DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/2007 str. 78     <-- 78 -->        PDF

ZNANSTVENI I STRUČNI SKUPOVI


SAVJETOVANJE NA TEMU DALJINSKA
ISTRAŽIVANJA U ŠUMARSTVU


U nastavku 111. redovite skupštine Hrvatskoga šumarskog
društva, kao što je je to već uvriježeno, sljedilo
je Savjetovanje na gore navedenu aktualnu temu.
Kao što smo u Šumarskom listu br. 5–6/2007. najavili
objavljujemo skraćene referate autora-referanata.


U uvodnoj riječi, predsjednik HŠD-a mr. sc. Petar
J u r je vi ć naglasio je:


“Potrajno gospodarenje šumama i planiranje radova
u šumarstvu nezamislivo je bez velikoga broja
pouzdanih i pravovaljanih informacija, osobito danas
u izmijenjenim i poremećenim ekološkim uvjetima.
Za odvijanje toga procesa moraju postojati vjerodostojni
podaci o trenutnom stanju i stvarnim mogućnostima
ustanovljavanja promjena koje mogu nastupiti.
U šumarstvu je osim kvalitativnih i kvantitativnih
informacija o nekoj pojavi koja utječe na donošenje
odluka, potrebno poznavati i njezin prostorni raspored.
Klasičnim postupcima postalo je gotovo nemoguće
obuhvatiti, održavati, interpretirati i analizirati tako
velike količine podataka koje se odnose na stanje, količinu
i i


rasprostranjenos
rasprostranjenosrasprostranjenost
tt pojav
pojavpojava
aa i objekata (u ovom
slučaju šuma) na površini Zemlje nekom realnom


Ivan Lukić , dipl. ing. GISDATA, Zagreb


vremenu. Na osnovi iznesenog može se zaključiti da šumarstvo
teži za stalnim prilivom informacija kojega
mogu osigurati metode daljinskih istraživanja, a čime
bi se smanjio obim terenskog sakupljanja podataka i
ostvarile prednosti glede vremena i ekonomičnosti.
Snimke su danas postale nezaobilazno sredstvo za pro-
učavanje i praćenje stanja i promjena okoliša.


Daljinska istraživanja u šumarstvu Hrvatske imaju
tradiciju staru preko sto godina


Istraživanja pokazuju da će vodeće
tehnologije u 21. stoljeću biti daljinska istraživanja,
GIS i GPS. Prednost je tih tehnologija, osobito
kada se koriste zajedno, da omogućuju rješavanje najzahtjevnijih
zadataka, kao što su prikupljanje, selektiranje,
analiziranje, zatim kontroliranje i upravljanje
određenim procesima, a zasnovano na geografskim
podacima. Kvalitetne prednosti navedenih tehnologija
sadržane su u činjenici da se njima može, ponajprije
relativno brzo, pouzdano i ekonomično registrirati i
mijenjati ve1ik broj prostornih podataka, te ih multidisciplinirano
analizirati i interpretirati, prema potrebama
korisnika”.


DRŽAVNA INVENTARIZACIJA ŠUMA NA PODRUČJU BOSNE I HERCEGOVINE
Pilot projekt – oblast 1
U Bosni i Hercegovini šume predstavljaju jedan od


glavnih prirodnih izvora i s obzirom na područje koje
prekrivaju i raznolikost u odnosu na veličinu zemlje
smatraju se jednim od najbogatijih u Europi. Projekt
“Inventarizacija šuma u BiH – Oblast 1” prvi je korak
u procesu cjelokupne inventarizacije šuma u Bosni i
Hercegovini jer se u sklopu njega testirala predložena
metodologija inventarizacije šuma na 5–10 % teritorija
od ukupne površine države. Pilot projekt je obuhvaćao
područje sjeverozapadnog dijela BiH, ukupne površine
662 567 ha od čega je površina pod šumom približno
3377 km2.
Projekt je omogućio testiranje i usporedbu predložene
metodologije s ostalim metodologijama koje su
korištene u svrhu inventarizacije šuma u drugim zemljama.
Dodatni cilj ovog projekta bio je testiranje metode
korištenja tehnologije daljinskih istraživanja u
procesu inventarizacije šuma. Rezultati projekta pomoći
će prilikom određivanja najboljeg načina prikuSlika
1. Područje obuhvata projekta “Inventarizacija šuma
u Bi H – Oblast 1 ”
386




ŠUMARSKI LIST 7-8/2007 str. 79     <-- 79 -->        PDF

pljanja i obrade traženih podataka, kao i potrebnih preduvjeta
za realizaciju potpune inventarizacije kroz slijedeću
fazu projekta.


Metodologija korištena na projektu temelji se na
primjeni visokorezolucijskih multispektralnih satelitskih
snimaka u svrhu procjene veličine šumskih površina.
Primjenjena je kombinacija nadgledane i nenadgledane
klasifikacije, pri čemu su dobiveni slojevi podataka
upotpunjeni granicama šuma u GIS okruženju.


Projekt se sastojao od sljedećih faza:


1.
Priprema i obrada satelitskih snimaka
– ortorektifikacija

mozaiciranje

spajanje MULTI i PAN snimaka
2.
Automatska interpretacija – nenadgledana

kategorije: šuma, nešuma
3. Automatska interpretacija – nadgledana

kategorije: bjelogorica,
crnogorica,
mješovita,
čistina,
nešuma
nešu


Fotointerpretacija


5.
Karta
šuma
Za proizvodnju traženih podataka korišteni su IRS
P6 LISS III multispektralni satelitski snimci prostorne
rezolucije 23 metra i crno bijeli IRS satelitski snimci
prostorne rezolucije 5.8 metara. Za dobivanje kvalitet


nih i koordinatno korektnih podataka u projekciji Bosne
i Hercegovine, svi korišteni snimci su ortorektificirani
i mozaicirani. Za potrebe vizualne fotointerpretacije
načinjen je i spoj multispektralnog i pankromatskog
snimka, tzv. resolution merge, gdje pankromatski
snimak preuzima spektralne karakteristike multispektralnog
snimka.


Slika 3. Karta šuma


Za obradu, automatsku interpretaciju satelitskih
snimaka i ocjenu točnosti koristio se programski paket
ERDAS IMAGINE 9.0 i Feature Analyst, dok se za


Slika 2. Satelitski snimak IRS P6 LISS III u 3-4-2 kombinaciji
spektralnih kanala Slika 4. Karta interpretacije šuma u 5 kategorija