DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/2007 str. 91     <-- 91 -->        PDF

suhih lanjskih stabljika buše hodnik prema gore, do iznad
površine vode, ili do blizu 40 cm visoko ako biljke
rastu na suhom. U najvišem dijelu hodnik se u blagom
luku zakreće prema površini stabljike, ali gusjenica tu
tanku i gotovo prozirnu površinsku opnu ne pregriza,
već se u njezinoj blizini preobražava u kukuljicu. Gusjenice
ove zanimljive vrste cijeli razvoj provode u tami,
uvijek pazeći da ne dospiju na svjetlo koje je za
njih ubitačno, jer nemaju zaštitnih pigmenata. Toj
funkciji zaštite doprinosi i ova opna stabljike. Ona ih
istovremeno čuva, u najvećem broju slučajeva, i od
mogućih entomofagnih parazitskih kukaca.


Kad je završila razvojni ciklus, trnovitim izraštajem
na glavi kukuljica probija tu opnu, do polovice se izvlači
iz stabljike, njezina hitinska opna puca i leptir izlijeće
napolje. To mjesto na stabljici lako zamijećujemo
po ovješenoj kukuljičinoj košuljici, koja napola
strši iz stabljike mlječike.


Kako dobar dio života provodi u skrovitim uvjetima
unutar biljaka domaćina, te kako u prirodi najčešće na
odgovarajućim staništima ne možemo govoriti o masovnim
pojavama ovoga leptira, te kako je let leptira
vrlo brz i krivudav, odrasle životinje u prirodi susrećemo
rijetko. To je moguće učiniti tek u dobro pogođeno
vrijeme izlijetanja za sunčanog i toplog dana,
motreći osobito donje dijelove stabljika močvarne
mlječike ili pak njezine svježe cvatove na kojima se također
može promatrati parenje životinja.


Sve su to bili razlozi razmjerno kasnog otkrivanja
ove vrste u Hrvatskoj. To je učinjeno u koprivničkoj
Podravini sedamdesetih godina prošloga stoljeća, kada
su po prvi puta otkrivene u Hrvatskoj i neke druge
srodne vrste nakon otkrića u susjednoj Mađarskoj.


Tekst i fotografije:
Dr. sc. Radovan Kranjčev, prof.


CIMETASTA VRBOVA SOVICA
Već dugo godina na stropu i zidovima ulaznog dijela
podruma zamijećujem primjerke leptira vrbove cimetaste
sovice (Scoliopteryx libatrix L.).
Leptir pripada skupini velikih leptira, porodici sovica
(Noctuidae), podporodici Ophiderinae. Ovaj rod
kod nas je zastupljen s jednom vrstom. Ona je razmjerno
česta i pojavljuje se skoro redovito svake godine.
Tijekom godine razvijaju se dvije generacije leptira
od VI do VIII mjeseca, s tim da druga generacija leptira
kod nas prezimljuje i završava svoj razvoj tijekom
mjeseca lipnja. Tijekom zime leptiri se uvlače u zatvorene
prostore i tu miruju sve do toplih dana u proljeće.
Nerijetko se leptiri u takvim skloništima grupiraju, pa
ih se može pronaći i nekoliko skupljenih blizu jedan
drugome.
Gusjenica vrbove sovice je svijetlozelene boje.
Hrani se lišćem raznih vrsta vrba i topola. Kukulje se u
laganom predivu između lišća.


Tekst i fotografije:
si...:e„L:„L.,oJna zimovanju Dr. sc. Radovan Kranjčev, prof.


OSOLIKI PAUK
Krupan osoliki pauk argiope (Argiope bruennichi okućnicama, kao i na najsušnijim područjima podrav
vvScop.)
nije rijetka životinja na mnogim staništima u i u


skih Pijesaka. Za čovjeka, iako mu se nerijetko nalazi
Hrvatskoj. Nalazimo ga u primorskom pojasu i na na-neposrednoj blizini, nije opasan.
šim otocima, a isto tako i u kontinentalnom području. Prepoznat ćemo ga po tome što mu je zadak proša-
Najviše se zadržava na toplim pristrancima brjegova, ran s većim brojem poprečnih žutih vrpci po kojima
rubova šuma gdje se nalaze travnjačke površine, šum-nas podsjeća na neke od naših osa. Osobito je krupna
skim osunčanim čistinama, u područjima primorskih ženka prije polaganja jaja u jesen. Prepoznat ćemo ga i
kamenjara i kamenjarskih travnjaka, te u parkovima i po njegovoj mreži koja je položena vertikalno među