućem zadatku koji nam je ostavio kolega Vladimir
Hren u neobjavljenom rukopisu Tipološka istraživanja
– historijat, sadašnjost i pravci razvoja, Zagreb
1990.
Fitocenološke, pedološke i tipološke karte najveća


su vrijednost naših istraživanja – stoga je potrebno
organizirati njihovo sređivanje i pripremiti ih za tisak
u mjerilu 1 : 100000.
Za potrebe definiranja i opisa EGT-a osnovano je,


premjereno i istraženo 3000 primjernih ploha – te
podatke treba srediti i pripremiti ih za mehanografsku
obradu i unošenje u memoriju elektroničkih
računala.
Provesti homologenizaciju ekološko gospodarskih


tipova šuma, naših prirodno najvrednijih vrsta: bukve,
bukve-jele, hrasta lužnjaka i kitnjaka – izdvojiti
i niže jedinice: podtipove i varijante.
Koristeći se rezulatima tipoloških istraživanja uklju
čiti se u rješavanje problema višenamjenskih funkcija
šuma, prostorno planiranje i sl.
Za tako bogati fond podataka o ekološko-gospodarskim
osobitostima i vrijednostima naših šuma sabranim
u 3000 primjernih ploha i prikazanim prostorno
na fitocenološkim, pedološkim i tipološkim kartama,


zaista bi bila nemjerljiva šteta da ne budu objavljeni u
knjizi Monografija tipova šuma Hrvatske.


Zvonimir Pelcer


LITERATURA
Brezović, S., V. Glavač, 1963: Tipologija šuma,
Šumarska enciklopedija II (789–791), Zagreb.
Ce r ov e č k i , Z., 2006: Seslerio sadlerianae-Ostryetum
Cerovečki ass. nov. (Ostryo- Carpinion orientalis
Ht. 1959.) u Gorju sjeverozapadne
Hrvatske, Šumarski list 5–6 (175–181).
Cestar, D., V. Hren, Z. Kovačević, I. Martinović,
Z. Pelcer, 1977: Tipološke značajke
šuma slavonskog gorja, RADOVI 39, Šum.
institut Jastrebarsko.
Cestar, D., V. Hren, Z. Kovačević, I. Martinović,
Z. Pelcer, 1981: Ekološko-gospodarski
tipovi šuma na području Moslavačke gore,
RADOVI 41, Šum. institut Jastrebarsko.
Cestar, D., V. Hren, Z. Kovačević, I. Martinović,
Z. Pelcer, 1982: Ekološko-gospodarski
tipovi šuma Hrvatskog zagorja, RADOVI
48, Šum. institut Jastrebarsko.
Cestar, D., V. Hren, Z. Kovačević, I. Martinović,
Z. Pelcer, 1983: Ekološko-gospodarski
tipovi šuma područja Bilogore, RADOVI
57, Šum. institut Jastrebarsko.
H r e n , V. , 1990: Tipološka istraživanja, historijat,
sadašnjost i pravci razvoja (rukopis).
Medak, J., J. Medvedović, S. Perić, 2006: Fitocenološka
istraživanja u tipu šume II-E-11 na
dijelu slavonskog gorja, RADOVI, izvanredno
izdanje 9, Šum. institut Jastrebarsko.
Tri n a js t i ć, I., J. F r a n j i ć , 1999: Šuma bukve s dlakavim
šašom (Carici pilosae - Fagetum Oberdorfer
1957) u vegetaciji Hrvatske, Šumarski list
br. 7–8.